srpski english

Analize / Za i protiv Evrope

Vikend analiza Jasmine Lukač

U Crnoj Gori Makronov predlog zovu “strpljenje za pare”, jer nudi pristup evropskim fondovima pre nego što se uđe u puno članstvo. Međutim, ponuda Pariza je složenija od tog sažetog opisa. Suština nije, kako se pogrešno tumači, uvođenje delimičnog članstva.

Za i protiv Evrope
Enanuel Makron/Foto: Jacques Paquier (crop) creativecommons.org/licenses/by/2.0/

Analize / Za i protiv Evrope

Vikend analiza Jasmine Lukač

U Crnoj Gori Makronov predlog zovu “strpljenje za pare”, jer nudi pristup evropskim fondovima pre nego što se uđe u puno članstvo. Međutim, ponuda Pariza je složenija od tog sažetog opisa. Suština nije, kako se pogrešno tumači, uvođenje delimičnog članstva.

autor teksta
Jasmina Lukač | Demostat | Beograd 25. Oct 2019 | Analize

Za Aleksandra Vučića predlog Emanuela Makrona o novom načinu pregovara za ulazak u EU je čist dobitak. I to lepši i od onog što je u poznu jesen 2017. rekao Žan Klod Junker – Srbija u Evropskoj uniji do 2025. - pa povukao u rano proleće 2018. Jer, kod Makrona nema rokova, ima samo dalekog cilja oko koga se može široko politički igrati. U suštini ono što nudi francuski predsednik je produbljen pristup kancelarke Angele Merkel i sastoji se u tome da balkanske države mogu pod određenim okolonstima da se prave kao da jesu članice. Pod drugim okolnostima, mogu da postupaju kao da nisu, ali nemojmo sumnjati, na obostranu korist.

U Crnoj Gori Makronov predlog zovu “strpljenje za pare”, jer nudi pristup evropskim fondovima pre nego što se uđe u puno članstvo. Međutim, ponuda Pariza je složenija od tog sažetog opisa. Suština nije, kako se pogrešno tumači, uvođenje delimičnog članstva. Ali, tačno je da više ne bi bilo toga da se sva poglavlja u pregovorima moraju otvoriti i zatvoriti, pa se raspisuje referendum, pa parlamenti država članica EU potvrđuju, pa se prima nova članica. Umesto toga, kada se neko poglavlje smatra rešenim, i kada Brisel proceni da je sve dogovoreno i zatvoreno, tada se iz ove oblasti, država-kandidatkinja, recimo Srbija ili Crna Gora, smatra donekle “učlanjenom”.

Na primer, u energetici i transportu. Donekle, budući da nisu tačne tvrdnje finansijskih lobista Unije, da će to smanjiti “bolnu razliku između članica i nečlanica”. Naprotiv, neće ništa smanjiti, i tu bolnu razliku će još više istaći. Jer, novi francuski ambasador u Srbiji Žan Luj Falkoni je izričit: kad uspešno zatvore poglavlje, predstavnici zemlja kandidata bi mogli da sednu za isti sto u Briselu sa zvaničnicima EU, i u~estvuje u dogovorima u toj oblasti, ali bez prava glasa.
I to prisustvo bez prava glasa je probno, jer Falkoni izričito kaže da Pariz predlaže i da pregovaranje prestane da bude nepovratan tok (kao što traje decenijama u slučaju Turske). A to očito znači da se status kandidata može izgubiti ako Brisel zaključi da je, kako Falkoni navodi, zemlja promenila politiku ili da se ne ponaša u skladu sa vrednostima EU.  

Šta je tu dobro za Vučića? On može na pojedinim poljima od interesa da se čvrsto uveže, a to je i dosad radio, i da nastupa kao da je Srbija već u Evropskoj uniji. U isto vreme, može da drži deo srpske javnosti  u stalnoj neizvesnosti od moguće “opasnosti” da zemlja promeni ponašanje i izgubi povlastice koje ima u odnosu sa EU, u svojstvu kandidata koji pregovara o članstvu.

I to je Vučić dosad odlično radio. Makronov predlog opuštajuće deluje i na ono što je dosad bila omiljena tema strasnih zagovornika EU u Srbiji – šta će se sve morati uraditi kad dođe na red sudbinski čin učlanjenja Srbije. I to od usklađivanja sa odlukama EU, kao što su ekonomske sankcije Rusiji, pa to raskidanja trgovinskog ugovora sa Evroazijskom unijom koji upravo potpisuje premijerka Ana Brnabić. Takav sudbinski trenutak više ne postoji, već samo niz mogućih prelomnih tačaka.

Stvar nije ni u tome šta će od toga što nudi Pariz zaista i biti usvojeno, budući da je najvažnije da se o tome priča. Jer Makrona u martu čekaju lokalni izbori i naoštrene grupe nastale iz protesta Žutih prsluka. Opuštajuće po Vučića je i to što će Makronov predlog biti na dnevnom redu u Briselu u maju, a dotle i u Srbiji već treba da budu održani i parlamentarni i lokalni izbori. I Vučić na tim našim izborima može da govori o predlogu Pariza kao o gotovoj političkoj činjenici.

Zahvaljujući samom vrhu evropskog establišmenta u liku Makrona, Vučiću situacija ide u prilog, čak iako zvaničnici EU ističu da je napisan pošten evropski izveštaj o Srbiji, u kome su pomenuti i protesti “1 od 5 miliona”, i medijski mrak, i opozicioni bojkot Skupštine.

Ali, to ne menja na stvari, da je za razliku od naklonjenosti establišmentu, i srpskom i evropskom, priča manje povoljna za one koji bi trebalo da su bliži građanima – za opoziciju. Posebno je pogubna za zagovaranje po ko zna koji put pogrešne ideje, da bi opozicija trebalo da učestvuje na izborima 2020. u dve kolone – proevropskoj i protivevropskoj. Pogrešnoj, jer se suprotstavljaju Vučiću koji svoj vladarski uspeh duguje tome što ovaploćuje i jedno i drugo – protivevropsku snagu koja je u stanju da dosegne svaki proevropski cilj.

Očito je da za dve kolone postoje spremni i voljni učesnici, samo je pitanje da li će i ko za njih glasati i da li će uspeti da se predstave i postave kao nova opozicija, umesto Saveza za Srbiju koji je proglasio bojkot. Jednu vidljivu kolonu koja tvrdo najavljuje učešće na izborima vode otcepljena krila Pokreta slobodnih građana i Dosta je bilo, i ona nastupa pod imenom koalicija Dogovor. U koaliciji Dogovor tvrde da su već obavili razgovore sa 10.000 građana koji će im dati sudski overen potpis potreban da predaju listu kandidata za Skupštinu.

Stavovi Dogovora mogli bi se opisati – oni će biti za EU šta god da se sa samom Unijom desi, Kosovo je od 1999. nezavisno, mada to ne tvrdi ni Hašim Tači kad podseća da je Prištini priznata nezavisnost 2008. godine, i slično… Jasno, je da na taj način ne mogu nimalo da ugroze Vučića, koji recimo, za razliku od njih ima u svojoj stranci i liberalnu gej premijerku. A i bez tako jakih simbola evropske opredeljenosti, Vučića će, a ne Tatjanu Macuru i Aleksandra Olenika iz Dogovora, primati evropski lideri, što je poruka sa kojom je takmičenje nemoguće.

Drugu, protivevropsku kolonu pokušava da povede Miloš Jovanović iz Demokratske stranke Srbije, proglašavanjem pokreta Metla 2020. što je pomalo smešan nastavak živopisnih pokušaja da se osmisli jaka kampanja DSS - “Različak” iz 2012. Tada je kao “Različak” nastupao Aleksandar Popović, kandidat DSS za gradonačelnika Beograda. Različak pretvoren u Metlu trebalo bi da privuče patriotsko biračko telo, vojne veterane i slično, o čemu govori i to što je zajednički nastup sa Jovanićem najavio Novica Antić, glasoviti vođa Vojnog sindikata, vrlo zapažen u vreme protesta Protiv diktature 2017. Sve to opet uopšte ne može da ugrozi Vučićevu kampanju, niko iz te moguće protivevropske kolone nije bio ni blizu potpisivanja trgovinskog sporazuma sa Evroazijskom unijom, ali ni Vladimiru Putinu, sa kojim se Vučić sastaje, redovno kao i svake godine, u decembru.

Svrstavanje u dve kolone – za Evropu i protiv Evrope, protiv Vučića je potpuno bezopasno, ali ova podela vešto usmerena razara opoziciju iznutra uspešnije od svake propagande vlasti. Kako će uostalom Demokratska stranka, i njena borbena proevropska grupa “poslanici DS” sada podneti mogućnost da evroposlanici Vladimir Bilčik i Tanja Fajon, dođu u Skupštinu, da posreduju razgovore vlasti i opozicije o fer izborima, a da oni ne učestvuju.

Slovak Bilčik koji je naslednik Dejvida Mekalistera na funkciji izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, i Slovenka Tanja Fajon, koja je nasledila Eduarda Kukana, na čelu Odbora EP za saradnju sa Srbijom, nisu penzionisani Knut Flekenštajn, koji je dolazio u oktobru. Oni su politički mladi lavovi EU, a Fajon i u bliskim prijateljskim vezama sa pojedinim poslanicama Demokratske stranke, iz raznih međunarodnih foruma.

Da li će biti dovoljno da se sa njom poslanici DS vide mimo parlamenta, kao što je bio slučaj sa Flekenštajnom, da li će Fajon ponoviti oštre reči na račun Vučića izrečene kad je završavala prethodni mandat početkom 2019? Ili, će se pod izgovorom da brane izvorni evropski prostor DS, poslanici DS usuditi da se vrate samovoljno u parlament, ponovo tvrdeći da su nadomak toga da prikupe dovoljnu podršku unutar partije da smene Zorana Lutovca koji ih je uveo u “antiveropski SZS”? Za i protiv Evrope može biti konačna podela koju DS neće politički preživeti, i to tačno 30 godina kasnije, od kada su prikupljeni potpisi intelektualaca da nastane (obnovi rad) i to odmah nakon što je pao Berlinski zid.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Analize
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign

The pro-Putin and anti-Western narratives are promoted through all government-co...

Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?
Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?

Drukčiji je pak status naroda koji u istraživanjima javnog mnenja iskazuje nez...

Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front
Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front

Trećeg marta je i zvanično istekao rok za konstituisanje Gradske skupšt...

Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni
Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni

Najnoviji prevremeni izbori u Srbiji nikako se ne mogu nazvati “fer i po...

EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji
EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji

Deklaracija usvojena na najnovijem samitu EU-Zapadni Balkan jasno je pokazala da...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti