U stanju u kakvom se trenutno nalazi Evropska unija, ona nije sposobna da prihvati nove članice, a 2025. godina koju je pomenuo predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker ne znači ništa, jer on već 2019. godine više neće sedeti u svojoj kancelariji – poručio je Vinfrid Fajt sa Univerziteta u Frajburgu, jedan od govornika na međunarodnoj konferenciji “Evropska unija i Zapadni Balkan – povratak realpolitike”, koju je organizovao Istraživačko – izdavački centar Demostat.
U stanju u kakvom se trenutno nalazi Evropska unija, ona nije sposobna da prihvati nove članice, a 2025. godina koju je pomenuo predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker ne znači ništa, jer on već 2019. godine više neće sedeti u svojoj kancelariji – poručio je Vinfrid Fajt sa Univerziteta u Frajburgu, jedan od govornika na međunarodnoj konferenciji “Evropska unija i Zapadni Balkan – povratak realpolitike”, koju je organizovao Istraživačko – izdavački centar Demostat.
Govoreći o novoj bezbednosnoj arhitekturi za Balkan, Fajt je istakao da je za EU jedno od ključnih pitanja stabilizacija pomenutog regiona jer je, kako je objasnio, ona ključna za pokretanje demokratskim procesa u ovom delu Evrope. Prema njegovom viđenju, većina zemalja EU prati američku spoljnu politiku, što je prema njegovoj oceni greška, jer se ona i dalje oslanja na način geopolitičkog promišljanja sa početka 20. veka.
- Potrebno je prevazići slabosti EU i izbeći njenu dalju konfrontaciju sa Ruskom Federacijom. Ključni problem za bezbednosno politiku Unije je međudržavne prirode, jer u okviru nje postoji 27 različitih bezbednostnih politika. Potugal ima jedne, Grčka druge interese, kao i ostale članice. Najgore je to što dva ključna evropska igrača, Nemačka i Francuska, takođe imaju različita gledišta po pitanju bezbednosne politike; Za Francusku najveća pretnja dolazi sa juga i ona se ogleda u migrantima, dok je Nemačka okrenuta ka istoku i prati američku politiku – obrazložio je Fajt.
Prema njegovom viđenju, iako je još uvek na dugom štapu, ideja o formiranju evropske vojske, koju je izneo perdsednik Francuske Emanuel Makron a sa kojom se saglasila nemačka kancelarka Merkel, predstavlja dobru zamisao. Međutim, dok se, prema Fajtovim rečima, to ne dogodi, neophodna je bolja vojna saradnja zemalja članica EU.
Govoreći o uticajima velikih sila na Zapadnom Balkanu, on je naglasio da se, pored EU i Rusije, za ovaj prostor sve više interesuju Turska i Kina. Takođe, Fajt je upozorio da bi nestabilnost pomenutog regiona mogla da ohrabri ekstremne aktere da u njemu šire svoj uticaj.
- Fransoa Miteran se protivio proširenju NATO-a, jer je smatrao da će to ugroziti bezbednost u Evropi, što se na kraju i dogodilo. Trebalo bi da se krene sa rešavanjem problema između velikih sila, kako bi se očuvala dobrobit i saradnja ljudi u regionu. Drugi korak bi bio da se stane sa proširenjem NATO-a, jer Rusija nema ništa protiv širenja EU, ali joj smeta ekspanzija Alijanse – naglasio je Fajt.
Kada je reč o procesu proširenja EU, prema njegovom sudu, ta politika u ovo vreme samo podgreva pogrešna očekivanja. Fajt je izneo uverenja da će se EU, ukoliko uspe da se konsoliduje i održi, u budućnosti sastojati od više krugova, a da će onaj centralni i najsnažniji činiti Nemačka, Francuska i eventualno Poljska.
On se dotakao i američke politike prema regionu Zapadnog Balkana, iznevši zaključak da je, od kada je Donald Tramp na čelu SAD, teško zaključiti šta ta svetska sila zapravo želi. Ipak, Fajt je naveo da je bivši predsednik Sjedinjenih Država Barak Obama fokus SAD-a preusmerio na Bliski istok i druge delove sveta.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Od masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", koji se dogodio 3. maja...
Ambasador Ferguson ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mestu i kada ...
Pobedom na predsedničkim izborima, Vladimir Putin je produžio svoju vladavinu ...
Između dva pola medija, onih koji su, kako nezavisni i onih koji su provladini,...
Vlasti koje je Moskva instalirala na okupiranim teritorijama Ukrajine otvorile s...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...
2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.