srpski english

Analize / Evropski federalizam

Širi ugao - Ana Otašević

Zdravstvena kriza je dovela Evropsku uniju na ivicu ponora. Angela Merkel je to shvatila i promenila stav Nemačke prema zajedničkom fondu za ugrožene zemlje i kolektivnim dugovima. Ukoliko na plan pristanu „škrtice“ u evropskim redovima, to bi mogla da bude potvrda teze da se Evropska unija kali u krizama

Evropski federalizam
Foto: Ian S (creativecommons.org/licenses/by-sa/2.0/)

Analize / Evropski federalizam

Širi ugao - Ana Otašević

Zdravstvena kriza je dovela Evropsku uniju na ivicu ponora. Angela Merkel je to shvatila i promenila stav Nemačke prema zajedničkom fondu za ugrožene zemlje i kolektivnim dugovima. Ukoliko na plan pristanu „škrtice“ u evropskim redovima, to bi mogla da bude potvrda teze da se Evropska unija kali u krizama

autor teksta
Ana Otašević | Demostat | Beograd 30. May 2020 | Analize

Evropska unija je nespremno dočekala zdravstvenu krizu koju je izazvao virus korona. Nije bilo koordinacije niti zajedničkog odgovora kako da se ponašaju članice unije i koje mere da se primene u uslovima pandemije. Predstavnici evropskih vlada su se ponašali u stilu „spasavaj se ko može“ i zatvorili državne granice. Mere zaštite stanovništva su sprovođene na nacionalnom nivou, u većoj ili manjoj pometnji u zavisnosti od zemlje. 

Zdravstvena kriza kakva nije zapamćena u Evropi još od epidemije španskog gripa pre jednog veka pokazala je da Evropska unija nije odmakla dalje od ekonomske unije. Sa svih strana se čula kritika evropskih institucija koje nisu znale da odgovore na krizu, a najžešća je upućena iz Italije, zemlje koja je najteže pogođena pandemijom. Istraživanja pokazuju da je tek 51 odsto Italijana za to da Italija ostane u uniji, a da većina, 84 odsto, smatra da Evropska unija nije pomogla Italiji tokom pandemije. Španija, koja je posle Italije pretrpela najteži udar, žalila se na egoizam evropskih suseda. Uobičajene kritike na račun Evropske unije čule su se iz Mađarske, gde je Viktor Orban iskoristio pandemiju da uzurpira vlast, poručujući Evropskoj komisiji koja je na to reagovala da se okrene borbi protiv virusa umesto što se bavi Mađarskom. Srpski predsednik Aleksandar Vučić, koji je postupio slično Orbanu u rukovođenju krizom, imao je svoj nastup gneva prema Evropskoj uniji zbog nedostatka solidarnosti, demonstrirajući to i kroz prenaglašenu zahvalnost Kini za materijal i stručnu pomoć.

Nezadovoljstvo usmereno na evropske institucije pretilo je da dodatno uzdrma temelje Evropske unije u kojoj su osnažile nacionalne i suverenističke tendencije.

Ursula fon der Lajen/Foto: European Parliament

Zato plan koji je 27. maja iznela predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen predstavlja prekretnicu. U njemu se predlaže da Evropska unija izdvoji 750 milijardi evra za spašavanje evropske privrede koja trpi velike posledice zbog zdravstvene krize, ali tako da sve zemlje zajednički podnesu teret, bez obzira na to koliko su pogođene. Značajan deo, 500 milijardi evra, bio bi namenjen regionima i segmentima privrede koji su najviše pogođeni, a 250 milijardi evra bi otišlo na zajam zemljama čijim privredama će trebati mnogo više vremena da se oporave, Italiji i Španiji pre svih. 

Novina je što ovaj dug ne bi vraćale države pojedinačno, već bi se on vraćao kolektivno, na nivou unije.

Ova vrsta solidarnosti izostala je nakon ekonomske krize 2008. godine, kao i u slučaju krize koja je Grčku bacila na noge. Evropski lideri su ovaj put uvideli razmere opasnosti koju zdravstvena kriza predstavlja za opstanak Evropske unije, čije su osnove, jedinstveno tržište i zona Šengena, dovedene u pitanje. Ukoliko bi došlo do ekonomskog kraha zemalja na jugu unije koje su mnogo više pogođene od zemalja severa, to bi dovelo do kraha evro zone. 

Pitanje zajedničkog solidarnog fonda je nedeljama unazad delilo članice Evropske unije. Nemačka, poznata po strogim stavovima u vreme prethodnih kriza, bila je među zemljama koje se protive ovoj ideji. Podele između Pariza i Berlina po ovom pitanju bile su poznate još pre deset meseci, kada je Francuska zajedno sa osam drugih zemalja, među kojima nije bila Nemačka, potpisala apel za stvaranje „instrumenta za zajednički dug“. A onda je sredinom maja nemačka kancelarka Angela Merkel promenila odluku i sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom izašla sa zajedničkim predlogom, koji je inspirisao plan koji je potom iznela Ursula fon der Lajen.

Angela Merkel/Foto: printsreen

Merkel je povukla jedan od onih državničkih poteza od kojih zavisi u kom pravcu će se okrenuti kolosek istorije. To je učinila uprkos protivljenju nemačkog Ustavnog suda koji je bio protiv ovakve odluke. Njena inicijativa sa Makronom je dokaz da francusko-nemački motor još uvek pokreće Evropsku uniju, iako Nemačka u poslednjih deset godina ima hegemoniju, zahvaljujući prednosti koju njena privreda ima na evropskom tržištu. Francuska i Nemačka su predložile da u okviru evropskih nadležnosti bude i zdravstvo. Plan podrazumeva i da Evropska komisija dobije zajednička sredstva od poreza na digitalne usluge i poreza na ugljen-dioksid, takozvani ekološki porez na uvoz iz zemalja sa slabijom ekološkom zaštitom. Porez na digitalne usluge bi mogao da izazove tenzije sa američkim numeričkim gigantima, koji su do sada nalazili načine da izbegnu plaćanje poreza.

Ovi predlozi su veliki iskorak ka federalizaciji i autonomnom budžetu, iako je rano da se o tome govori jer ova ideja nema mnogo pristalica, pogotovo u trenutku dok su granice još uvek zatvorene. Ali ako se zajednički fond pokaže uspešnim, osnažiće ideju unije.

Francuski politički i ekonomski savetnik Žan Mone, jedan od osnivača Evropske zajednice iz koje je nastala Evropska unija, govorio je da se Evropa kali u krizama. Ovaj zaokret to potvrđuje, iako plan još uvek nije usvojen. Prethodno je potrebno da ga prihvate zemlje koje mu se protive, a to su bogate zemlje severa, Švedska i Danska, kao i Austrija i Holandija, koje ne bi da izdvajaju za siromašne članice, kao nekada Slovenija u bivšoj Jugoslaviji, koja se žalila što izdvaja za siromašni jug zemlje.

Četiri zemlje koje su prozvane „štedljive“, a nekad i „škrtice“ ne žele da se govori o dotacijama već o pozajmici koju će vratiti oni koji se zaduže. Evropska unija bi, u tom slučaju, dala pozajmicu, samo pod boljim uslovima. Ove četiri zemlje spadaju među članice unije koje više daju u evropski budžet nego što im se vraća. Njihova vizija je bliska britanskoj viziji Evropske unije, naslednicima tačerizma koji u uniji vide pre svega ekonomski interes, izraženog u stavu „želim natrag svoj novac“.

Najsnažniji argument za solidarnost sa onima koji su najviše pogođeni krizom jeste zajednički razvoj. Holandija i Danska duguju deo svog bogatstva jedinstvenom tržištu i u njihovom interesu je da zemlje koje su pogođene ponovo stanu na noge.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Analize
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign

The pro-Putin and anti-Western narratives are promoted through all government-co...

Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?
Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?

Drukčiji je pak status naroda koji u istraživanjima javnog mnenja iskazuje nez...

Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front
Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front

Trećeg marta je i zvanično istekao rok za konstituisanje Gradske skupšt...

Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni
Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni

Najnoviji prevremeni izbori u Srbiji nikako se ne mogu nazvati “fer i po...

EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji
EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji

Deklaracija usvojena na najnovijem samitu EU-Zapadni Balkan jasno je pokazala da...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti