srpski english

U fokusu / Dva scenarija za nove izbore u Vučićevoj režiji

*Spekuliše se da je lider SNS već dao “mig” onima na čiju logističku podršku, pre svega “na terenu”, računa, odnosno da im je stigla direktiva da se spremaju kao da će se na birališta izaći već krajem ove godine

* Opoziciji, bila ona okupljena oko Đilasa, ili odlučila da ide u više ideoloških kolona (što je daleko realnija opcija), odgovara da izbori budu što  što kasnije  

Dva scenarija za nove izbore u Vučićevoj režiji
Aleksandar Vučić / Foto: Printscreen Youtube

U fokusu / Dva scenarija za nove izbore u Vučićevoj režiji

*Spekuliše se da je lider SNS već dao “mig” onima na čiju logističku podršku, pre svega “na terenu”, računa, odnosno da im je stigla direktiva da se spremaju kao da će se na birališta izaći već krajem ove godine

* Opoziciji, bila ona okupljena oko Đilasa, ili odlučila da ide u više ideoloških kolona (što je daleko realnija opcija), odgovara da izbori budu što  što kasnije  

autor teksta
Marija Stojanović | Demostat | Beograd 20. Jan 2021 | U fokusu

Prema nezvaničnim saznanjima Demostata iz političkih i diplomatskih krugova, predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću odgovara da parlamentarni izbori budu održani što pre, moguće već na jesen, zajedno sa predsedničkim i beogradskim, jer bi tako “kapitalizovao”  veoma visok lični rejting, od čega bi znatnu korist imala i Srpska napredna stranka, naročito na biralištima u glavnom gradu, gde će joj biti glavno “poprište borbe” sa opozicijom, ali i širom države. U toj “trci” Vučiću bi, veruje se,  donekle pomogli  i javni i (polu)skriveni  politički saveznici, poput onih iz redova “manjeg partnera” aktuelne naprednjačke vlasti - Dačićevih socijalista, te Aleksandar Šapić, lider Srpskog patriotskog saveza. Spekuliše se da je Vučić već dao “mig” onima na čiju logističku podršku, pre svega “na terenu”, računa, odnosno da im je stigla direktiva da se spremaju kao da će se na birališta izaći već krajem ove godine.

Ipak, dobro obavešteni izvori našeg portala ne isključuju ni mogućnost da se odigra drugi “izborni scenario”. Kako objašnjavaju, opozicija, pre svega blok na čijem čelu se nalazi Stranka slobode i pravde, a u kojem su, za sada, još Demokratska stranka i Pokret slobodnih građana, ali i pojedine druge partije i udruženja koja su bojkotovala junske izbore, poput Narodne stranke Vuka Jeremića i Dveri Boška Obradovića, “shvata da još nema dovoljnu političku snagu, odnosno da nije ozbiljan politički faktor kao što je to bio aktuelni premijer Severne Makedonije, Zoran Zaev, kada se nalazio u opoziciji”. “Opoziciji, bila ona okupljena oko Đilasa, ili odlučila da ide u više ideoloških kolona (što je daleko realnija opcija), odgovara da se izbori održe što kasnije. Dakle, iako Vučić želi novo glasanje što pre, ni njemu ne odgovaraju izbori na kojima veliki deo opozicije, naročito one proevropske, ponovo ne bi učestvovao. Moguće je, stoga, da predsednički i beogradski izbori budu raspisani najkasnije za početak aprila 2022, ali bez parlamentarnih, čime bi Vučić odustao od svog prvobitnog plana o objedinjavanju triju izjašnjavanja u što kraćem roku”, objašnjavaju sagovornici Demostata.

Prema tvrdnjama pojedinih diplomata iz EU, iako se srpske vlasti, predvođene Vučićem, javno podsmevaju bojkotu junskog glasanja, na kojem je SNS “izvojevala” najubedljiviju pobedu do sada i formirala parlament koji faktički nema opoziciju, bojkot je u velikoj meri bio uspešan. Kako preciziraju, upravo je odluka značajnog dela opozicionara, naročito onih koji se zalažu za nastavak evropskog puta Srbije, prinudila Vučića da najavi nove parlamentarne izbore, i pre nego što je u jesen 2020. konačno formirana Vlada predvođena novom-starom premijerkom Anom Brnabić, odnosno da jasno “ vremenski oroči” aktuelni saziv izvršne vlasti. Veruje se da je to učinjeno jer je shvatio da parlament “lišen” opozicije nema legitimitet u očima EU, odnosno da se ne može izbeći poređenje sa beloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom. Takođe, činjenica je trebalo oko četiri meseca da se izabere sastav aktuelne Vlade, doživljava se kao pokušaj da se maksimalno “krajcuje” mandat i Vladi i parlamentu.

S druge strane, ima i onih u institucijama EU, pre svega u Evropskog parlamentu, koji ozbiljno sumnjaju da će Vučićev režim biti spreman da “otvori” javne servise za opoziciju znatno pre parlamentarnih izbora, odnosno da im  omogući da učestvuju u istinskim debatnim emisijama (a ne u “glomaznom” formatu poput emisije “Reč na reč”, gde učesnici nemaju dovoljnu minutažu) i da se na javnom servisu (RTS-u i RTV-u) u “udarnim terminima” čuje i glas kritičara režima duže vreme, najmanje godinu dana do izbora. U tom kontekstu, tvrdi se da je realniji scenario po kojem bi se i za novi saziv Narodne skupštine glasalo što pre, “po mogućstvu već na jesen”.

Foto: Demostat

Mada ističu da je neophodno “istinsko poboljšanje medijskog okruženja”, izvori Demostata uglavnom kao “nerealan” i “apsurdan” odbacuju zajednički predlog Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, Demokratske stranke Zorana Lutovca i Pokreta slobodnih građana Pavla Grbovića o uvođenju takozvanog “paralelnog uredništva” informativnog programa javnih servisa, što bi značilo da takve emisije jedan dan uređuju dosadašnji urednici, a drugi nezavisni. Podjednako neverovatnim diplomatama se čini i predlog navedene tri opozicione partije o uvođenju novog tela za nadzor medija, koje bi trebalo da bira Skupština, umesto Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Kako ističu naši izvori: “To bi tražilo izmenu zakona, a samim tim i vreme. Realnije je da se izaberu novi, kredibilniji članovi REM-a, odnosno njegov novi predsednik ili predsednica”.

Smatra se da vlast neće pristati ni na inicijativu SSP-DS-PSG o formiranju posebnog ministarstva za izbore, koje bi činili nestranački članovi, uključujući zvaničnika zaduženog za sprečavanje pritisaka na birače. Ipak, ne isključuje se mogućnost da po ugledu na situaciju koja vladala  u tadašnjoj Makedoniji, a sadašnjoj Severnoj Makedoniji, pre šest godina, “uz posredovanje Evropske unije bude usaglašen i potpisan sporazum o izborima u Srbiji”. Izvori Demostata preciziraju:”To bi podrazumevalo da predstavnici opozicije pre izbora, recimo oko sto dana pre glasanja, dobiju određena ministarstva bitna za izborni proces, uz kadrovske promene u RTS-u, Republičkoj izbornoj komisiji, REM-u, te da se promeni nešto u načinu njihovog rada”. Spekuliše se da će stepen spremnosti vlasti da sprovede takve i slične izmene zavisiti i od geostrategije, odnosno:”procene Zapada, pre svega Sjedinjenih Država i Evropske unije, da li je sadašnja vlast dovoljno kooperativna, pre svega u vezi sa pitanjima Kosova i BiH, i da li dozvoljava preveliki politički i ekonomski uticaj Rusije i Kine”.

Neizvestan tajming i “faktor Dačić”

Mada predstavnici Evropskog parlamenta, uključujući izaslanika EP za Srbiju Vladimira Bilčika, poručuju da se zalažu da što pre počne nova faza dijaloga vlasti i opozicije, uz posredovanje EP, izvori Demostata iz Brisela tvrde da ne treba očekivati da “istinski” razgovori započnu pre početka aprila, do kada bi EP trebalo da izglasa Rezoluciju o Srbiji, na osnovu konačne verzije Bilčikovog godišnjeg izveštaja. U međuvremenu, trebalo bi da budu održane diskusije o formatu, sadržini i ciljevima razgovora. Ono što je izvesno, tvrde briselske diplomate, jeste da će Tanja Fajon, poslanica Grupe socijalista i demokrata i šefica Delegacije EP za odnose sa Srbijom, i Bilčik, ponovo biti posrednici iz EP, uprkos pritužbama srpskih vlasti na račun pomenute evroposlanice (za pristrasnost opoziciji), kao i da će glavni moderator, u ime Narodne skupštine biti njen predsednik Ivica Dačić, koji će, naširoko se očekuje, biti zadužen i da pošalje pozive vanparlamentarnoj opoziciji (uključujući “bojkotaše”) da sedne za pregovarački sto u parlamentu. Kako je Demostat već pisao, veruje se da je Vučić izabrao Dačića na tu funkciju da bi  mu “uvalio vruć krompir”, jer će međustranački dijalog biti “top tema” u Srbiji ove godine, iako vlast pokušava da svojim porukama javnosti umanji značaj tih diskusija. Spekuliše se i da će Dačić, ukoliko pokaže veštinu i taktičnost u moderiranju razgovora vlasti i opozicije, ostati “poželjan politički partner naprednjaka”. U suprotnom, veruje se, postoji mogućnost da “neko treći” zauzme “prostor” koji u vlasti (i dalje) zauzima SPS.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

U fokusu
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma

Od masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", koji se dogodio 3. maja...

Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge
Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge

Ambasador Ferguson ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mestu i kada ...

Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima
Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima

Pobedom na predsedničkim izborima, Vladimir Putin je produžio svoju vladavinu ...

Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme
Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme

Između dva pola medija, onih koji su, kako nezavisni i onih koji su provladini,...

Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima
Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima

Vlasti koje je Moskva instalirala na okupiranim teritorijama Ukrajine otvorile s...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti