Poslednjeg dana avgusta ove godine proruski nastrojen gruzijski onlajn medij „Gruzija i svet“ objavio je komentar ruskog politikologa Andreja Suzdaljceva (Андрей Суздальцев) u vezi sa Ukrajinom i Poljskom. Prema Suzdaljcevu, Poljaci „pokušavaju da prigrabe sve“ u Ukrajini - oni tako kupuju zemlju, ali kupuju i žito sa popustom od 50% da bi ga skuplje preprodali u Evropi. Nadalje, ukrajinska vlada je, prema rečima Suzdaljceva, zimus izvezla zlatne rezerve u Poljsku. Suzdaljcev je prvobitno dao ovu izjavu medijskoj kući RIA NOVOSTI, nakon čega su ga objavile druge publikacije na ruskom jeziku, uključujući Moskovski Komsomolec (Московский Комсомолец).

Tvrdnje Andreja Suzdaljceva u vezi sa „zaplenom“ Ukrajine od strane Poljaka su netačne iz sledećih razloga: 1) ukrajinsko žito se prodaje u Poljskoj po istoj ceni kao i u drugim istočnoevropskim zemljama; 2) državljani stranih država ne mogu kupiti poljoprivredne parcele u Ukrajini; 3) Ukrajina nije izvezla zlatne rezerve u Poljsku. No, krenimo redom. 

Prema Suzdaljcevu, Poljska kupuje žito od Ukrajine sa popustom od 50%. Međutim, prema podacima koje poseduje APK-Inform, ukrajinsko žito se kupuje na aukcijama iz Poljske u istoj cenovnoj kategoriji kao i iz drugih zemalja. Ukrajinska analitičko-informativna agencija APK-Inform sistematski objavljuje informacije vezane za agrobiznis u Ukrajini i zemljama Zajednice nezavisnih država (Содружество Независимых Государств), uključujući informacije o cenama različitih proizvoda na tržištu. Informacije o cenama ponude za ukrajinsko žito na aukcijama žitarica iz različitih zemalja dostupne su svima na uvid na sajtu agencije. Ponuđene cene odgovaraju jednoj toni žitarica koje će biti isporučeno na mestu (na granici) pod uslovom da prodavac uplati naknadu za otpremu do naznačenog mesta i preuzme sve rizike transporta (tzv. DAP paritet isporuke). 

Poslednjih meseci, cena koja se nudi na aukcijama za ukrajinsko žito koje dolazi iz različitih istočnoevropskih zemalja je u istom cenovnom rangu. Na primer, u martu su kupci na tržištu žita u Poljskoj i baltičkim zemljama plaćali između 250 i 265 USD za jednu tonu ukrajinskog kukuruza, odnosno plaćali su 275 USD u Slovačkoj. Pad cene kukuruza primećen je u aprilu ove godine, jer je cena ukrajinskog kukuruza ponuđenog na poljskoj granici u periodu april-maj iznosila između 240 i 250 USD po toni, što je, prema APK-Inform-u, bilo 15 USD jeftinije nego jednu sedmicu pre toga. Primetno je da cena ukrajinskog žita ponekad neznatno varira ne samo u različitim zemljama, već i na različitim mestima u istoj zemlji - na primer, u maju i junu ovog leta je ponuđena cena za jednu tonu ukrajinskog kukuruza na granici Poljske u Izovu bila između 230 i 250 USD, a u Jahodinu se kretala između 225 i 240 USD. 

Prema APK-Inform-u, na cene utiče prilično velika količina žitarica (novi usev se dodaje žitu akumuliranom u Ukrajini zbog obustave izvoza), zatim ograničen broj evropskih kupaca, troškovi transporta, kašnjenja u izvršenju ugovora, ali i logistički problemi koji nastaju pri prenosu žitarica. Prema informacijama agencije, trenutno, za period septembar - oktobar tekuće godine, cene kukuruza su stabilne i kreću se u rasponu od 205 do 220 USD po toni u Poljskoj i u rasponu od 220 do 240 USD u Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Treba svakako napomenuti da su ukrajinske cene žitarica trenutno ispod tržišne cene, međutim stručnjaci smatraju da to posledica tržišnih procesa, poput niske potražnje, razvoja domaćeg tržišta, rizika povezanih sa korišćenjem ukrajinskih luka - a ne zbog prodaje ukrajinskog žita uz bilo koje vrste ,,popusta’’. 

^{Izvor: iStock by Getty Images}

Nadalje, više od 70% teritorije Ukrajine, 42,7 miliona hektara, predstavlja poljoprivredno zemljište. Prema Suzdaljcevu, Poljaci aktivno kupuju zemljište u Ukrajini, iako prema ukrajinskom zakonodavstvu stranim državljanima nije dozvoljeno da kupuju poljoprivredno zemljište u Ukrajini. Od 1992. do 2021. godine u Ukrajini je postojao moratorijum na kupovinu i prodaju poljoprivrednog zemljišta, a poljoprivrednim zemljištem nisu mogli da trguju ni građani Ukrajine. Godine 2021. promenjeno je zakonodavstvo i otvoreno je tržište za trgovinu poljoprivrednim zemljištem, iako se zemljišna reforma u zemlji sprovodi postepeno. Poljoprivredno zemljište u Ukrajini trenutno mogu kupiti samo fizička lica koja su državljani Ukrajine i to ne više od 100 hektara. Pravnim licima će biti dozvoljeno da kupuju zemljište od 2024. godine. Sa druge strane, strani državljani i kompanije ne mogu da kupuju poljoprivredno zemljište. Nesumnjivo, neophodno je održati referendum o pitanju davanja strancima prava na kupovinu zemljišta; takođe vredi napomenuti da bez obzira na rezultate referenduma, građani stranih država neće moći da kupe zemljište koje nije udaljeno najmanje 50 kilometara od granice Ukrajine. Zabranjena je i prodaja zemlje građanima zemlje agresora, Rusije.

Prema postojećem zakonodavstvu, kupovina nepoljoprivrednog zemljišta za strance je dozvoljena samo ako se na ovom zemljištu nalazi nepokretnost (npr. kuća) i zemljište pripada gradskom naselju. Prema objašnjenju jedne od ukrajinskih pravnih firmi (Правовая Помощь), u njihovoj praksi je bio slučaj da se stranim državljanima pomagalo u kupovini parcele i nekretnine koja se na njoj nalazi u Ukrajini. U jednom slučaju, državljanin strane zemlje je kupio zgradu starog sanatorijuma i teritoriju koja pripada sanatorijumu radi izgradnje novog hotela; u drugom slučaju, državljanin strane države je kupio zemljište da bi na njemu izgradio farmu prepelica, u oba slučaja ove parcele nisu bile za poljoprivrednu namenu i u oba slučaja na parceli su bile nepokretnosti.

 Tvrdnja da je Ukrajina izvezla zlatne rezerve u Poljsku je bez dokaza

Informacija da je Ukrajina navodno izvezla zlatne rezerve u Poljsku, objavljena je u ruskim medijima još u julu. Kako prenose ruski mediji, zamenik guvernera Narodne banke Ukrajine Sergij Nikolajčuk (Сергій Ніколайчук) dao je izjavu o ovome u svom intervjuu za izdanje Zečja rupa (Rabbit Hole). Informaciju je proverila ukrajinska platforma za proveru činjenica StopFake, koja je utvrdila da Nikolajčuk nije dao takvu izjavu ni za Zečju rupu ni u bilo kom drugom intervjuu. Pored toga, StopFake napominje da zlatne i devizne rezerve, odnosno međunarodne rezerve Ukrajine, uključuju imovinu koja je međunarodno priznata od strane međunarodne zajednice. Naime, 54,9% ovih rezervi čine državne obveznice zemalja sa visokim kreditnim rejtingom, uglavnom obveznice spoljnog duga SAD, 38,4% rezervi predstavljaju gotovina i druga sredstva na depozitima centralnih banaka drugih zemalja, dok zlato i drugi plemeniti metali čine 6,7% rezervi Ukrajine. Zlatne rezerve Ukrajine čuvaju se u državnoj blagajni Narodne banke, odnosno na njenim računima kod centralnih i poslovnih banaka drugih zemalja, uključujući strane banke. Ova publikacija napominje i da ukrajinske zlatne i valutne rezerve predstavljaju jedinstvo rezervi zemlje i da su raspoređene u različitim oblicima i mestima, što isključuje tvrdnju da je Ukrajina izvozila svoje zlatne rezerve u Poljsku.

Nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini, odnosi između Ukrajine i Poljske su više puta postali meta ruskih dezinformacija, poput one da Poljska želi da zauzme teritorije Ukrajine i preuzme kontrolu nad zemljom.