I najviše evropske, svetske institucije i međunarodne organizacije su stalno upozoravale na problem sa lažnim vestima, dezinformacijama i hibridnim pretnjama protiv demokratije, ali je to uvek stavljano u „svilene” diplomatske rukavice i nije dospelo u javnost.
I najviše evropske, svetske institucije i međunarodne organizacije su stalno upozoravale na problem sa lažnim vestima, dezinformacijama i hibridnim pretnjama protiv demokratije, ali je to uvek stavljano u „svilene” diplomatske rukavice i nije dospelo u javnost.
Međutim, trenutna odlučnost Zapada da se suprotstavi istočnoj propagandnoj mašini nedavno je ozvaničena u EU, gde je Brisel saopštio da će stručnjaci za borbu protiv dezinformacija i lažnih vesti biti raspoređeni u misije Unije širom sveta kako bi se obračunali sa lažnim narativom koji se širi putem javnih komunikacija i medija od strane onih koji ga stvaraju na čelu sa Rusijom i Kinom. Prema EU, dezinformacije su za Rusiju ključni instrument u ratu u Ukrajini i ona ulaže ogromna sredstva koja su premašila ulaganja EU u ovu oblast.
„Sve naše delegacije biće opremljene stručnjacima za suzbijanje dezinformacija u mnogim delovima sveta, sa ciljem da se naš glas bolje čuje“, rekao je evropski ministar spoljnih poslova i bezbednosti Žozep Borel na javnoj konferenciji o dezinformacijama u Briselu.
On je dodao da su poslednjih godina ruska ulaganja u jačanje svoje sposobnosti stvaranja i širenja lažnih vesti u cilju unapređenja svog plana uveliko nadmašila evropska ulaganja u suzbijanje dezinformacija, objavio je časopis Politiko.
Kao odgovor, rekao je, EU i partneri koji imaju isto mišljenje trebalo bi da stvore standardizovan i interoperabilan način za razmenu podataka i analizu stranih kampanja za dezinformacije, ali ali i da se više angažuju sa vlastima širom sveta kako bi se osiguralo da se glas EU čuje.
Nakon njegovog govora usledilo je objavljivanje prvog izveštaja Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) o manipulaciji stranim informacijama i pretnjama , u kojem je analizirano 100 incidenata u vezi sa dezinformacijama otkrivenih između oktobra i decembra 2022.
Dokument otkriva da je ruski sistem bio umešan u 88 slučajeva dezinformisanja u Evropi, dok su kineski zvanični kanali bili aktivni u 17 slučajeva. U međuvremenu, otkriveno je i da su glumci iz dve zemlje radili zajedno u pet slučajeva. Incidenti su obuhvatali najmanje 30 jezika i uglavnom su imali za cilj da skrenu pažnju na drugog aktera ili narativ ili da prebace krivicu na druge
"Oni su majstori u tome." Mnogo ulažu. Oni koriste hiljade ljudi i to rade sistematski, trajno i industrijalizovano. To je oružje“, rekao je Borel.
Većina nedavnih ruskih kampanja nastojala je da krivicu za svoju potpunu invaziju na Ukrajinu i njene posledice po globalnu ekonomiju, a posebno energetsku i prehrambenu bezbednost, prebaci na Kijev i njegove zapadne saveznike.
„Bitka narativa počela je pandemijom i danas je jasno: ovaj rat ne vode samo vojnici na bojnom polju, on se vodi i u informacionom prostoru, pokušavajući da osvoji srca i umove ljudi. „Borel je rekao: „Rusija koristi informacije, manipulaciju i mešanje kao ključni instrument ovog rata – povećana upotreba diplomatskih sredstava.
Proizvodnja i izrada sadržaja zasnovanog na slikama i video zapisima bile su dve najčešće tehnike koje su Rusija i Kina koristile za širenje svojih dezinformacija, navodi se u izveštaju EEAS. Njih zatim deli širok spektar aktera, uključujući, sve više, formalne diplomatske kanale.
Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, na primer, više puta je putovao u Afriku od početka rata i okrivio je zapadne sankcije za sprečavanje Rusije da izvozi poljoprivredne proizvode, uključujući i veštaška đubriva, što je pogoršalo prehrambenu krizu.
U međuvremenu, Kina je proširila svoju taktiku poslednjih godina neprestano šireći zavere preko svojih diplomata, zvaničnika i medija koji su pod kontrolom države, navodi se u izveštaju.
Postoje i dokazi da Peking plaća influensere na društvenim mrežama, sa neotkrivenim vezama sa kineskim državnim medijima ili drugim strukturama, da se suprotstave kritikama na pitanje ljudskih prava u Kini i preoblikuju narative o temama kao što je (K)Sinđang. U pisanom evropskom dokumentu se takođe naglašava da se kineske aktivnosti dezinformisanja i mešanja ne fokusiraju samo na propagiranje sopstvene poruke, već i na suzbijanje konkurentskih glasova ili poruka koje bi potkopale njen zvanični narativ.
Foto: Gerd Altmann/Pixabay
Ove dve zemlje mnogo ulažu u ovaj posao i u njega je uključeno nekoliko hiljada ljudi, čijim radom je stvoren sistem i svojevrsna industrija za proizvodnju laži i neistina, koja treba stalno da funkcioniše.
U Briselu više nema sumnje da ovo postaje oružje protiv kojeg treba hitno preduzeti akciju – piše u izveštaju EEAS.
To je veoma vidljivo posebno sada, na vrhuncu ruske agresije na Ukrajinu i rata koji Rusija vodi na teritoriji jedne strane zemlje, kada vojna kampanja na sve načine pokušava da se predstavi na drugačiji način. Krivicu za invaziju na Ukrajinu, kao i za njene posledice po globalnu ekonomiju, a pre svega na stanje energetske i prehrambene krize, treba prevaliti na leđa Kijeva i Zapada i njegovih saveznika.
U međuvremenu, zapadni mediji napominju da je sada poznato da je bitka za pružanje istinitog narativa, za prave, a ne lažne informacije i protiv dezinformacija, počela globalnom pandemijom koronavirusa, plasiranjem običnih lažnih tvrdnji koje su izazvale zabunu među onima koji dobiju informacije, a potom i otpor prema svim merama koje su zdravstveni organi primenjivali u borbi protiv virusa, a za zdravlje ljudi.
– Ali ovo sada, vezano za ratovanje na ukrajinskom tlu, je sasvim druga bitka. Rat protiv lažnih vesti se, dakle, ne vodi sa vojnicima, na bojnom polju, već u informacionom prostoru, pokušavajući da osvoji srca i umove ljudi – da veruju u laži i neistine, a ne u tačne informacije i prave situacije., primetila je većina zapadnih medija.
Proizvodnja i fabrikovanje slika i video materijala bili su najčešće korišćena tehnika za lažne vesti i lažne informacije od strane Rusije i Kine da plasiraju neistine za svoje potrebe.
Istovremeno, više istraživanja na ovu temu govori da je Kina veoma vešta u ovoj tehnici širenja ideologije i lažnih narativa. Naime, u proteklom periodu ova država je koristila različite načine, uključujući formalne, zvanične, diplomatske kanale, itd. kako bi distribuirala svoje politike u digitalnoj sferi.
To radi Sergej Lavrov, na primer, ratoborni šef diplomatije Putinove Rusije koji je od početka agresije na Ukrajinu nekoliko puta bio u Africi – šireći dezinformacije jer Moskva ne šalje hranu, pšenicu i veštačko đubre u zemlje tog kontinenta. Uvek okrivljujući Zapad što ruska strana ne može da uradi i isporuči ono što je obećala.
Kina, s druge strane, koristi taktiku zavere preko svojih diplomatskih misija, raznih državnih zvaničnika i svojih strogo kontrolisanih državnih medija. Osim toga, Kina daje novac (mito) influenserima na društvenim mrežama da rade – da šire neistine – za kineske političko-ideološke potrebe – piše časopis Tajpej tajms.
Prema pisanju časopisa, to je uglavnom povezano sa kritikama o ljudskim pravima (Hong Kong), ili potiskivanjem prava ne-kineskih manjina u NRK, posebno onih Ujgura.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
ARD (Arbeitsgemeinschaft der Öffentlich-Rechtlichen Rundfunkanstalten der B...
U Velikoj Britaniji javni medijski servisi funkcionišu u skladu sa zakoni...
U većini evropskih zemalja postoji jedan ili više javnih servisa, koji s...
Najnovije takve tvrde pojavile se povodom dešavanja u Kurskoj oblasti, pa...
Telegram je postao jedan od glavnih alata za širenje prokremaljskih dezin...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2025. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.