srpski english

U fokusu / Razvoj demokratije u Srbiji koče Vlada i politička kultura

Ovogodišnji podaci indeksa demokratičnosti stavljaju nas na 63. mesto od ukupno 167 država u svetu u kojima je Ekonomist vršio analizu

Razvoj demokratije u Srbiji koče Vlada i politička kultura

U fokusu / Razvoj demokratije u Srbiji koče Vlada i politička kultura

Ovogodišnji podaci indeksa demokratičnosti stavljaju nas na 63. mesto od ukupno 167 država u svetu u kojima je Ekonomist vršio analizu

autor teksta
Aleksandra Popović | Demostat | Beograd 19. Jan 2019 | U fokusu

Indeks demokratičnosti za 2018. godinu Ekonomista svrstava našu državu u nepotpune demokratije, bez poboljšanja od prošle godine

 

Srbija se po nivou demokratičnosti i dalje svrstava u nepoptune demokratije i u 2018. godini ne beleži nikakva poboljšanja u ovom polju, a najveći problemi ostaju funkcionisanje Vlade i nerazvijena politička kultura, pokazuju najnoviji podaci merenja indeksa demokratičnosti.

Indeks demokratičnosti u Srbiji u 2018. godini bio je 6,41 od mogućih 10 što je svrstava u red delimičnih odnosno nepotpunih demokratija, rezultati su istraživanja stručnog tima Ekonomista objavljeni početkom ove godine. U poređenju sa ranijim godinama, od prošle godine u Srbiji nema nikakvih poboljšanja, a to predstavlja pad u odnosu na rezultate iz 2014. i 2015. godine kada je ovaj indeks bio najviši od kada se beleži i iznosio je 6,71 za našu zemlju.

Ovogodišnji podaci indeksa demokratičnosti stavljaju nas na 63. mesto od ukupno 167 država u svetu u kojima je Ekonomist vršio analizu.

Prema indeksu demokratičnosti, zemlje se dele u četiri grupe sa dve podgrupe a to su, autoritarno društvo, "hibridni režim" odnosno neliberalna demokratija, nepotpuna demokratija i potpuna demokratija.

Srbija se godinama unazad nalazi u trećoj kategoriji – nepotpuna demokratija i njenoj podgrupi sa manjim indeksom demokratičnosti – od 6 do 7.

Termin nepotpuna demokratija označava nacije gde je izborni proces ocenjen kao fer i slobodan i osnovne slobode se načelno poštuju ali izraženi su problemi kao što je kršenje medijskih sloboda i slično. Zemlje koje spadaju u ovu grupu imaju značajne probleme u drugim aspektima demokratskog uređenja što podrazumeva nedovoljno razvijenu političku kulturu, nizak nivo učešća građana u političkim procesima i probleme u funkcionisanju vlasti i administracije.

Indeks je zasnovan na 60 indikatora grupisanih u pet različitih kategorija koje mere demokratičnost izbornog procesa i pluralizam, funkcionisanje Vlade i državnog aparata, nivo političke participacije, političke kulture i građanske slobode sa poštovanjem ljudskih prava.

Ocene Srbije u ovim kategorijama prilično variraju od visoke ocene za demokratski izborni proces i pluralizam gde je dat indeks od 8.25, znatno lošije ocene su za funkcionisanje Vlade i državnog aparata gde je indeks 5.36. Politička participacija, odnosno učešće građana u demokratskim i političkim procesima, što podrazumeva donošenje političkih odluka koje neposredno utiču na život građana je takođe sa nižom ocenom od 6.11, dok je najlošije ocenjen nivo političke kulture – odnos između političkih aktera, njihovo međusobno poštovanje ali i znanje građana o sopstvenim političkim pravima i obavezama. Za ovu stavku Srbija je dobila ocenu 5.00 od ukupno 10. Nešto bolji rezultati u našoj zemlji izmereni su za poslednju grupu indikatora koji se odnose na građanske slobode i garantovanje ljudskih prava i sloboda, gde smo dobili ocenu 7.35.

Nizak nivo političke kulture od zemalja u okruženju beleži se još i u Albaniji, Crnoj Gori i Makedoniji, najgora situacija je u Bosni i Hercegovini, a i ukupne ocene demokratičnosti u ovim državama su znatno lošije pa se svrstavaju u „hibridne režime“. Ovakvo uređenje znači da je zastupljena parlamentarna demokratija ali i partijska diktatura. Kao najbolja u okruženju pokazala se Slovenija koja zauzima visoko 36. mesto na konačnoj listi svih zemalja, dok je Hrvatska neznatno više rangirana od Srbije, na 60. mestu.

U kategoriju potpunih demokratija spadaju države koje i po brojnim drugim kriterijumima važe za najuređenije - prva je Norveška, a redom je prate Island, Švedska, Novi Zeland, Danska, Irska, Kanada, Finska, Australija, Švajcarska, Holandija, Luksemburg, Nemačka, Velika Britanija, Urugvaj, Austrija, Mauricijus, Malta, Španija i Kostarika.

Zanimljivo je što u ovoj grupi najrazvijenijih demokratija nema Sjedinjenih Američkih Država koje su oduvek važile za potpuno demokratski uređeno društvo. SAD su i bile u ovoj kategoriji do 2016. godine sa indeksom većim od 8, ali od tada beleže pad indeksa na 7.96 u 2018. Iako se na prvi pogled ovaj pad povezuje sa dolaskom adminstracije Donalda Trampa na vlast, ranije analize Ekonomista pokazuju da ovakav pad nije posledica Trampovog upravljanja već upravo onoga što je njega dovelo u Belu kuću – pad poverenja građana u vladu i izabrane zvaničnike.

Prema konačnim rezultatima indeksa demokratičnosti u svim ocenjivanim zemljama za 2018. godinu, dobijaju se podaci da potpune demokratije čine 12 odsto svih zemalja, delimične demokratije su 32,9 odsto, hibridni režimi učestvuju sa 23,4 odsto u ukupnoj populaciji dok autoritarni režimi predstavljaju čak 31,7 odsto ispitanih.

Kada se ovi rezultati podele prema ukupnom broju svetske populacije brojke su nešto drugačije pa se dobije podatak da najveći deo ukupnog svetskog stanovništva živi u delimičnim demokratijama sa 44,1 odsto populacije, gde spada i Srbija.  Sledeći su autoritarni režimi sa 32,4 odsto celokupne svetske populacije dok u hibridnim režimima živi 17,7 odsto stanovništva. Najmanji procenat ljudi ima privilegiju da živi u potpunim demokratijama – tek 4,5 odsto populacije od 167 ispitivanih zemalja. 

Nema pogoršanja, ali ni poboljšanja na globalnom nivou

Kako se navodi u analizi stručnog tima Ekonomista koja prati rezultate ovog istraživanja, po prvi put za tri godine poslednji indeks demokratičnosti u svetu u 2018. godini – nije zabeležilo pogoršanje. Ali ne beleži ni nikakvo poboljšanje na globalnom nivou. Uprkos narastajućem razočarenju formalnim političkim institucijama, raste učešće građana koji su sve više motivisani za političke akcije. 

 

 

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

demostat komentari

Ђорђе Ивковић

Шта је ово? Степен "демократичности" најнижи за време Коштунице, чак нижи него данас када је Србија под Вучићевим режимом, а највиши за време Тадића??? Такви "налази" су хибридна глупост и цинично политичко спиновање. 23. Jan 2019
U fokusu
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma

Od masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", koji se dogodio 3. maja...

Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge
Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge

Ambasador Ferguson ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mestu i kada ...

Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima
Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima

Pobedom na predsedničkim izborima, Vladimir Putin je produžio svoju vladavinu ...

Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme
Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme

Između dva pola medija, onih koji su, kako nezavisni i onih koji su provladini,...

Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima
Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima

Vlasti koje je Moskva instalirala na okupiranim teritorijama Ukrajine otvorile s...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti