srpski english

Analize / Podela ili razgraničenje

Kosovo ponovo glavna politička tema

Korak po korak, Kosovo se ponovo vratilo kao glavna tema na političku scenu u Srbiji, uprkos tome što ankete radjene godinama unazad pokazuju da to pitanje za većinu birača nije u vrhu liste prioriteta.

Podela ili razgraničenje

Analize / Podela ili razgraničenje

Kosovo ponovo glavna politička tema

Korak po korak, Kosovo se ponovo vratilo kao glavna tema na političku scenu u Srbiji, uprkos tome što ankete radjene godinama unazad pokazuju da to pitanje za većinu birača nije u vrhu liste prioriteta.

autor teksta
Dragan Janjić | Demostat | Beograd 9. Aug 2018 | Analize

Osnovni razlog nije bitna promena stava birača, nego odluka srpskih vlasti predvodjenih predsednikom Aleksandrom Včićem da ubrzaju donošenje rešenja koje bi bilo prihvatljivo za Brisel i Vašington i tako sa dnevnog reda, ako je moguće na duži rok, skinu jedno teško breme koje i njih i Srbiju kontinuirano opterećuje i na medjunarodnom i na unutrašnjem planu.

Stiče se utisak da se srpska politička scena polako priprema za poslednji čin suočavanja sa teškim nasledstvom Kosova, pri čemu rasvetljavanje čvora počinje od tačke na kojoj se nakon intervencija NATO i vojnog poraza zaustavio Slobodan Milošević. Srpski predsednik Aleksandar Vučić, koji je u vreme Miloševića bio deo vadajućeg bloka,  sada je zauzeo pragmatičan stav, potpuno suprotan od onoga koji je imao ranije, kada je smatrao da Srbija ne sme da daje nikakve ustupke u odnosu na Kosovo. Sa tog stanovišta, minulih 17 godina, obeleženih zalaganjem za očuvanje Kosova i dramatičnim sporenjima i medjusobnim optužbama, deluje kao protraćeno vreme. 

Srpska politika je u minulih dvadesetak godina, zapravo, obrnula "pun krug", što za poziciju i stabilnost zemlje svakako nije dobro jer su u medjuvremenu druge države u okruženji nastavile da se prilagodjavaju novim okolnostima i rešavaju svoje probleme. Milošević je svojevremeno najpre ušao u rat držeci se teze da treba svim sredstvima braniti Srbe na području cele Jugoslavije, da bi sredinom devedesetih potpisao Dejtonski sporazum i praktično priznao i prihvatio nezavisnost Hrvatske i Bosne i Hercegovine, na čijim teritorijama su vodjeni sukobi. Njegov prioritetni cilj je bio da privede kraju iscrpljujući rat koji je već gubio, uspostavi mir i relaksira odnose sa Zapadom, u čemu je privremeno uspeo.

Ali, na kraju je svrgnut sa vlasti pošto je odbio ponudjeno rešenje za Kosovo, nakon čega je Srbija bila izložena bombardovanju, izgubivši još jedan rat. Vučić o tome "detalju" svakako mora pažljivo da vodi računa, a iskustvo koje ima jedan od njegovih prethodnika sasvim jasno mu pokazuje kako stvari u budućnosti mogu da se odvijaju. Na Kosovu su rasporedjene trupe NATO a Beograd svakako ne očekuje nove sukobe ili bobmbardovanje, ali bi za Srbiju već samo pogoršanje odnosa sa Zapadom i u ekonomskom i u političkom smislu bilo pogubno, pa vlasti moraju pažljivo da odmeravaju svaki korak. 

Zaokret

Vučić ne želi da ponovi Miloševićevu grešku pa je od beskompromisnog borca za Kosovo kao sastavni deo Srbije, što je bio praktično sve do dolaska na vlast 2012. godine, došao u situaciju da otvoreno kaže da Srbija na Kosovu nema ništa, da će biti velika sreća ako uspe da dobije nešto i da će, ukoliko ne bude kompromisa, u narednim decenijama da se bori da sačuva Vranje. Analiza koju je ponudio je surova i ogoljena, ali je, ako se izuzme pretnja gubitkom Vranja koja se može tumačiti i kao mera upozorenja i zastrašivanja birača, u osnovi tačna. Jer, Srbija nema ni unutrašnjeg kapaciteta ni medjunarodne podrške za poništavanje kosovske nezavisnosti.

Praktična realizacija zaokreta neće biti laka jer osim otpora inače oslabljene opozicije, treba očekivatiu i otpor neformalnih ultranacionalističkih centra moći povezanih sa navijačkim grupama i podzemljem. "Nema podele" glasio je ogroman transparent koji su početkom ove nedelje navijači na tribinama ispisali tokom utakmice beogradske Crvene zvezde i slovačkog Spartaka. To je prvi put od dolaska Vučića na vlast da neka moćna navijačka grupa pošalje jasnu i otvorenu negativnu poruku vlastima. Iako nije decidirano navedeno na šta se tačno poruka odnosi, jasno je da je reč o reakciji na sve glasanije zagovaranje podele Kosova po etničkoj osnovi.

Vlasti nastupaju veoma oprezno. Osim stava da Srbija treba da bude zadovoljna ukoliko na Kosovu dobije bilo šta, široj javnosti je predočeno da je nužno požuriti sa rešenjima, da je sada najbolji trenutak za to, da vladajući blok radi u najboljem interesu zemlje i nacije i da neće biti nikakvih tajnih dogovora nego će odluke biti donešene na referendumu. Sve ostalo je prilično maglovito. Ne zna se o čemu se konkretno pregovara, o podeli teritorija ili o rešenjima predvidjenim Briselskim sporazumom, ne zna se koja opcija i u kolikoj meri ima podršku na unutrašnjem i medjunarodnom planu, nema javne rasprave o konkretnim posledicama ovog ili onog rešenja u kojoj bi učestviovali svi segmenti društva.

Ali, uprkos sve glasnijim otporima, vladajući blok ima prostora da sprovede i veoma teške odluke o Kosovu. Jer, ishod kampanje koja se trenutno vodi prevashodno zavisi od odgovora na pitanje da li je većina stanovništva u Srbiji spremna da se još jednom žrtvuje za Kosovo čiju nezavisnost su uveliko priznale neke od vodećih svetskih sila. A odgovor na to pitanje je, objektivno gledano, negativan, što Vučić odlično zna. Otuda je, uz dobro vodjenu kampanju i potpuno nespornu kontrolu nad mejn strim medijima, sasvim izvodljivo organizovanje referenduma na kome bi većina pružila podršku kosovskoj politici vladajućeg bloka i prihvatila stav da su mir i ekonomski prosperitet važniji od teritorija.   

Podela

U suštini, Beograd i Priština tragaju za modelima koji bi im omogućila dogovorno rešenje, ali zbog dijametralno suprotnih stavova to ide teško. I jednoj i drugoj strani potrebni su neki konkretni uspesi da bi vladajući krugovi mogli, svako pred svoju javnost, da izadju sa predlozima rešenja koja bi im otvorila prostor da proglase pobedu. Beograd je tražio formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), koja je predvidjena Briselskimsporazumom, ali Priština nije spremna da toj zajednici da šira ovlašćenja. Tako su pregovori zapali u ćorsokak, pa se iza kulisa očigledno grozničavo traga za nekim altertivnim putevima.

Formalno, pregovara se o rešenjima na osnovu Briselskog sporazuma, ali se u realnosti sve češće govori o razmeni teritorija (sever Kosova sa srpskom većinom za jug Srbije sa albanskom većinom), odnosno o etničkom razgraničenju. Budući da se o toj ideji uveliko spekuliše, a da ni iz Brisela ni iz Vašingtona nema oštrijih upozorenja o njenoj neprihvatljivosti, Vučić i Tači je nisu napustili. I jedan i drugi čekaju šta će reći Vašington, odakle do sada nije bilo osporavanja, nego su stizale poruke da je svako rešnje koje dogovore Beograd i Prirština (a to znači i podela, odnosno razmena teritorija) prihvatljivo.

Verovatno je da se u zalaganjima za teritorijalno razgraničenja po etničkoj osnovi polazi od stav da bi ono moglo da bude dugoročno održivo i da bi otuda Amerika, kojoj je Kosovo jedan od glavnih prioriteta u regionu, mogla da ga podrži. Brisel za sad ne pokazuje naročit interes za ovu ideju, svakako polazeći od stava da bi razgraničenja izmedju Kosova i Srbije po etničkom principu stvorilo probleme i u Bosni i Hercegovini i Makedoniji, gde takodje žive pripadnici različitih naroda. Osim toga, u Beogradu se govori o razmeni teritorija a u Prištini o korekciji granica, iz čega se može zaključiti da Vučić i Tači nemaju konkretan dogovor. 

Snažan otpor toj ideji pružili su Srbi iz enklava u unutrašnjosti Kosova i crkveni velikodostojnici sa tog područja, vladika raško-prizrenski Teodosije i iguman manastira Dečani Sava Janjić. Oni su u srpskim tabloidima zbog toga izloženi oštrim napadima i uvredama, optuženi da stvaraju paniku i plaše narod i progalašeni za izdajnike. Teodosije i Sava Janjić su protiv podele po etničkoj osnovi jer bi se time povećao pritisak iz Srbe u unutrašnjosti Kosova da se iseljavaju na "svoj deo", dok već pomenute navijačke grupe koje su razvile transparent "Nema podele" verovatno polaze od ideje da celo Kosovo pripada Srbiji. Polazišta od kojih kreću možda nisu ista, ali i jedni i drugi "gadjaju" vladajući blok.  

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

demostat komentari

Zoran Milić

Dobar analitički tkst. 10. Aug 2018
Analize
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign

The pro-Putin and anti-Western narratives are promoted through all government-co...

Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?
Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?

Drukčiji je pak status naroda koji u istraživanjima javnog mnenja iskazuje nez...

Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front
Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front

Trećeg marta je i zvanično istekao rok za konstituisanje Gradske skupšt...

Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni
Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni

Najnoviji prevremeni izbori u Srbiji nikako se ne mogu nazvati “fer i po...

EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji
EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji

Deklaracija usvojena na najnovijem samitu EU-Zapadni Balkan jasno je pokazala da...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti