srpski english

Analize / Pravoslavna Evropa?

- Semjuel Hantington, koji je u odgovoru na Fukujaminu tezu o kraju istorije razvio koncept o sukobu civilizacija, video je granice Evropske unije na istorijskoj liniji koja razdvaja zapadne hrišćane od muslimana i pravoslavaca. Širenje EU nije potvrdilo njegovu tezu, ali stare ideje o civilizacijskom grupisanju ponovo se probijaju u trenutku kada nije jasno u kom pravcu se kreće evropska lađa

Pravoslavna Evropa?

Analize / Pravoslavna Evropa?

- Semjuel Hantington, koji je u odgovoru na Fukujaminu tezu o kraju istorije razvio koncept o sukobu civilizacija, video je granice Evropske unije na istorijskoj liniji koja razdvaja zapadne hrišćane od muslimana i pravoslavaca. Širenje EU nije potvrdilo njegovu tezu, ali stare ideje o civilizacijskom grupisanju ponovo se probijaju u trenutku kada nije jasno u kom pravcu se kreće evropska lađa

autor teksta
Ana Otašević | Demostat | Beograd 30. Aug 2018 | Analize

Ideja o podeli Evrope na staru, novu i„pravoslavnu”, ispunila je nedavno stranice štampe.

Izvor su bile„Večernje novosti” koje su navele da je to prognoza američke obaveštajne agencije CIA i privatne obaveštajne agencije Stratfor. Uz tekst je išla mapa, bez navedenog izvora.

Slična ideja prostrujala je štampom pre dve godine. Tekstovi u kojima se iznosi ova teza još se mogu naći na internetu, na sajtovima sa pseudo-informativnim sadržajem, koji su kao izvor navodili Tanjug, RTS i Novosti. U njima je pisalo da je„američki Nacionalni savet za informisanje, u saradnji sa CIA, objavio mapu budućnosti 2020. godine i da se u njoj predviđa da će se Unija raspasti” a da će se Evropa podeliti na tri dela, od kojih će jedan biti pravoslavna unija sa Rusijom na čelu.

Sumnja u ove navode je utoliko veća što Nacionalni obaveštajni savet (National Intelligence Council),  koji radi analize za CIA, objavljuje izveštaje o globalnim trendovima svake četiri godine (1997, 2000, 2004, 2008, 2012 i 2017).

Uloga obaveštajnih agencija je da prate trendove i analiziraju pravce u kojima se kreće svet.  Za to angažuju stručnjake iz organizacija koje se bave geopolitičkim i strateškim analizama i rade na različitim scenarijima o kretanjima na globalnoj sceni u narednim decenijama. Takvi su i izveštaji Nacionalnog obaveštajnog saveta koji su izraz američke obaveštajne i strateške kulture.

Ovi izveštaji, koji pokrivaju petnaest narednih godina, namenjeni su predsedniku Sjedinjenih Američkih Država, uoči stupanja na dužnost, kao i političkom i vojnom vrhu zemlje, koji se na njih oslanja u donošenju spoljnopolitičkih odluka.

Izveštaj koji se ticao prognoza za 2020. objavljen je 2004. godine i u njemu se ne pominje podela na staru, novu i pravoslavnu Evropu, kao ni u narednim izveštajima.

Ideja o ovakvoj podeli, međutim, postoji.

O njoj govori američki politički strateg Semjuel Hantington, koji je razvio ideju o sukobu civilizacija. Izraz„sukob civilizacija” postojao je ranije, a izveden je iz termina„sukob kultura” koji potiče iz kolonijalnog nasleđa.

U Hantingtonovom tekstu„Sukob civilizacija?” u listu Forin afers iz 1993. godine, koji je pobudio veliku pažnju, što će ga podstaći da nekoliko godina kasnije napiše istoimenu knjigu, iznosi se teza da 21. vek neće oblikovati ideološka borba, već povratak na civilizacijske podele koje će uticati na model društva i određivati globalne tokove 

Kao i neki drugi stratezi koji su izvršili veliki uticaj na formiranje američke spoljne politike, poput Zbignjeva Bžežinskog, Henrija Kisindžera, Dzozefa Naja ili Džina Šarpa, poznatog kod nas zbog primene njegove teorije o nenasilnom otporu u vreme koje je prethodilo 5. oktobru i rušenju Slobodana Miloševića sa vlasti, Hantington je svoje teze razvijao kao predavač u Centru za međunarodne odnose na Harvardu.

“Ljudi i zemlje sa sličnom kulturom se približavaju”, piše Hantington, a„ljudi i zemlje sa različitim kulturama se odvajaju”. Političke granice, smatra on, sve više su iscrtane tako da odgovaraju kulturnim granicama: etničkim, verskim i civilizacijskim.

Hantington polazi od pretpostavke da su SAD tokom hladnog rata bile centar„slobodnog sveta”, što je kod njega sinonim za„Zapad”, skupinu zapadnih zemalja ali ne samo – u njoj su i Turska, Grčka, Japan, Koreja, Filipini, Izrael, Tajvan, Tajland i Pakistan.

Na suprotnoj strani je, piše u„Sukobu civilizacija”, bila manje-više heterogena skupina pravoslavnih zemalja, uz Kubu, Vijetnam, Indiju i neke afričke zemlje. Po završetku hladnog rata, ove skupine su se raspale i došlo je do prekomponovanja„slobodnog sveta” koji po njemu odgovara zapadnoj civilizaciji.

Kao primer uzima Evropsku uniju, koja tada ima petnaest članica, i pitanje granica. Za Hantingtona je najlogičnije rešenje da se one iscrtaju prema„istorijskoj liniji” koja je postojala između zapadnih hrišćana s jedne i muslimana i pravoslavaca sa druge strane. Da bi povukao tu liniju služi se mapom koju je preuzeo od britanskog lorda Vilijema Valasa, poslanika u Gornjem domu britanskog parlamenta. Ova mapa je objavljena u njegovoj knjizi„Transformacija Zapadne Evrope” iz 1990. godine,  i na njoj su prikazane„istočne granice zapadne civilizacije” sa početka 16. veka. Ovo razgraničenje, piše Hantington, na severu prolazi između Finske i Rusije, između baltičkih zemalja i Rusije, preko zapadnog dela Belorusije, kroz Ukrajinu i Rumuniju, gde je s jedne strane Transilvanija sa katoličkom mađarskom populacijom, a sa druge pravoslavci, a potom kroz bivšu Jugoslaviju.

“Na Balkanu se ova granica podudara sa istorijskom podelom između austrougarske i osmanlijske imperije”, konstatuje Hantington.“To je kulturna granica Evrope i u svetu nakon hladnog rata, to je politička i ekonomska granica Evrope i Zapada”, piše 1996. godine.

Valas je posle napisao da je razbijanje Jugoslavije po linijama katoličkog i pravoslavnog hrišćanstva, za neke bila potvrda Hantingtonove teze, ali da je primer Grčke, a potom i Rumunije i Bugarske opovrgava. Ali obojica, uticajni američki profesor i britanski lord, posmatrali su Evropu u kategorijama verskog identiteta koji je u istoriji kontinenta bio uzrok najkrvoločnijih sukoba. Poslednji primer je rat u Bosni i Hercegovini, koji su vodili oni koji su sukob tumačili kao Hantington i Valas. U to vreme u Srbiji postojalo uverenje da je razmišljanje u identitetskom ključu odavno prevaziđeno u„slobodnom svetu” i Evropi u kojoj se brišu granice, te da je nasleđe varvarske balkanske prošlosti.

Još jedna Hantingtonova teza je zanimljiva iz današnje perspektive. On 1996. godine piše da je uloga NATO-a nakon hladnog rata da„spreči eventualno povećanje ruske političke i vojne kontrole u centralnoj Evropi”, da su se Rusi tome snažno suprotstavili, ali da je širenje NATO-a ograničeno na„zemlje koje istorijski pripadaju zapadnom hrišćanstvu”, te da se tako„ne odnosi na Srbiju, Bugarsku, Rumuniju, Moldaviju, Belorusiju i Ukrajinu”, što omogućava Rusiji da bude„predvodnik pravoslavne civilizacije”, odnosno da bude„odgovorna za red unutar i duž granica pravoslavlja”. To govori da čak ni tako uticajni strateg poput Hantingtona 1996. godine nije mogao da predvidi koliko daleko će NATO da ode u svom pohodu na istok.

Hantingtonova teza o sukobu civilizacija je direktan odgovor na tezu o kraju istorije koju je izneo njegov student Fransis Fukujama u eseju iz 1989. godine. Tri godine kasnije Fukujama je napisao „Kraj istorije i poslednji čovek” koji će odmah postati bestseler i ustoličiti ga kao jednog od najuticajnijih američkih političkih mislilaca.

Hladni rat je, tvrdi ovaj autor, okončao ideološku borbu, što je uvod u eru u kojoj zapadni model liberalne demokratije postaje konačna forma društvenog uređenja. Prema ovoj tezi o trijumfu zapada i kapitalizma doći će do „harmonizacije interesa” koji će ratove učiniti izlišnim, Francuski filozof Žak Derida je u njoj video intelektualni izraz zapadne hegemonije, koncept koji je doveo u vezu sa hrišćanskom predstavom o kraju sveta.

Hantingtonov odgovor na Fukujaminu tezu je da je privremeni sukob ideologija zamenjen starim sukobom civilizacija.

Iz današnje perspektive, svet je bliži Hantingtonovoj nego Fukujaminoj viziji.  Svoju„naivnost” uvideo je i Fukujama, koji danas govori o američkom kapitalizmu koji urušava slobode, o sunovratu SAD koji bi mogao da bude poput sovjetskog i populizmu kao opasnosti koja preti da uruši zapadne demokratije.

U tekstu za Forin afers„Protiv identitetske politike”, povodom svoje nove knjige koja u Sjedinjenim državama izlazi u septembru,„Identitet: zahtev za dostojanstvom i politika osvete”, Fukujama piše o novom tribalizmu i krizi demokratije, ne bez aluzije na svog učitelja koji je u civilizacijskim sukobima video„plemenske borbe na globalnom planu” .

Fukujama se bavi konceptom identiteta, nacionalnog, verskog, rasnog, etičkog, rodnog i drugog koji je doveo do rasta populizma, anti-migrantskog sentimenta, prodora političkog islama i nacionalizma belaca u SAD.

Sukob je, smatra danas, moguć ukoliko se ovaj trend nastavi.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Analize
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign

The pro-Putin and anti-Western narratives are promoted through all government-co...

Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?
Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?

Drukčiji je pak status naroda koji u istraživanjima javnog mnenja iskazuje nez...

Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front
Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front

Trećeg marta je i zvanično istekao rok za konstituisanje Gradske skupšt...

Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni
Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni

Najnoviji prevremeni izbori u Srbiji nikako se ne mogu nazvati “fer i po...

EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji
EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji

Deklaracija usvojena na najnovijem samitu EU-Zapadni Balkan jasno je pokazala da...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti