srpski english

U fokusu / Intervju Zorana Panovića crnogorskom portalu Analitika

Iako nema Jugoslavije, kriza regiona u dobroj mjeri ima jugoslovenski karakter

Ako bi razgraničenje značilo neke ekstremne metode koje podsjećaju na devedesete – tipa neke razmjene stanovništva ili tzv. humana preseljenja – to bi bilo jako loše. Mislim da je suludo očekivati metode iz devedesetih, jer Zapad sigurno ne bi stajao iza takvih namjera, smatra Panović

Intervju Zorana Panovića crnogorskom portalu Analitika
foto: Medija centar Beograd

U fokusu / Intervju Zorana Panovića crnogorskom portalu Analitika

Iako nema Jugoslavije, kriza regiona u dobroj mjeri ima jugoslovenski karakter

Ako bi razgraničenje značilo neke ekstremne metode koje podsjećaju na devedesete – tipa neke razmjene stanovništva ili tzv. humana preseljenja – to bi bilo jako loše. Mislim da je suludo očekivati metode iz devedesetih, jer Zapad sigurno ne bi stajao iza takvih namjera, smatra Panović

autor teksta
Analitika | Demostat | Beograd 2. Sep 2018 | U fokusu

Dugogodišnji novinar i bivši urednik beogradskog lista Danas Zoran Panović, kazao je da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne bi pokrenuo priču o razmjeni teritorija s Kosovom da za to nema podršku određenih međunarodnih faktora.

„Mislim da se to iz određenih diplomatskih naznaka i vidi, time što je sasvim očigledno da do sada na tome najviše radi ono što se zove tajna diplomatija“, istakao je on za Portal Analitika i dodao da se „duh SAD-a osjeća u ovoj priči“.

Panović naglašava da će Vučić – ako u Srbiji bude organizovan referendum o Kosovu – morati da računa na to da će mnogi, koji bi se složili s njegovim predlogom glasati protiv, jer će to, kaže, opet biti izjašnjavanje za i protiv Vučića.

Sagovornik našeg portala smatra da, iako više nema Jugoslavije, kriza u odnosima zemalja regiona ima jugoslovenski karakter.

„To je jednostavno neupitno i vidi se u relacijama svih republika. Možda samo probleme nemaju Crna Gora i Slovenija i Slovenija i Makedonija“, navodi on i dodaje da bi odnose Crne Gore i Srbije trebalo relaksirati.

„Mislim da bi jedan sastanak na vrhu Đukanovića i Vučića relaksirao stvari. Smatram da je besmisleno praviti sukobe i stvarati tenzije“, poručuje Panović.

 

ANALITIKA: Da li ste, gospodine Panoviću, očekivali da će ideja o razmjeni teritorija (razgraničenju, korekciji granica, podjeli Kosova) doći u prvi plan pregovora Beograda i Prištine?

PANOVIĆ: Nisam očekivao u smislu da će se to tako brzo dogoditi. Ta reč, razgraničenje, sigurno će obeležiti ovu godinu. Sumnjam da bi predsednik Srbije (Aleksandar) Vučić ušao u ovakvu priču da ne postoji određena međunarodna konstelacija koja na neki način aminuje tu priču. Mislim da se to iz određenih diplomatskih naznaka i vidi, time što je sasvim očigledno da do sada na tome najviše radi ono što se zove tajna diplomatija.

ANALITIKA: Koje bi mogle biti dobre, a koje loše strane takvog rješenja kosovskog pitanja? Mnogi strahuju da bi Kosovo opet moglo da bude presedan za neriješena teritorijalna pitanja, što u regionu što u svijetu.

PANOVIĆ: Problem je u tome što se još uvek ne zna šta tačno znači razgraničenje. Ako bi to značilo neke ekstremne metode koje podsećaju na devedesete – tipa neke razmene stanovništva ili tzv. humana preseljenja – to bi bilo jako loše. Mislim da je suludo očekivati metode iz devedesetih, jer Zapad sigurno ne bi stajao iza takvih namera. Pod razgraničenje se može stavljati neka vrsta fakticiteta – realnosti, da nešto što u ovom trenutku manje ili više kontrolišu Srbi ili Albanci, da se jednostavno ozvaniči da su te teritorije pod jurisdikcijom nekog drugog.

ANALITIKA: Kako objašnjavate promjenu stava SAD-a o ideji razmjene teritorija? Prvo je, podsjetiću Vas, američki ambasador u Prištini Greg Delavi rekao da „suština sporazuma između Kosova i Srbije mora da dođe od samih strana“, ali da postoje ograničenja u pogledu onoga šta će Amerika prihvatiti, da bi zatim Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton saopštio da SAD, ako Beograd i Priština mogu da se dogovore, ne isključuju „teritorijalna prilagođavanja“.

PANOVIĆ: Očigledno je da se duh Sjedinjenih Država oseća u ovoj priči. Motive promene stava ne znamo, ali sve što se radi u ovom pravcu bilo bi nemoguće bez SAD-a.

ANALITIKA: Da li je i Vas, kao pojedine analitičare, Boltonova izjava podsjetila na izjavu bivšeg američkog državnog sekretara Džejmsa Bejkera, koji je 1991. godine kazao da Jugoslavija nije problem SAD-a i da one tamo ne podržavaju nijednu stranu?

PANOVIĆ: Nije lako porediti te izjave sada. Kada pogledate prostor bivše Jugoslavije, na delu su avnojevske granice, ali bez avnojevskih principa. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je pre tri dana, tokom susreta s Angelom Merkel, podsetio na Badinterovu komisiju i nepromenjivost granica u kontekstu Kosova, ali je iz svog ugla granice autonomnih pokrajina tretirao maltene kao državne, republičke. U tom smislu, autonomna pokrajina koja postaje država je promena granica.

Mislim da se izjave Bejkera i Boltona mogu porediti samo u jednoj naznaci: iako danas nema Jugoslavije, kriza u dobroj meri ima jugoslovenski karakter. To je jednostavno neupitno i vidi se u relacijama svih republika. Možda samo probleme nemaju Crna Gora i Slovenija i Slovenija i Makedonija.

ANALITIKA: Čini li Vam se da je i Angela Merkel ublažila stav o promjeni granica? Ona je u više navrata ponovila da su granice na Balkanu nepovredive, da bi nakon telefonskog razgovora s Trampom izjavila da Njemačka podržava sve razgovore koje vode ka rješenju kosovskog pitanja.

PANOVIĆ: Kada sam razgovarao s nekim nemačkim zvaničnicima, njihov stav je bio nedvosmislen: priznanje Kosova je jedini put kojim Srbija može ići. Ali, to je bilo u periodu dok je kapacitet Merkel i u Nemačkoj i u Evropi bio mnogo veći. Očigledno je sada da Merkel po tom pitanju nema dominantnu ulogu, i to se jasno vidi.

ANALITIKA: Kako gledate na ocjene Kine i Rusije o razmjeni teritorija? Kineski ambasador u Beogradu Li Mančang upozorava da ne treba žuriti s rješavanjem ovog pitanja, dok ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov poručuje da je potrebno izbjegavati bilo koje postupke koji bi mogli da dovedu do novih linija razdvajanja.   

PANOVIĆ: Kada je reč o Kini, njihovo računanje vremena je sasvim drugačije od evropskog i zapadnog, tako da Kinezima 100, 200 ili 300 godina nije neka vremenska distanca. Ako pogledamo slučaj Tajvana ili neke druge njihove slučajeve, videćemo da Kina nigde ne žuri.

Što se tiče Rusije, ona je pre svega pragmatična i verovatno da rešenje kosovskog pitanja koje ne bi aminovala Rusija ne bi bilo pravo.

ANALITIKA: Kako bi Vučić i Tači mogli pridobiti javno mnjenje u Srbiji i na Kosovu za podršku ideji razmjene teritorija, ako se tome žestoke protive opozicija i u Beogradu i u Prištini? Tači je zbog toga, čini se, prinuđen da iz dana u dan mijenja stavove o ovom predlogu.

PANOVIĆ: Sigurno će tu biti problema, ali za sada se još ne zna šta je predlog. Kad izađe predlog, tada će se neke stvari videti jasnije. Vučić će – ako u Srbiji bude organizovan referendum o ovom pitanju – morati da računa na to da će mnogi, koji bi se složili s njegovim predlogom oko Kosova, glasati protiv, jer će to opet biti izjašnjavanje za i protiv njega, a ne o samom predlogu. Zato treba videti hoće li pitanje na eventualnom referendumu biti manipulativno ili ne. Mislim da je ovo ipak malo složenije pitanje nego pitanje kako će se zvati Makedonija.

Što se tiče Kosova, oni imaju svoj narativ, ali su ipak pod velikim patronatom SAD-a. Ono što je meni interesantno u ovoj priči je što svi na Kosovu unisono govore kako neće dozvoliti stvaranje Republike Srpske, ali iskreno, mislim da se preko toga najlakše pretrčava. Mislim da bi upravo neka Republika Srpska na Kosovu bila rešenje za sve – pa zvala se i Zajednica srpskih opština. Jer to bi značilo da bi Albanci imali svoju teritoriju koju i sada imaju – bar fiktivno celu – a Srbi bi na neki način imali više od autonomije, a manje od nezavisnosti. Možda bi ono što je u BiH nefunkcionalno na Kosovu bilo bolje.

Sastanak Đukanovića i Vučića bi smirio tenzije

ANALITIKA: Kazali ste maloprije da je kriza u odnosima većine zemlja regiona neupitna. Kakvo je Vaše mišljenje o odnosima Crne Gore i Srbije nakon izjava patrijarha SPC Irineja i ministra inostranih poslova Srbije Ivice Dačića, o ugroženosti Srba u Crnoj Gori?

PANOVIĆ: Razočaran sam. S jedne strane se govorilo o najboljim odnosima ikada, da bi onda došli u situaciju da ti odnosi nisu dobri. Moj stav je da treba mentalno, u glavama, shvatiti u Srbiji da je Crna Gora nezavisna država. Isto tako, potreban je i određeni senzibilitet iz Crne Gore. Treba tu stvari malo relaksirati. Ono što je meni interesantno jeste da predsednik Vučić ne ide u Crnu Goru.

ANALITIKA: Kako to objašnjavate?

PANOVIĆ: U jednom trenutku se čak govorilo o nekom super odnosu Vučića i Đukanovića. To je, onako, prilično indikativno. Prosto neverovatno da Vučić ne ode u Crnu Goru, a ide u Hrvatsku i na Kosovo. Zaista neobična situacija. Pazite, Koštunica je posle 5. oktobra odmah došao u Crnu Goru, znam da je Đinđić imao maltene specijalne odnose s Đukanovićem, a čak je i Milošević u terminalnoj fazi imao onaj ludački miting u Beranama, gde su se pravile fotomontaže koliko je bilo ljudi. Mislim da bi jedan sastanak na vrhu Đukanovića i Vučića relaksirao stvari. Smatram da je besmisleno praviti sukobe i stvarati tenzije na relaciji Srbija – Crna Gora. 

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

U fokusu
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma

Od masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", koji se dogodio 3. maja...

Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge
Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge

Ambasador Ferguson ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mestu i kada ...

Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima
Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima

Pobedom na predsedničkim izborima, Vladimir Putin je produžio svoju vladavinu ...

Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme
Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme

Između dva pola medija, onih koji su, kako nezavisni i onih koji su provladini,...

Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima
Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima

Vlasti koje je Moskva instalirala na okupiranim teritorijama Ukrajine otvorile s...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti