srpski english

U fokusu / Bez kočnica na Trampa: Novi dokazi o vezi s Rusima

Njujorški portal Observer u novom tekstu o istrazi o kontaktima  tima predsednika SAD Donalda Trampa sa Rusijom tokom predizborne kampanje 2016. godine piše da je američka Agencija za nacionalnu bezbednost (NSA) presrela razgovore ruske ambasade u Vašingtonu. 

Bez kočnica na Trampa: Novi dokazi o vezi s Rusima
Glavni štab NSA , Fort Meade, Maryland

U fokusu / Bez kočnica na Trampa: Novi dokazi o vezi s Rusima

Njujorški portal Observer u novom tekstu o istrazi o kontaktima  tima predsednika SAD Donalda Trampa sa Rusijom tokom predizborne kampanje 2016. godine piše da je američka Agencija za nacionalnu bezbednost (NSA) presrela razgovore ruske ambasade u Vašingtonu. 

autor teksta
Miloš Đorelijevski | Demostat | Beograd 31. May 2017 | U fokusu

Autor Džon Šindler u tekstu „NSA u lovu bez presedana na dokaze u "Kremljgejtu" navodi da je najvažnija špijunska agencija otpustila sve kočnice u istrazi ruskog mešanja u američke izbore, pošto je za Ministarstvo pravde imenovalo Roberta Mjulera za specijalnog savetnika zaduženog za tu istragu.

NSA je prošle nedelje najverovatnije izdala nezabeleženo naređenje Direktoratu operacija, najvećem odeljenju Agencije. Direktorat upravlja svim sredstvima za prikupljanje presretnutih komunikacija širom sveta, što njegovo delovanje čini „najvažnijom špijunskom operacijom na svetu“.

Imejl poslat svakom zaposlenom u Direktoratu stigao je iz Kancelarije generalnog saveta, odnosno pravne službe NSA, a to se retko viđa u Agenciji – naredba o čuvanju podataka.

Naredba se odnosi na sve službenike Direktorata, od mlađeg analitičara do najviših menadžera, i tiče pronalaženja podataka o vezama ljudi umešanih u Kremljgejt, a naročito visokopozicioniranih Amerikanaca. Naredbom je uvedena obaveza čuvanja tih podataka za federalne istažitelje (FBI). Podaci uključuju presretnute telefonske razgovore, transkripte tih razgovora, imejlove, četovanje na internetu i faksove – sve do čega je Agencija mogla da dođe prošle godine.

Šindler je naveo da su njegovi izvori iz NSA zahtevali da ne objavljuje imena visokopozicioniranih Amerikanaca na koje se naredba odnosi, ali da se može pretpostaviti kako su na toj listi svi ključni ljudi Trampovog tima.

Postoji nekoliko načina na koji su oni mogli da se pojave u sirovim presretnutim materijalima.

Prvo, mogli su da razgovaraju ili četuju na internetu. Ako NSA ima tajni nalog koji je izdao Sud za obaveštajno praćenje u inostranstvu, takva kolekcija podataka je savršeno legalna, ali i strogo tajna.

Drugo, neko je mogao da prepriča razgovor sa pojedincem za koga je Direktorat zainteresovan. To bi mogao da bude scenario za nedavno objavljenu senzaciju o tome kako je Džared Kušner, Trampov zet i savetnik, kao i bivši izdavač Observera, navodno tražio od ambasadora Rusije u SAD Sergeja Kisljaka da koristi bezbedne komunikacione veze da bi razgovarao sa Moskvom. NSA je navodno presrela razgovor Kisljaka i Kremlja u kojem je ambasador preneo Kušnerov zahtev svojim šefovima u Moskvi.

Donald Tramp, Predsednik SAD Foto: GAge Skidmore

Treća mogućnost je ono što NSA naziva „odraz“, što znači da nije uključena nijedna osoba sa liste Direktorata, ali je jedna ili više njih pomenuta u razgovoru „trećih lica“. To bi, na primer, mogao da bude razgovor stranih zvaničnika o Trampovom timu i njegovim problemima sa Rusijom.  Ako su ljudi koji o tome razgovaraju važne ličnosti, njihovo mišljenje može imati obaveštajnu vrednost za kreatore politike u Vašingtonu, čak i ako njihov razgovor ne baca novo svetlo na Kremljgejt.

Primer – ako NSA presretne komunikaciju u kojoj visoke diplomate iz država Bliskog istoka ćaskaju o Trampovom odnosu s Moskvom, to bi moglo da ukaže kako vlasti tih država vide situaciju u Vašingtonu. Ako je jedna od tih država blizak saveznik (ili zakleti neprijatelj) SAD, njihovo viđenje Kremljgejta moglo bi da zanima visokopozicionirane američke zvaničnike, čak iako je konverzacija zasnovana tek na novinskim izveštajima i glasinama.

Direktorat operacija je podeljen na odeljenja koja se bave pojedinim državama ili regionima (Kina, Bliski istok) ili određenim problemima (borba protiv terorizma, kontrašpijunaža). Govorilo se da je pre nekoliko meseci ispostava Direktorata operacija u Rusiji od pravnika Agencije dobila naređenje o čuvanju podataka, što nije iznenađenje, ako se uzme u obzir čime se rusko odeljenje bavi. Sada je takvo naređenje navodno izdato čitavom Direktoratu, uključujući i odeljenja koja nemaju veze s Rusijom. To pokazuje ozbiljnu nameru NSA da istražiteljima obezbedi bilo kakve podatke koji bi mogli da bace novo svetlo na Kremljgejt.

Imajući to u vidu, NSA je možda imao još jedan motiv za izdavanje naredbe Direktoratu, a to je tradicionalno nastojanje obaveštajne zajednice za samoodržanjem. Kada su se Trampovi problemi s Rusijom zakuvali, njegovi mediji saveznici i pristalice su izneli ozbiljne optužbe za nezakonito postupanje NSA i drugih špijunskih agencija pod predsednikom Barakom Obamom. Neke od tih optužbi bile su smešne, uglavnom laži stvorene u dezinformatorskim medijima Kremlja, koje su zatim preneli desničarski mediji u Americi. Ti mediji su insistirali na demaskiranju presretnutih podataka, što je procedura u kojoj NSA odgovara na zahteve sa visokog nivoa da otkrije ime bilo kog Amerikanca koji se pominje u obaveštajnim izveštajima (ta imena su obično zacrnjena). Iako nema dokaza da je Obama sistemski zloupotrebljavao otkrivanje imena, to nije obuzdalo iznošenje sve težih optužbi.

Kremlj, Moskva  Foto:Dmitry Azovtsev

Kremlj je godinama pokušavao da oblati NSA i ta skrivena kampanja je dobila jak vetar u leđa kada je Edvard Snouden prebegao u Moskvu pre gotovo četiri godine. Diskreditovanje NSA i njenih globalnih obaveštajnih partnera igralo je ključnu ulogu mešanju Rusije u američke izbore prošle godine. U cilju suprotstavljanja lažima o Agenciji i njenoj misiji, navodna naredba o čuvanju podataka sadrži i obavezu čuvanja svih zahteva za otkrivanje imena, kao i dosijea o tome koji su analitičari Agencije pristupili informacijama i kada tačno, drugim rečima, potpune podatke o svim incidentima o otkrivanju presretnutih podataka u 2016. godini.

Poduhvat tolike veličine i obima nije se dogodio u 65-godišnjoj istoriji NSA. Iako su naredbe o čuvanju podataka izdavane i ranije, nikada do sada čitav Direktorat operacija nije dobio naređenje da pretraži sve baze podataka o presretnutim komunikacijama liste imena ljudi i da sačuva sve što je pronađeno. Kremljgejt je jedinstven događaj u američkoj istoriji i u toj aferi su iznete optužbe za zlonamerno mešanje neprijateljskih obaveštajnih agencija u američku demokratiju, a dovešće, takođe, i do rezultata bez presedana u špijunskim agencijama SAD.

Imajući u vidu složenost prirode obaveštajnih podataka, naredba će zahtevati angažovanje hiljada analitičara koji će preispitati najmanje nekoliko stotina hiljada presretnutih komunikacija, pa je izvesno da će biti otkrivene i neke značajne informacije. Iako javnost verovatno neće uskoro saznati o novim dokazima, možemo biti uvereni da će sve relevantno za istragu o Kremljgejtu smesta biti podeljeno sa FBI i Mjulerovim istražiteljima, zaključuje Šindler.

Džon Šindler je stručnjak za bezbednost i bivši analitilčar NSA i kontraobaveštajni oficir. Šindler je ekspert za špijunažu i terorizam, a bio je i mornarički oficir i profesor na vojnom koledžu. Objavio je četiri knjige. 

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

demostat komentari

Miloss

Sta je ovde cilj da se diskredituje Tramp? Ciji je kadar ovaj ??Trampov 31. May 2017
demostat komentari

Miloss

Sta je ovde cilj da se diskredituje Tramp? Ciji je kadar ovaj ??Trampov 31. May 2017
demostat komentari

Steva

A Duboka drzava? 31. May 2017
U fokusu
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma

Od masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", koji se dogodio 3. maja...

Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge
Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge

Ambasador Ferguson ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mestu i kada ...

Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima
Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima

Pobedom na predsedničkim izborima, Vladimir Putin je produžio svoju vladavinu ...

Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme
Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme

Između dva pola medija, onih koji su, kako nezavisni i onih koji su provladini,...

Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima
Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima

Vlasti koje je Moskva instalirala na okupiranim teritorijama Ukrajine otvorile s...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti