srpski english

U fokusu / SAD: za ili protiv Trampa

Širi ugao - Ana Otašević

Na izborima 6. novembra u igri je da li će Tramp da bude oslabljen ili osnažen na vlasti. Njegova popularnost je veća nego Baraka Obame u isto vreme 2010. godine

SAD: za ili protiv Trampa

U fokusu / SAD: za ili protiv Trampa

Širi ugao - Ana Otašević

Na izborima 6. novembra u igri je da li će Tramp da bude oslabljen ili osnažen na vlasti. Njegova popularnost je veća nego Baraka Obame u isto vreme 2010. godine

autor teksta
Ana Otašević | Demostat | Beograd 5. Nov 2018 | U fokusu

Izbori na pola mandata u Sjedinjenim američkim državama su referendum o predsedniku, Tramp nije izuzetak. Ukoliko su rezultati u privredi dobri, obično partija koju predstavlja dobija. Da li će tako biti i ovaj put manje je izvesno, jer su Sjedinjene države sa dolaskom Trampa ispale iz predvidljivog političkog koloseka.

Prva žrtva ovog radikalnog političkog zaokreta bile su prognoze. Trampova pobeda 2016. godine bila je neočekivana za istraživače javnog mnjenja i analitičare koji su uprkos najpreciznijim metodama merenja pulsa nacije spektakularno omanuli.

Na izborima 6. novembra u igri je da li će Tramp zadržati kontrolu nad Kongresom ili će demokrate da preuzmu kontrolu u jednom ili oba doma.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi demokrate mogle da dobiju većinu u Predstavničkom domu, a republikanci da sačuvaju Senat.

Prema sajtu „Pet trideset osam” koji objavljuje ankete i analize, demokrate imaju 6 od 7 šansi da preuzmu Predstavnički dom, odnosno republikanci imaju 1 od 7 šansi da  zadrže prednost. U Senatu je situacija obrnuta – demokrate imaju 16 odsto šanse da preuzmu kontrolu. a republikanci 84 odsto da je zadrže.

Popularniji od Obame

Trampova popularnost je značajna ali ne dostiže 50 odsto. Podržava ga 47 odsto Amerikanaca, pokazuju najnovija istraživanja. To je više nego što je imao Barak Obama u isto vreme 2010. godine  - 45 odsto.

Na ruku mu idu izuzetni ekonomski pokazatelji -  privredni rast od 4 odsto i istorijski najniži stepen nezaposlenosti.

Uticajni ekonomisti u Sjedinjenim državama smatraju, međutim, da će se tek pokazati pravi rezultati Trampove politike protekcionizma, oličene u sloganu „Amerika na prvom mestu”, ograničavanju imigracije i odbacivanju multilateralizma. Nobelovac Pol Krugman (i ne samo on) 2016. godine je prognozirao da će Trampov izbor da izazove globalnu recesiju.

Za sada se ona ne nazire, sa poslednjim podacima koji pokazuju da je u poslednjih mesec dana u Sjedinjenim državama otvoreno 250 000 radnih mesta.

Ekonomija, međutim, ne zauzima glavno mesto u Trampovim govorima na predizbornim mitinzima podrške republikanskim kandidatima. Američki predsednik smatra da „nije uzbudljivo pričati o ekonomiji” i da ima „mnogo drugih stvari za priču”. Njegov fokus je i dalje na ilegalnim migrantima, odnosno na „ilegalnim vanzemaljcima koji pokušavaju da preplave Sjedinjene države na vašim dolarima”.

Namera mu je da mobiliše bazu koju većinom čine beli muškarci iz radničke klase. Tramp uživa veliku podršku partije - 90 odsto podržava njegovu politiku.

Da bi pokazao da je ozbiljan prošle nedelje je poslao više od 5 000 američkih vojnika na granicu sa Meksikom kako bi sprečili ulazak izbegličkog karavana koji se kreće iz Centralne Amerike ka Sjedinjenim državama. Iz istih razloga će, kako je rekao, ukinuti pomoć Gvatemali, Hondurasu i Salvadoru. Burne reakcije izazvala je i njegova najava da će da ukine pravo državljanstva koje se stiče po rođenju na teritoriji države, odnosno da će da ukine državljanstvo deci čiji roditelji nisu stekli legalni status u Sjedinjenim državama.

Podeljena Amerika

Trampov dolazak na čelo države produbio je podele koje postoje u američkom društvu po rasnim, verskim i socijalnim kategorijama. Njegov izbor je bio odgovor i na „umor od Klintonovih” kao i na uverenje većine glasača da  politička elita u Vašingtonu ne predstavlja njihove interese. O stanju američke demokratije govori i podatak da samo 11 odsto Amerikanaca ima poverenje u Kongres.

Tramp će moći da sprovodi političku agendu ukoliko zadrži Senat, koji se pita za Vrhovni sud i za imenovanje federalnih sudija. Ali ako izgubi Predstavnički dom, moraće da pravi kompromise.

Opozicioni Predstavnički dom će se truditi da mu smanji manevarski prostor i da istragama o ruskom uticaju na predsedničku kampanju 2016. godine izdejstvuje njegov opoziv.

Ukolio mu manevarski prostor bude ograničen na unutrašnjem planu, Tramp će imati više razloga da se posveti spoljnoj politici. Američka spoljna politika je postala teren nadmetanja demokrata i republikanaca, a Tramp bi tu mogao da potraži način da se afirmiše.  Istraživanja pokazuju da podeljena vlada u Sjedinjenim državama, naročito kada je Predstavnički dom u rukama opozicije, povećava šanse da američki predsednik pokrene rat van zemlje. To su uglavnom male intervencije sa ciljem da se osvoje brze pobede.

Svet prema Trampu

Na planu spoljne politike očekivanja su da će nastaviti sa dosadašnjim smerom koji je najavio u predsedničkoj kampanji a potom i sprovodio u prvom delu mandata: ukidanje američkog trgovinskog deficita i nova kompozicija međunarodnih odnosa koja podrazumeva  rušenje starih saveza i formiranje novih.

Gledano iz Vašingtona svet je podeljen na nekoliko kategorija, ne samo na dobre i loše momke, kao što je to bio slučaj u vreme njegovih prethodnika koji su demokratiju shvatali kao ideološko oružje u službi sopstvenih interesa, a intervencionizam kao način da se oni nametnu.

Tramp gleda svet iz ugla ekonomskog protekcionizma i izolacionizma u međunarodnim odnosima, što znači udaljavanje od prioriteta

Severnoatlantskog saveza (NATO) na koji malo polaže. To bi mogla da bude dobra vest za Istočnu i jugo-istočnu Evropu ako bi uticala na smanjenje trenda gomilanja američkih trupa i njihovog oružja u ovom delu Evrope.

To znači i udaljavanje od tradicionalnih saveznika, što izaziva podozrenje ključnih članica Evropske unije, poput Nemačke, Velike Britanije i Francuske. Na Trampa u ovim zemljama uglavnom gledaju kao na anomaliju američkog glasačkog sistema, a ne kao na izraz dubljih promena u američkoj politici.

Njihov stav je da sačekaju da prođe Trampova era i da se američka diplomatija vrati na multilateralni kolosek. Američki saveznici su uvređeni što ih Vašington više ne sluša.

Posledica izbora na sredini mandata bi mogla da bude i da Tramp skloni ljude koji ne uživaju njegovu naklonost, poput sekretara odbrane Džejmsa Matisa, koji je nedavno u Skoplju poručivao da Moskva finansira propast referenduma.

Tramp od početka mandata pokazuje želju za saradnjom sa Putinom, što su demokrate iskoristile za svojevrsan lov na veštice kakav nije viđen od makartijeve ere (s tim što je Makarti bio republikanac). Američki predsednik zbog toga ne sme previše da se javno pokazuje sa ruskim kolegom, ali je stavio do znanja da ga smatra ravnopravnim sagovornikom kada je u pitanju rešavanje kriza na Bliskom istoku i drugih geopolitičkih žarista u svetu, kao i bilateralnih sporova, pre svega oko kontrole naoružanja.

Trampovu sliku međunarodnih odnosa upotpunjavaju razni neprijatelji, poput severnokorejskog vođe Kim Džong Una, sa kojim održava neodređen odnos, i oni sa kojima je u otvorenom sukobu, kao što je Iran, kome je ponovo nametnuo sankcije.

Kina je glavni američki strateški rival 21. veka i ima posebno mesto u njihovom strateškom planiranju.

Među prijateljima koji dele Trampovu viziju sveta je Italija Matea Salvinija, kao i Poljska i Mađarska, čiji lideri sa američkim predsednikom dele iste vrednosti. Na Bliskom istoku mu je veliki prijatelj Benjamin Netanjahu, verovatno njegov najveći saveznik u svetu. Izraelski premijer mu je pritekao u pomoć nakon antisemitskog napada u Pitsburgu i savetovao ga kako da se postavi prema saudijskom prestolonasledniku princu Mohamedu Bin Salmanu u aferi ubijenog saudijskog novinara Džamala Kašogija.

Novi saveznik Vašingtona na međunarodnoj sceni je predsednik Brazila, Žair Bolsonaro, koga su prozvali „brazilski Tramp”. Ovaj tvrdi desničar koji je preuzeo upravljanje najvećom južnoameričkom zemljom sa nostalgijom gleda na vreme diktature. Kao jedan od prvih poteza po stupanju na dužnost predsednika najavio je premeštanje ambasade Brazila iz Tel Aviva u Jerusalem, sledeći Trampov kontraverzni potez.

Svi ovi akteri na međunarodnoj sceni sa nestrpljenjem iščekuju ishod američkih izbora i odgovor na pitanje da li je Tramp oslabljen ili osnažen na vlasti.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

demostat komentari

Dulezuban

Odličan tekst. Pohvale! 6. Nov 2018
U fokusu
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma

Od masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", koji se dogodio 3. maja...

Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge
Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge

Ambasador Ferguson ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mestu i kada ...

Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima
Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima

Pobedom na predsedničkim izborima, Vladimir Putin je produžio svoju vladavinu ...

Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme
Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme

Između dva pola medija, onih koji su, kako nezavisni i onih koji su provladini,...

Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima
Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima

Vlasti koje je Moskva instalirala na okupiranim teritorijama Ukrajine otvorile s...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti