srpski english

Analize / Jačanje ekonomije garant za veći broj beba

Do 2050. godine broj stanovnika u Srbiji manji za 16,62 odsto, procenjuju relevantne institucije

*  Srbija među deset zemalja u svetu sa najvećim padom broja stanovništva

*   U proceduri usvajanje revidirane Strategije za podsticanje rađanja u Srbiji

* Tri osnovna razloga za smanjenje populacije, činjenica da se rađa manje beba, masovna emigracija i visoka stopa smrtnosti

Jačanje ekonomije garant za veći broj beba

Analize / Jačanje ekonomije garant za veći broj beba

Do 2050. godine broj stanovnika u Srbiji manji za 16,62 odsto, procenjuju relevantne institucije

*  Srbija među deset zemalja u svetu sa najvećim padom broja stanovništva

*   U proceduri usvajanje revidirane Strategije za podsticanje rađanja u Srbiji

* Tri osnovna razloga za smanjenje populacije, činjenica da se rađa manje beba, masovna emigracija i visoka stopa smrtnosti

autor teksta
Gojko Vlaović | Demostat | Beograd 6. Feb 2018 | Analize

Među deset zemalja u svetu koje beleže najveći pad stanovništva nalazi se i Srbija, pokazuju podaci više relevantnih međunarodnih i američkih institucija do kojih je došao Demostat.

Ono što je interesantno da svih deset zemalja sa najvećom stopom smanjenja stanovništva geografski pripada istočnoj Evropi. Procenjuje se da će populacija tih zemalja do 2050. godine biti smanjena za više od 15 odsto dok će se u tom periodu broj stanovnika u Srbiji smanjiti za 16,62 odsto.

Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku za Demostat kaže  da je činjenica da se Srbija, sada već decenijama unazad, suočava sa lošim demografskim parametrima.

- Na to su demografi upozoravali još sredinom prošlog veka, ali se na rešavanju ove problematike, da budemo sasvim iskreni, nije mnogo radilo, za šta uzroke ne treba tražiti  samo u ekonomskom faktoru, već i u istorijskim i socijalnim okolnostima. Vlada Srbije je još 2008. godine usvojila dokument, Strategiju za podsticanje rađanja, ali se ni po njoj nije postupalo, sve do 2016. godine, kada je na inicijativu tadašnjeg predsednika Vlade formiran kabinet koji se posebno bavi demografijom i populacionom politikom. Osnovne demografske karakteristike, a to su, stabilna stopa rađanja, ali ispod nivoa potrebnog za prosto obnavljanje stanovništva, činjenica da smo stara nacija koju zbog visokog proseka godina života i produžetka životnog veka odlikuje i visoka stopa mortaliteta, kao i činjenica da smo zemlja izražene emigracije, uticale su na rezultate pomenutog istraživanja. I do takve situacije, kakve istraživanje spominje, možda može da dođe, ako se ništa ne preduzme. Zato Vlada Srbije, preduzima značajne korake kako se crni scenariji ne bi ostvarili, odnosno, planira i sprovodi set mera populacione politike koji treba da utiču na ublažavanje negativnih demografskih parametara - ističe ministarka Slavica Đukić Dejanović.

foto: Media centar Beograd

Naša sagovornica naglašava da bi trebalo da bude jasno da ne postoji jedinstven model koji bi država u konkretnom slučaju mogla da primeni.- Demografska pitanja u direktnoj su vezi sa socijalno ekonomskim faktorima i specifičnostima sredine, koje se moraju uvažiti kod planiranja mera. Iako demografi kažu da je ekonomska situacija važna, ali ne i presudna, mi na nju gledamo kao na preduslov za sprovođenje daljih mera. Jasno je da Vlada sprovodi odgovornu ekonomsku politiku, da zaposlenost raste i da kao zemlja idemo ka ekonomskoj stabilnosti. Trenutno je u proceduri usvajanje revidirane Strategije za podsticanje rađanja koju prati Akcioni plan, i koja treba da obezbedi strateški okvir za sprovođenje mera populacione politike. Strategija obuhvata širok spektar mera, od podizanja nivoa znanja o zdravlju i reproduktivnom zdravlju, preko podrške porodici kroz uvođenje novih servisa, jačanje pozicije žene i uloge oca u nezi, odgajanju i vaspitanju deteta, preko usklađivanja rada i roditeljstva, aktivnog starenja i upravljanja migracijama. Samo sinhronizovana primena čitavog seta mera i multisektorska saradnja, može dovesti do poboljšanja u ovoj kompleksnoj oblasti. A da li ćemo uspeti, garancije ne postoje. Merna jedinica za pomake u demografiji je decenija i to ako sve što sada preduzimamo bude uspešno - navodi ministarka Slavica Đukić Dejanović i dodaje  da niko od nas ne može da predvidi šta će se dešavati sa masovnim nezaraznim i zaraznim bolestima, migracijama ili na primer konfliktima, koje naravno niko ne želi.

Odgovarajući na pitanje da li možemo biti optimisti da će se u budućnosti stvari popraviti na bolje u korist Srbije ministarka Slavica Đukić Dejanović konstatuje da ne treba govoriti o optimizmu i pesimizmu već o volji i želji potrebnoj da se neki problemi rešavaju.

-Na primer, danas je jasno da politička volja postoji, kao i da je pitanje nataliteta i brige o porodici važno za sve i zato pozivamo sve aktere da bez obzira na razlike, učestvuju u realizaciji postavljenih ciljeva. Isto tako, primetno je da se  ekonomska situacija sređuje i da kao društvo pored stvaranja uslova moramo raditi i na podizanju svesti o znaćaju svih segmenata populacione politike, a oni se ne odnose samo na rađanje, iako posvećeno radimo na tome da stvori uslove da žena i porodica žele da imaju više dece - kaže ministarka Slavica Đukić Dejanović.     

Sociološkinja Milica Vesković Anđelković ističe za Demostat da su tri osnovna razloga za smanjenje populacije u Srbiji: činjenica da se rađa manje beba, masovna emigracija i visoka stopa smrtnosti.

Kako objašnjava, poznato je da je posle takozvanih "bejbi bum" generacija, kada se posle Drugog svetskog rata rađao veliki broj dece, osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka usledio drastičan pad broja živorođenčadi, da bi se do danas sveo na jedno, eventualno dva deteta po ženi. Ovakvo stanje rezultat je teških životnih uslova krajem prošlog i neuspešne tranzicije početkom ovog veka, ali i kod nas kao i u većini evropskih zemalja sada dominantnog, do krajnosti potrošačkog pa i hedonističkog sistema vrednosti. Ako padu broja rođenih beba na godišnjem nivou dodamo i  činjenicu starenja najbrojnijih tzv. “bejbi bum” generacija, kontinuirano masovnu emigraciju našeg stanovništva i smanjen fertilni kontigent, očekivanja broja građana Srbije 2050.  zaista su poražavajuća.

Da bi se ublažio ovaj po naciju opasan demografski trend, naša sagovornica ukazuje da država mora forsirano da preduzme niz mera koje pored ekonomskih davanja i olakšica u cilju podsticanja rađanja, podrazumevaju i poboljšanje zdravstvenih usluga, proširivanje mreže vrtića kao i još mnogo toga u materijalnoj sferi, ali i, što je možda još važnije, sistematsko stvaranje društvene klime koja pogoduje većem rađanju. U tom smislu neophodna je sveobuhvatna i dugotrajna informativno-edukativna akcija. Da ekonomski uslovi nisu jedino bitni, pa često i od presudnog značaja, ukazuje činjenica da je pad nataliteta veliki i u bogatim zemljama Zapada gde je uobičajeno da porodice imaju samo jedno dete ili čak da se parovi odlučuju da uopšte nemaju decu. Navedeni očekivani rast stanovništva ili manji pad nego kod nas, tu je uglavnom rezultat intenzivnog doseljavanja građana istočnoevropskih i vanevropskih država. Sa druge strane siromašne zemlje Azije i Afrike beleže rast broja stanovnika na osnovu i dalje visoke stope nataliteta, što je dokaz preovlađujućeg uticaja vrednosnog sistema na rađanje.

Iz svega toga je jasno koliko je bitno da se država posveti i nematerijalnoj strani podsticanja nataliteta. Primera radi u Evropi to čini Francuska i efekti su upečatljivi. Sa stanovništvom koje je otprilike za trećinu manje od Nemačkog a sličnog materijalnog položaja, ta zemlja ima za trećinu veći broj rođenih beba godišnje. I to ne samo u gradovima gde su skoncentrisani doseljenici iz drugih delova sveta, već i oblastima gde ogromnu većinu čine etnički Francuzi.

Milica Vesković Anđelković naglašava da bi to treba da bude inspirativan primer za Srbiju. Pri tome treba imati u vidu da je Srbija znatno siromašnija od zapadnih zemalja pa da bi kod nas i ozbiljnije ekonomske mere imale domet. Rusko iskustvo pokazuje da je u relativno siromašnim zemljama stanovništvo znatno osetljivije na tu vrstu podsticaja, nego u državama gde materijalna stimulacija malo znači već i tako dobro situiranom stanovništvu. Kako zaključuje, ne treba očekivati velike rezultate preko noći, ali rečeno  ukazuje da ako se naša država konačno na adekvatan način posveti borbi protiv „bele kuge“, postoji prostor da se znatno poboljšaju sada veoma negativna demokratska kretanja. 

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Analize
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign

The pro-Putin and anti-Western narratives are promoted through all government-co...

Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?
Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?

Drukčiji je pak status naroda koji u istraživanjima javnog mnenja iskazuje nez...

Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front
Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front

Trećeg marta je i zvanično istekao rok za konstituisanje Gradske skupšt...

Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni
Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni

Najnoviji prevremeni izbori u Srbiji nikako se ne mogu nazvati “fer i po...

EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji
EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji

Deklaracija usvojena na najnovijem samitu EU-Zapadni Balkan jasno je pokazala da...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti