Na dan nezavisnosti 2017. godine, ukupna populacija Izraela, iznosila je je rekordnih 8.680.000 stanovnika. Odnosno, stanovništvo Izraela je povećano 10 puta u odnosu na 1948. godinu, kada je država osnovana.
Na dan nezavisnosti 2017. godine, ukupna populacija Izraela, iznosila je je rekordnih 8.680.000 stanovnika. Odnosno, stanovništvo Izraela je povećano 10 puta u odnosu na 1948. godinu, kada je država osnovana.
Raznolikost i rast
Jevrejsko stanovništvo čini 6.484.000 (74,7%); 1.808.000 (20,8%) su Arapi; i oni koji su identifikovani kao "drugi" čine 4,5% stanovništva (388.000 ljudi).
Kada je država osnovana, bilo je samo 806.000 stanovnika, a ukupna populacija je dostigla svoj prvi i drugi milion tokom 1949. i 1958. godine. Sudeći po trenutnim podacima o trendu stanovništva, stručnjaci predviđaju da će stanovništvo Izraela do 2025. godine ili ranije, doći do 10 miliona.
Ukupna populacija je porasla za 159.000, što je povećanje od 1.9%, između maja 2016. i maja 2017.
Od 14,3 miliona Jevreja na svetu, 43% ima prebivalište u Izraelu.
Izrael je 99. najnaseljenija zemlja na svetu, a taj zbir ne obuhvata preko 250.000 ilegalnih stranih radnika i afričkih migranata koji žive u Izraelu.
Čak 44 odsto Jevreja sebe identifikuje kao sekularne, 11 odsto kao religiozne, a 9 odsto kao ultra ortodoksne Jevreje.
Imigracija i naturalizacija
Izrael je primio oko 30.000 novih imigranata od maja 2016. do maja 2017. godine, dok većina imigranata dolazi u Izrael iz Francuske (25%), Ukrajine (24%), Rusije (23%) i Sjedinjenih Država (9%).
U 2017. godini, 75% ukupnog jevrejskog stanovništva bilo je "Sabras" - rođeno u Izraelu - u poređenju sa samo 35% njihovih roditelja, koji su rođeni u nezavisnom Izraelu 1948. godine. Preko polovine jevrejskog stanovništva su rođeni u Izraelu, čiji je najmanje jedan roditelj takođe rođen u Izraelu.
Jevreji evropskog i američkog porekla čine oko 2,2 miliona (36%) stanovništva, afričkog porekla 14,5% a poreklom iz Azije je 11,2% stanovništva.
Studija koju je sproveo Pew Forum on Religion and Public Life utvrdio je da svaki četvrti Jevrej trenutno živi u zemlji drugačijoj od one u kojoj je rođen. Nasuprot tome, jedan od dvadeset hrišćana i jedan od dvadeset pet muslimana žive van zemlje svog rođenja. Ove statistike čine Jevreje vodećim svetskim migrantima.
Mlada populacija
Izraelsko stanovništvo se smatra mladim u odnosu na stanovništvo drugih zapadnih zemalja.
186.000 beba rođeno je u Izraelu 2016. godine, uključujući 7.676 blizanaca i 261 trojka.
30.000 novih imigranata napravilo je svoje domove u Izraelu tokom 2016. godine.
Ukupno 28% stanovništva je starosti od 0 do 14 godina, a samo 10,3% stanovništva je starije od 65 godina. Prosek OECD-a je 18,5% (0-14) i 15% (65+). Međutim, prosečna starost se povećava. Prosečna starost u 2011. godini iznosila je 29,5 godina, a razlika je iznosila 27,6 u 2000. godini. Prosečna starost u svetu za muškarce je 28,4, a za žene 30,6 godina. Očekivani životni vek za Izraelce je 80,9 godina za muškarce, a 84,5 godina za žene.
Svetska zdravstvena organizacija objavila je novi izvještaj u maju 2016. godine, u kojem je Izrael bio rangiran kao osma zemlja sa najvišim očekivanjima koja se vezuju za dužinu životnog veka na svetu, i to iznad iznad Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Francuske, Rusije i drugih visoko razvijenih nacija.
Studija koju je objavila Svetska zdravstvena organizacija u medicinskom časopisu Lancet, u septembru 2015. godine, postavila je Izrael na 6. mesto od 188 zemalja u svetskom očekivanom životnom veku. Ovaj broj "zdravih očekivanja" uzima u obzir prosečni životni vek, kao i godine života bez terminalne bolesti. Očekivano trajanje života u 2014. godini bilo je 80,2 godina za muškarce i 84 godine za žene. Ovaj očekivani životni period nastavlja trend rasta u poslednjoj deceniji, a izraelski očekivani životni vek je veći od proseka OECD-a.
Distribucija
Najpopularniji gradovi za nove imigrante koji su se doselili tokom 2014. godine, bili su Tel Aviv i Netanja, sa 3.275 i 3.102 novih imigranata.
Godine 2013. zabeležene su negativne migracije iz najvećih gradova u Izraelu, jer su ljudi migrirali u predgrađa i okolna brda. Veća područja Tel Aviva izgubila su 7.700 stanovnika, a grad je izgubio 1.900 stanovnika. Jerusalim je pretrpeo gubitak od 7.400 stanovnika, dok je u predelima Rehovot, Petah Tikva, Lod i Modiin zabeležen porast broja stanovnika. Petah Tikva je doživela najveći porast broja stanovnika, ukupno 3.100. Haifa i Zapadna obala su prijavile doseljenje 2.800 osoba.
Malo manje od polovine jevrejskog stanovništva živi u centru zemlje, bilo u Jerusalimu ili metropolitskim područjima u Tel Avivu, dok 60% arapskog stanovništva živi na severu.
Gustina naseljenosti Izraela u 2017. godini iznosi 373,2 ljudi po km2. Poređenja radi, Slovenija (koja je teritorija približno iste veličine kao Izrael) ima gustinu naseljenosti od 102 osobe na km2; Belgija (nešto veća od Izraela) ima gustinu od 364 ljudi po km2.
Kada je reč o gustini naseljenosti, Tel Aviv ima 7.522 stanovnika po km2; Jerusalim ima gustinu od 1.484 ljudi po km2, a Bnei Brak čak 22.145 ljudi po km2.
Jerusalim je najveći grad Izraela sa populacijom od 865.700 stanovnika.
Odnos muškog i ženskog stanovništva je 982: 1.000.
Izrael ima 14 gradova u kojima živi više od 100.000 ljudi.
Rađanje, brak i razvod
Prosečna starost za žene koje su se venčale tokom 2016. godine bila je 26,1 godina, a prosečna starost za izraelsku ženu za rađanje prvog deteta iznosi 28,3 godina. "Tinejdžerske" trudnoće su neuobičajene u Izraelu, a žene do 19 godina koje su su porodile tokom 2016. godine broje svega 0.5%.
186.000 beba rođeno je u Izraelu 2016. godine, uključujući 7.676 blizanaca i 261 trojka.
Izrael ima najvišu stopu nataliteta u razvijenom svetu, sa prosekom od 3,1 deteta po ženi. Daleki pratilac je Meksiko, sa samo 2.2 deteta po ženi. Prosečna stopa plodnosti za zemlje poput Francuske, SAD, Britanije, Španije i Holandije je manje od dvoje dece po ženi. Stopa nataliteta jevrejskih i arapskih žena u Izraelu bila je identična (3.13 dece po ženi) po prvi put u istoriji tokom 2015. godine.
Izvor: Jewish Virtual Library
Prevod: Sara Marinković
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Gde ide svet i gde je Srbija u odnosu na taj svet? Šta je doneo globaliza...
Kvalitativni monitoring dve najgledanije emisije Radio-televizije Srbije (RTS), ...
Kao društvo ušli smo u neko stanje paroksizma u kome nismo vi&scar...
Iako su studentski protesti faktički stvorili veliki narodni pokret, ni on se j...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2025. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.