srpski english

O NAMA

Demostat su 2016. godine kao NGO Istraživačko-izdavački centar i medijsko-sociološki portal osnovali novinar i istrazivač Milomir Mandić i novinar i sociolog Zoran Panović.

Za kratko vreme Demostat je postao jedan od najcitiranijih medija u Srbiji i Regionu. Njegove ekskluzivne vesti i analize prenosili su mediji i institucije iz EU, Velike Britanije, SAD i ostatka Sveta

Demostat je u široj stručnoj javnosti i javnom mnjenju Srbije i Regiona prepoznat kao lider u borbi protiv dezinformacija.

Osnova naše uređivačke politike je profesionalizam, slobodno i demokratsko društvo Srbije u Evropskoj uniji.

Demostat ima reputaciju relevantnog istraživača javnog mnjenja koji je to dokazao pouzdanošću svojih istraživanja i prognoza. Iza te reputacije stoji istraživački tim Demostata koji predvodi Srećko Mihailović – pionir istraživanja javnog mnjenja u Srbiji, koji je za decenije rada stekao ugled jednog od najuticajnijih ovdašnjih sociologa.

Demostatov tim, sastavljen od eksperata iz oblasti medija, sociologije, ekonomije, politikologije, prava, psihologije, antropologije, svoja istraživanja koncipira kao multidisciplinarna.

Jedna od osobenosti Demostata je da radi i dubinska istraživanja javnog mnjenja koja otkrivaju realno stanje u društvu, odnosno uzroke koji to stanje određuju.

Demostat daje dijagnozu stanja u društvu i preporuke za prepravljanje tog stanja.

Baveći se političkim fenomenima, posebnu pažnju Demostat je posvetio istraživanju i analizi bilansa srpskog višepartizma koji je 2020. godine napunio tri decenije od svog obnavljanja.

Istraživanja nam pomažu da nam slika stvarnosti o kojoj želimo da znamo više postane bliža, jasnija, poznatija, razgovetnija… Neki istraživači u tom poslu imaju više, neki drugi manje uspeha. Mi se trudimo da u našem poslu budemo uspešni. Naravno, ne tvrdimo da će svako novo saznanje koje donosu istraživanje učiniti stvari vidljivijim, nekada će istraživanje samo zakomplikovati i pokazati nam kako stvari nisu tako jednostavne kako nam se to činilo. Ali i takvo saznanje ima stratešku važnost za donošenje važnih odluka. Istraživanja ponekad pokažu da smo mi manje ili više drukčiji od one slike koju imamo o sebi samima. Ako i iz takvih saznanja nešto naučimo, istraživanje je bilo svrsishodno i korisno.

Bez podilaženja naručiocu

Ponekad naručilac očekuje da istraživanje potvrdi njegovo mišljenje i da dokumentuje predstavu koju on ima o predmetu istraživanje. Najčešće je tako u sferi politike. Ne tvrdim da nema istraživača koji će iz raznih razloga podleći tom pristranom mišljenju naručioca, ali većina istraživača će nastojati da dođe do što objektivnije slike stvarnosti. Pomenuta (falš) istraživanja nisu ništa drugo do testiranje sujete naručioca – i ne koriste nikome, a štete i naručiocu i istraživaču.

Nepristrana istraživanja

Istraživanja nisu vrednosno neutralna, ako se istraživači drže vrednosti koji proističu iz naučnih principa i etičkih vrednosti profesije. Iz činjenice da istraživanja nisu vrednosno neutralna jer se drže etike i nauke, ne sledi da ona idu „niz dlaku“ naručiocu. 

Naravno da postoje navijačka istraživanja, pristrana ili pristrasna, to su ona „istraživanja sa naručenim rezultatima“. Demostat ne radi takva istraživanja, Demostat radi  nepristrana istraživanja sviđalo se to naručiocu ili ne.

Osmišljavanje istraživanja

Osmišljavanje istraživanja je posao istraživača ali uz naglašene konsultacije sa naručiocem istraživanja. Posebno je bitno odredjenje ciljeva istraživanja i to mora da bude zajednički posao istraživača i naručioca. Niti istraživač treba da nameće ciljeve naručiocu, pogotovo onda kada naručilac baš i nije u stanju da precizira šta je to što hoće da postigne putem istraživanja; niti naručićac treba da nameće ciljeve istraživanja istraživaču, ako su ti ciljevi neostvarivi ili u suprotnosti sa odredjenim normama (naučnim, etičkim, pravnim) kojih istraživač mora da se pridržava.

Istraživač je u obavezi da upozna naručioca sa svim aspektima realizacije istraživanja koji utiču na verodostojnost rezultata i cenu istraživanja. Nema sumnje da je istraživanje na manjem uzorku jeftinije, ali i nepouzdanije; naravno da je jeftinija online anketa od ankete licem u lice, ali je manje pouzdana…

Zajednički je posao istraživača i naručioca da projektuju (osmisle) istraživanje sa najpovoljnijim odnosom između validnosti i pouzdanosti istraživačkih nalaza i cene istraživanja.

Vrste istraživanja

Mnoge podele istraživanja, stricto sensu, nemaju smisla. Počev od one najraširenije, na temeljna i primenjena istraživanja ili ona podela u kojem se dela kvantitativna i kvalitativna istraživanja. Besmislena su temeljna istraživanja koja nemaju veze sa nekom primenom, kao i primenjana koje se ne zasnivaju na temeljnim istraživanjima. No, stvar je u tome što se u istraživačkoj praksi upravo i pravi ta gruba podela kojom se prikrivaju besmislena „temeljna“ istraživanja i „primenjena“ istraživanja koja vise u vazduhu i ne koriste bilo čemu. Koncept istraživanja na kojem instiramo mi u Demosatu zasniva se na što čvršćoj vezi između „temeljnih“ i „primenjenih“ istraživanja. Samo iz takve veze može da se generiše kvalitetno javnomnjensko istraživanje sa validnim i pouzdanim rezultatima. Naše standardno javnomnjensko istraživanje upravo je tako i ono nije u osnovi ni kvantitativno ni kvalitativno, već i jedno i drugo.

Zbog komunikacije sa potencijalnim naručiocima prinuđeni smo da koristeći uobičajene podele istraživanja, pomenemo i nekoliko uobičajenih tipova istraživanja za čiju realizaciju Demostat raspolaže odgovarajućim kapacitetima.

Desktop istraživanje. U žargonu Demostata ovo je faktički pred-istraživanje, ono što prethodi svakom ozbiljnijem istraživačkom zahvatu. Radi se o prikupljanju odabranih relevantnih podataka koji su nastali u drugim istraživanjima, dokumenata nastalih u javnoj administraciji ili evidencije iz nekih drugih resursa – i njihovoj analizi. U pitanju je, dakle, analitičko korišćenje podataka koje su „proizveli“ neki drugi. U kvalitetnom izvođenju desktop ostraživanja prikupljaju se i analiziraju teorijske analize drugih autora, a potom povezuju sa kvantitativnim podacima čime se stvara najoptimalnija platforma za izvođenje analize. Demostat koristi desktop istraživanja i kao osobeno obrazloženje za nameravane istraživačke zahvate.

foto: obuka anketara Demostata

Akciono istraživanje. U biti reč je o punom istraživačkom učešću u sve tri ključne faze svake akcije: projektovanje promene/akcije, realizacije akcije/promene i rezultati akcije, odnosno uvedene promene. Podrazumeva se startno istraživanje, pre početka planiranja akcije i finalno istraživanje nakon okončane akcije, kao i niz parcijalnih istraživačkih zahvata u međuvremenu. U osnovi reč je o svojevrsno „socijalnom inžinjeringu“ koji je praćen nizom etičkih pitanja tokom realizacije; između ostalog i zbog toga se često osporava naučni status ovog tipa istraživanja. No, i pored toga, akciono istraživanje ne nezaobilazno u testiranju nekih mera socijalne politike, a i polje primene nije tako usko kako izgleda u prvi mah; upstalom čak i u javnim politikama i politici samoj. - U svakom slučaju, IIC Demostat je kadrovski osposobljen za ovakvu vrstu istraživanja i u praksi inklinira ka participatornim akcionim istraživanjima.

Panel istraživanje.Ponavljanje istrživanja u određenim vemenskim razmacima da bi se pratile eventualne promene u ispitivanoj populaciji, obično se nazivaju panel istraživanjem. Ovo ne treba mešati sa online panel istraživanjem koje je neka vrsta moderne imitacije panel istraživanja. Tu se odabera grupa ispitanika (“web panel“) koja se potom koristi za „istraživanje“ na najrazličitije teme. Tu ispitanici obično dobijaju odredjenu nadoknadu, s njima se komunicira telefonom ili putem interneta ili se upitnik kači na neku platformu a ispitanici sami pristupaju upitniku. Treba reći da u trci za jeftinim „istraživanjem“ on line paneli postaju modni trend u društvenim istraživanjima. I dok to ima smisla u zemljama u kojima je penetraija interneta veoma visoka, dotle je to u zemljama poput naše, koristljivo samo za neka istraživanja na segmentima javnosti ili tržišta. To što u najrazvijenijim zemljama intervju face to face gotovo da nestaje, ne znači da se tim putem na silo može ići i kod nas. U Americi se i online upitnikom može doći do dobrih podataka za izbornu prognozu (o tome svedoče njihovi poslednji predsednički izbori), dotle bi to kod nas bio potpuni promašaj.  (Primena online panel istraživanja u marketinškim istraživanjima ima pored cenovne logike i brzine izvođenja, još i realno opravdanje.)

Ekspertske usluge - Tink-tenk projekti

Naravno da naručilac može da traži i kompletnu interpretaciju istraživačkih nalaza i plan konkretnih aktivnosti i finalizovane projekte – sve je to stvar dogovora. To je, međutim, kada je reč o politici i javnim politikama, pre svega posao tink-tenk (think-tank) organizacija, a taj posao takođe obavlja i istraživački tim Demostata uz pomoć interdisciplinarnog tima spoljnih saradnika. Mi možemo da okupimo misleće ljude, mi raspolažemo kredibilnim kadrovima i možemo da angažujemo eksperte koji su u stanju da naprave i ovu vrstu analiza, preporuka i projekata. Metodski gledano, naš rad u ovom kontekstu, zasniva se na stvaranju sinergije istraživača, naručilaca odnosno donosioca odluka, korisnika rezultata i drugih zainteresovanih aktera, ali i „objekata“ istraživanja. I to u svim fazama istraživanja, počev od pripremmnih radnji na istraživanju. U ovom slučaju insistiramo i na post-istraživačkim akcijama, pre svega na raspravi aktera o rezultatima istraživanja ali i o kokretnom planu predloženih promena koje su po pravilu deo finalizacije ovakvih projekata.

O uzorku

Istraživački tim Demostata daje prednost reprezentativnom uzorku (slučajan izbor ispitanika), a potom i kvotnom uzorku. U oba slučaja podrazumeva se određeni stepen stratifikacije osnovne populacije. Radi se o tome da se osnovna populacija podeli na određene delove (stratume) na osnovu relevantnih kriterijuma, a da se potom u okviru tih delova vrši prost slučjni ili kvotni ili neki treći način izbora ispitanika.

Reprezentativan uzorak podrazumeva slučajni izbor ispitanika. U tzv. prostom sluačjnom uzorku svaka jedinica osnovne populacije treba da ima podjednake šanse da se nađe u uzorku.

Reprezentativan uzorak je zasnovan na ideji o što većem podudaranju osnovnih i najrelevantnijih obeležja izabranog dela populacije od kojeg će se prikupljati podaci, sa osnovnom populacijom. Ukoliko su razlike između uzorka i osnovne populacije statistički značajne, onda je u pitanju česta greška u istraživanju javnog mnenja, nereprezentativan uzorak.

Kako IIC Demostat dolazi do odgovora ispitanika

Najstandardnija procedura za prikupljanje odgovora ispitanika na kojoj mi u Demostatu posebno insistiramo, jeste intervju, neposredni lični intervju (licem u lice, face to face, F2F, PAPI). Za ovu proceduru Demostat raspolaže mrežom iskusnih i uvežbanih anketara kojom pokriva celokupnu teritoriju Srbije. Optimalna dinamika realizacije polučasovnog intervjua u 75-100 mesta u Srbiji, na uzorku od 1500 ispitanika, traje pet dana. Ovom vremenu se dodaje još dva dana potrebnih za kontrolu procesa anketiranja na petoprocentnom uzorku.

U svojoj ponudi, IIC Demostat ima i intervju putem telefona (CATI - Computer Assisted Personal Interviewing), a takođe i online upitnik (CAWI – Computer Assisted Web Interviewing) što su takodje svojevrsni intervjui.

Posebno su za određeni tip istraživanja važni dubinski intervju i fokusgrupna diskusija (grupni intervju učesnika fokus grupe) u čijoj realizaciji Demostat ima i kadrove i iskustva. Naravno da tehniku prikupljanja podataka pod imenom „dubinski“ intervju ili „fokus grupa“ ne smatramo tipom istraživanja, a pogotovu ne „kvalitativnim istraživanjem“, već ih vidimo samo kao dopunske procedure u prikupljanju izvornih podataka za standardno istraživanje. (Druga je stvar, primena tehnike fokus grupa u marketinškim istraživanjima gde to ima smisao i opravdanje.)

foto: obuka anketara Demostata

Validnost i pouzdanost dobijenih odgovora

Daleko smo od kvalitetnog istraživanja ako se nazovi istraživanje svede na prebrajanje  odgovora dobijenih od ispitanika. Istraživanje nije protočni bojler – ubacite pitanje i dobijete odgovor. Pre svega, istraživač nije istraživač ako problem koji on treba da rešava, prebaci na  ispitanika i onda njegov odgovor uzima zdravo za gotovo. – U strategiji prikupljanja podataka IIC Demostat posebnu pažnju posvećuje kritičkom preispitivanju odgovora ispitanika.

Brojni su problemi u validaciji odgovora. Pre svega da li mi ispitujemo javno mnenje ili „tajno“, privatno mnenje. Jer ako ispitaniku obećavamo anonimnost i ako on svoje odgovore uslovljava anonimnošću, da li je to onda zaista javno mnenje ili ipak privatno i faktički tajno. Ostaje dakle veliko pitanje, da li bi ispitanik javno izneo stav koji je nama rekao u poverenju, kao svoje mišljenje pri obećanoj anonimnosti.

Potom su tu pitanja na koja ispitanik ne zna odgovor, a neprijatno mu je da kaže da ne zna i onda dolazi do slučajnog izbora bilo kojeg od ponuđenih odgovora: istraživač mora unpred da proceni nivo obaveštenosti i da ne postavlja pitanja na koje većina ispitanika ne zna odgovor.

Davanje socijalno poželjnih odgovora je česta pojava u komunikaciji anketara i ispitanika. Utoliko se preporučuje izbegavanje pitanja koja provociraju socijalno poželjne odgovore.

Odbijanje odgovora na pojedina pitanja sve je češća pojava. Napr. sve manji broj ispitanika je spreman da odgovori na pitanja vezanim za primanja i za imovno stanje domaćinstva. IIC Demostat do pokazatelja imovinskog stanja i materijalnog statusa pojedinca dolazi uglavnom posrednim putem i na osnovu perifernih indikatora.

Odbijanje odgovora iz straha i/ili davanje lažnih odgovora zbog straha. Napr. u predizbornim istraživanja pre aprilskih predsedničkih izbora 2017. godine našli smo da  veoma veliki broj ispitanika izbegava razgovor o svom izbornom opredeljenju, a nije bio ni zanemarljiv broj ispitanika koji je izjavio da se plaši da odgovori na pitanje za koga će glasati. IIC Demostat ovaj problem minimizira time što se opredeljuje za one procedure prikupljanja odgovora koja u većoj meri ohrabruje ispitanike da odgovori na sva pitanja – prikupljanje odgovora putem intervjua licem u lice (face to face, F2F).

Sve u svemu mi u Demostatu ne prilazimo odgovorima ispitanika kao finalnom istraživačkom proizvodu, već kao jednom od nekoliko izvora, naravno ključnom, kvalitetne interpretacije istraživačkih nalaza.

Istraživački izveštaj - Korak dalje od golih brojki

Nastojimo da odemo korak dalje od golih statističkih podataka – brojki, tabela, grafikona – pa da ukažemo na njihovo značenje.

Najjednostavnije je dati naručiocu brojke, tabele, grafikone – pa neka ih on tumači kako mu to odgovara. Međutim, često je to pogrešan put. Posao istraživača je i da ukaže na osnovne pravce interpretacije činjenica koju su utvrđene putem istraživanja. Tek tada naručilac može da pristupi tumačenju dobijenih podataka u kontekstu svog iskustva, svojih pravila ponašanja i načela poslovanja. – Samo u ovakvom pristupu brojke postaju istražene činjenice. Neprotumačene brojke ostaju na nivou hijeroglifa. Nije cilj istraživača da naručioca zatrpa (i uguši) brojkama, već da ukaže na puteve izlaska iz lavirinta brojki. Tek korektno i kvalitetno protumačene brojke mogu postati uputstvo za akciju.

Za verifikaciju rezultata istraživanja

Demostat nudi i različite procedure verifikacije rezultata istraživanja, naravno ako je naručilac zainteresovan za tako nešto. Reč je o složenim procedurama čak i tamo gde stvari izgledaju očigledne, kao u slučaju prognoze izbornih rezultata gde sami izbori verifikuju istraživanje (upravo na ovom planu Demostat postiže zavidne rezultate).

NAŠ TIM

Srećko Mihailović - Glavni istraživač
Srećko Mihailović - Glavni istraživač

Rođen 4. 4. 1944. u selu Granice kod Mladenovca gde i sada živi i radi na proizvodnji vina i rakije. Diplomirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, 1970. godine i magistrirao na Sveučilištu u Zagrebu, 1988. godine.

Zaposlio se na Omladinskoj radnoj akciji 1969. godine, potom je radio u Savezu socijalističke omladine. Osnovao je i bio rukovodilac Istraživačko-izdavačkog centra. Od 1981. radi u Centru za politikološka istraživanja i javno mnenje Instituta društvenih nauka u Beogradu. Penzionisan 2009. godine.

Bavio se istraživanjima dobrovoljnog omladinskog rada, društvenog i političkog angažovanja omladine, sociologijom sportske publike. Sada se bavi istraživanjima civilnog društva, sindikata, političkih stranaka i izbornog ponašanja. Samostalno je izvodio brojna istraživanja, a obavljao je i poslove rukovodioca istraživačkog tima (na primer, „Omladina Jugoslavije krajem osamdesetih“, 1989. godine, „Prvi višestranački izbori u Srbiji 1990. godine“, „Legitimitet sistema i vrednosni profil građana Jugoslavije“, 1996. i 1997; seriju istraživanja civilnog društva i nevladinih organizacija za potrebe CeSID-a, Prokoncepta, Argumenta...; seriju od osam ustraživanja vezanih za izbore u 2000. u okviru Centra za proučavanje alternativa; seriju istraživanja korupcije 2000-2002; seriju istraživanja o izborima u CeSID-u 2001-2008); seriju istraživanja o sindikatima (2001 – 2011. godine)...

Bio je član u redakcijama časopisa “Vidici”, “Gledišta”, Sociologija”.

Aktivista je u organizacijama civilnog društva. Bio je inicijator i organizator NVO „Udruženje za unapređenje empirijskih istraživanja“ (devedesetih godina) i Socijaldemokratskog kluba (prethodna decenija), a sada je rukovodilac Centra za razvoj sindikalizma.

Knjige, monografije i knjige u koautorstvu:

– Tri decenije omladinskih radnih akcija, Mladost, Beograd 1976;

– Osnovni nalazi empirijskih istraživanja omladine 1976-1981. RK SSO Srbije, Beograd, 1982;

– Omladinske radne akcije – mladost naše zemlje, Poslovna politika – Mladost, Beograd, 1983, Ljubljana, 1985;

– Javne tribine u Beogradu, MCOSK Beograda, Beograd, 1984;

– Omladinske radne akcije. Rezultati socioloških istraživanja. IIC SSO Srbije, Beograd, 1985.

– Beograđani o sportu i olimpijadi, SOFK-a Beograda i CPJM-IDN, Beograd, 1986;

– Nezaposlena omladina Beograda, CIR SSO Beograda, Beograd, 1987;

– Mladi i nezaposlenost. Društvene posledice nezaposlenosti, CPJM IDN, Beograd, 1988;

– Izborna upotreba medija, IDN i Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, 1994

– Sindikat u promenama, promene u sindikatima, UGS Nezavisnost, Beograd, 2004.

– Stariji radnici, neki na poslu a neki i bez posla i bez penzije. Demokratski centar, 2011.

Uredio zbornike:

– Omladina 86. Sondaža javnog mnenja, IIC SSO Srbije, Beograd, 1986;

– Deca krize, CPJM-IDN, Beograd, 1990;

– Od izbornih rituala do slobodnih izbora, IDN, Beograd, 1991.

– Pet godina tranzicije u Srbiji, I. Beograd: Socijaldemokratski klub i FES, 2005;

– Pet godina tranzicije u Srbiji, II. Beograd: Socijaldemokratski klub i FES, 2006;

– Parlamentarni izbori 2007. Okolnosti i rezultat. Beograd: Službeni glasnik i CeSID, 2007.

– Oko izbora. 16. Predsednički izbori u republici Srbiji, 20.1. i 3.2.2008. godine. Beograd: Cesid: 2008.

– Oko izbora. 17. Parlamentarni izbori u republici Srbiji, 11.5.2008. godine. Beograd: Cesid. 2008;

– Stanje socijalnog dijaloga u Srbiji. Beograd: Swiss Labour Assistance, 2010.

– Kako građani Srbije vide tranziciju. Beograd: FES i drugi. 2010.

– Dometi Tranzicije od socijalizma ka kapitalizmu, Beograd: FES i drugi, 2011.

Izbor tekstova u časopisima i zbornicima:

– „Youth work drives“ u zborniku The Youth of Yugoslavia, Mladost, Beograd, 1973;

– „Funkcije omladinskih društvenih organizacija“, u: Mlada generacija danas, Mladost, Beograd, 1992;

– „L activisme social de la jeunesse“, Questions actuelles du socialisme, 7-8/1985;

– „Odnos omladine prema politici“, u: Položaj, svest i ponašanje mlade generacije Jug, CIDID-IDIS, Bgd-Zagreb, 1986;

– „Sondaža javnog mnenja uoči prvih višestranačkih izbora u Srbiji“, Sociološki pregled, 1‑4/1990;

– „Apstinencija u prvim višestranačkim izborima u Srbiji“, Gledišta, 3‑4/1991;

– „Nezadovoljstvo građana i socijalni protest“, Sociološki pregled, 1‑4/1992;

– „Neposredni agensi rastakanja jednopartijskog sistema: lideri, elite i mase“, Gledišta, 1‑6/1992;

– „Mnenje građana o legitimnosti vlasti u Srbiji“, Zbornik instituta za kriminološka i sociološka istraživanja,1/1994;

– „Ideološki profili stranačkih pristaša: ideološki korelati izbornih orijentacija“, Sociološki pregled, 1/1994;

– „Javno mnenje kao kriterijum legitimnosti“, u: Baćević, Lj. i drugi. 1994. Javno mnenje. Beograd: IDN – CPIJM;

– „Žrtvovana generacija ‑ omladina u epicentru negativnih posledica društvene krize“, Sociologija, 3/1994;

– Parlamentarni izbori u Srbiji 1990, 1992 i 1993″, Gledišta, Vol. XXXV (1994), No.1‑6;

– „The Parliamentary Elections od 1990, 1992 and 1993“, u Goati, V. et all. 1995. Challenges of Parliamentarism: The Case of Serbia in the Early Nineties. Belgrade: Institute of Socail Sciences.

– „Odnos prema demokratiji u istraživanjima javnog mnenja“, Sociološki pregled, Vol. XXIX (1995);

– „Socijalnata sigurnost vo funkcija na legitimaciskata osnova“, u zborniku: Socijalnata politika vo periodot na tranzicija. Filozofski fakultet, Skopje, 1995;

– “Social structure of the Republican and Federal Parliaments” in Goati, V. (ed). Election to the Federal and Republican Parliaments of Yugoslavia 1990-1996. Berlin: ed. Sigma, 1998;

– “Electoral Research in the FRY” (sa V. Goatijem), in Election in Central and Eastern Europe. Berlin, WZB, 2000.

– „Susret slabe države i nekompetentnih građana“. U: Vukotić, V. i drugi. Pojedinac i država. Beograd: IDN – Centar za ekonomska istraživanja, 2005;

– „Kako građani Srbije vide i doživljavaju tranziciju“, Mihailović, Srećko (ur). Pet godina tranzicije u Srbiji. Beograd: Socijaldemokratski klub i FES, 2005;

– “Dugo putovanje u kapitalizam“. U: Mihailović, Srećko (ur.)… et all. Pet godina tranzicije u Srbiji, II. Beograd: Socijaldemokratski klub i Friedrich Ebert Stiftung, 2006;

– „Partokratija u Srbiji, opet“. U: Mihailović, Srećko (ur)…et al. Kako do boljeg izbornog sistema. Beograd: Socijaldemokratski klub i CeSID;

– “Levica i desnica u Srbiji”. U: Lutovac, Zoran (ur.). Političke stranke i birači u državama bivše Jugoslavije. /Beograd: Friedrich Ebert Stiftung, 2006;

– „Siromašni radnici, ‘subjektivno’ i ‘objektivno’”, u: Vukotić, Veselin (ur.). Ekonomija i sociologija. Beograd: IDN – Centar za ekonomska istraživanja, 2007;

– „Apstinencija i partijska identifikacija“. U: Lutovac, Zoran (ur.). Birači i apstinencija u Srbiji. Beograd: FRS i IDN, 2007;

– “Poreklo i priroda korupcije – pobede Mamona i Levijatana”. U: Rašević, Mirjana i Zorica Mršević (ur.). Pomeramo granice. Beograd: IDN;

– „Levi i desni ekstremizam u Srbiji“. U: Lutovac, Z. (ur.). Ideologija i politika stranaka u Srbiji. Beograd: FES i IDN, 2007;

– “Ima li tranzicije iz socijalnog haosa”. U: Vujadinović, Dragica (ur.). Između autoritarizma i demokratije III – Nacionalni i državni interes. FES. Beograd. 2007.

“Javno o tajnom. Od čega žive političke stranke”. U: Milosavljević, Miodrag (ur.). 2008. Finansiranje političkih partija. Između norme i prakse. Beograd: Fond za otvoreno društvo, Srbija i Centar za slobodne izbore i demokratiju

Zoran Panović - Programski direktor
Zoran Panović - Programski direktor
Rođen 1970. godine u Užicu (tada Titovom). Diplomirao sociologiju politike na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Profesionalno radi kao novinar od 1997. Najviše se bavi temama iz oblasti politike, (pop)kulture i društvene fenomenologije. Piše, ili pisao, za Danas, Nedeljnik, Ekspres, Plejboj, Status, Ekonomist, Bulevar... Bio glavni i odgovorni urednik Danasa od aprila 2009. do maja 2016. Sarađuje sa regionalnim medijima. Na Radio televiziji Vojvodine radi autorsku emisiju "Presija". Objavio devet knjiga: "Dozvolite da se odjavimo", "Holding Srbija", "Rafali u kamenolomu", "Muzika za liftove", "Biti Milito", "Sajam erotike", "Vreme špricera", "Švajcarski kačamak", "Tito-kratki kurs". Dobitnik novinarskih nagrada: "Laza Kostić", "Nikola Burzan", "Dušan Duda Timotijević", "Dragiša Kašiković" i Povelje za građansku hrabrost "Dragoljub Stošić".
Milomir Mandić - Novinar i istraživač
Milomir Mandić - Novinar i istraživač
Milomir Mandić (1978), na postdiplomskim studijama je na beogradskom Fakultetu političkih nauka. Ima višegodišnje iskustvo u oblastima istraživanja javnog mnenja, analizama političkih sistema i kreiranja izbornih kampanja. Osnivač je Istraživačko-izdavačkog centra Demostat (Beograd), kao jednog od najuticajnih i najuglednijihregionalnih projekata u oblastima istraživanja javnog mnenja i političkog konsaltiniga, sa istoimenim portalom velike citiranosti.Doprineo je koncepcijskom i poslovnom unapređenjubeogradskog dnevnog lista Danas u kome od 2014. radi kao izvršni direktor za komunikacije. Ima iskustvo rada u bankarskom sektoru (Privredna banka-Beograd, Opportunity bank a.d. – Novi Sad)i državnoj upravi – u periodu od 2012-2014, bio je na poziciji specijalnog savetnika direktora u Kancelariji za dijasporu i Srbe u Regionu Vlade Republike Srbije. Organizator je i učesnik niza međunarodnih konferencija iz oblasti politike i medija. Kao konsultant angažovan je na više regionalnih projekata i incijativa. Objavljuje ekspertske tekstove u domaćim i inostranim medijima. Član je Međunarodnog novinarskog udruženja (IFJ) i Nezavisnog udruženja novinara Srbije. Živi i radi u Beogradu.
Ivana Petronijević Terzić - Novinarka
Ivana Petronijević Terzić - Novinarka

Ivana Petronijević Terzić je dugododišnja novinarka i urednica. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a usavršavala se u SAD. Tokom dugogodišnje karijere, „sa lica mesta” je pratila najvažnije događaje u Srbiji, regionu i šire.  

Novinarsku karijeru je počela na Televiziji Valjevo, za vreme studentskih dana. Potom je radila na Radiju Beta RFI, kao novinar/reporter i voditelj, a zatim u novinskoj agenciji Beta, kao skupštinski izveštač. Posle jednogodišnjeg usavršavanja u SAD, karijeru nastavlja u novinskoj agenciji Tanjug, gde je bila novinar/reporter, zamenik urednika političke redakcije, potom urednik političke redakcije i urednik deska u jutarnjoj smeni. Od 2022. godine, Ivana Petronijević Terzić je novinar i politički analitičar u Demostatu, kao i koautor emisije Pola sata Demostata.  

Jasmina Lukač - Kolumnistkinja
Jasmina Lukač - Kolumnistkinja

- od 2014. do sada urednik Političke rubrike dnevnog lista Danas

- od 2011. do 2014. izveštač iz suda dnevnog lista Danas – pokrivanje tema organizovanog kriminala i slučajeva sa političkom pozadinom

- od 2008. do 2011. urednik u desku lista Danas

- od 1999. novinar u Danasu, pokrivanje političkih tema vezanih za opoziciju

- od 1997. do 1998. novinar nedeljnika Nedeljni telegraf, pokrivanje tema vezanih za politiku ikriminal

- 1996. novinar Dnevnog telegrafa, pokrivanje političkih tema

-  od 1993 -1995 novinar Borbe i Naše Borbe, pokrivanje političkih tema

-  2005. kao koautor objavila u izdanju NUNS-a knjigu Političko izveštavanje, uvrštenu u širu stručnu literaturu na fakultetima za medije i komunikologiju

-  2010-2013 trener u novinarskim radionicama KeyConection Media

-  2014. Objavila elektronski roman Inverno na konkursu Mediarta – Novi Sad

Obrazovanje - Fakultet političkih nauka u Beogradu, odsek novinarstvo, 1988.-1993. ( Gimnazija u Paraćinu, jezički smer) Jezici: engleski i ruski

Boban Stojanović - Kolumnista
Boban Stojanović - Kolumnista

Politikolog i doktorand na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu gde je završio osnovne i master studije.

Istraživač sa 14 objavljenih monografija (istraživanja, publikacija, zbornika) i 27 radova u naučnim časopisima i zbornicima radova.

Foto: Nova ekonomija

Marija Stojanović - Kolumnistkinja
Marija Stojanović - Kolumnistkinja

- Rođena 6. jula 1983. godine. u Užicu

- Osnovnu školu i gimnaziju završila u Požegi (dobitnik diplome Vuk Karadžić za uspeh na kraju osnovne i srednje škole)

- Diplomirala  na katedri za Engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu u martu 2007.

- Prosečna ocena tokom studiranja: 8.70.

- Od juna 2007. zaposlena u listu Danas.

- Od 2007. do 2012. radila kao novinar i prevodilac u Spoljnopolitičkoj rubrici Danasa

- Od 2012. do danas novinar Političke rubrike Danasa,  uglavnom se bavi temama u vezi sa Evropskom unijom, Kosovom i spoljnom politikom Srbije

- Od 2007. do 2012. honorarno prevodila za Institut za šumarstvo u Beogradu (prevodi stručnih radova i stručne literature). Prevodi radova za Geografski fakultet u Beogradu u istom periodu

- Prevod knjige Vilijama Montgomerija “Kad ovacije utihnu”

- Od juna 2018. počinje saradnju sa Demostatom, a od 2023. godine je stalno zaposlena u Demostatu.

 

Gojko Vlaović - Kolumnista
Gojko Vlaović - Kolumnista

Novinar ekonomske rubrike Danasa, gde radi od 2002. godine. Prve korake u Danasu napravio je na gradskoj rubrici u koju dolazi u 1.jula 2012. godine a na ekonomsku rubriku, na kojoj je i sada, prelazi u oktobru 2003. godine. U Danasu piše i kolumnu “Ćoškarenje”. Dobitnik je Siemens Press Awards 2010. godine i Plakete za profesionalno izveštavanje o radničkim temama Udruženih sindikata Srbije “Sloga” 2018. godine. Rođen je 27. jula 1973. u Mostaru. Završio je Osnovnu školu "Vlada Aksentijević" i Četvrtu gimnaziju u Beogradu, kao i Novinarsku školu Udruženja novinara Srbije.

Ljiljana Nestorović - Medijski koordinator
Ljiljana Nestorović - Medijski koordinator

Rođena 1968. godine u Beogradu. Studirala biohemiju na Prirodno-matematičkom fakultetu. Televizijskim novinarstvom se bavi od 1991. godine. Autorka i voditeljka više informativno-političkih emisija. Bila je portparolka Demokratske opozicije Srbije(DOS). Narodna poslanica skupštine Republike Srbije u dva poslanička mandata (2004-2007; 2014-2016).

demostav
politička mapa
NAJČITANIJE
NATO – drei Jahre von Serbien entfernt
NATO – drei Jahre von Serbien entfernt

In jeder Gesellschaft gibt es Themen, die man lieber auslässt. Es geht dabe...

Albanien: Wahlen auf der größten Marihuana-Plantage in Europa
Albanien: Wahlen auf der größten Marihuana-Plantage in Europa

Am 13. Mai gingen mehrere zehntausend Menschen auf die Straßen von Tirana ...

Präsident der Demokraten Montenegros exklusiv für Demostat
Präsident der Demokraten Montenegros exklusiv für Demostat

  Es gibt eine neue politische Macht in Montenegro, die Demokratische Mo...

Weltweite amerikanische Umfrage: Öffentlichkeit weltweit Putin und Russland nicht zugeneigt
Weltweite amerikanische Umfrage: Öffentlichkeit weltweit Putin und Russland nicht zugeneigt

Durchschnittlich geben 26 Prozent der Menschen weltweit an, sie hätten Vert...

Gewerkschaftliches Interesse höher gestellt als Parteiinteressen
Gewerkschaftliches Interesse höher gestellt als Parteiinteressen

- Die Position von und der Umgang mit Gewerkschaften in Deutschland zählen ...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti