Beograd - U našoj interpretaciji srpsko-američkih odnosa koji pokrivaju period od 1890. do 1990. godine, postoji kontinuitet i linija koja se proteže u tom, kako ga mnogi nazivaju, "američkom veku" - poručio je novinar i publicista Dragan Bisenić, jedan od govornika na konferenciji "Savezništvo SAD sa Jugoslavijom - Srbijom: Hladni rat; Pozitivni aspekti američko-srpske saradnje kroz istoriju”, koju je organizovao Atlantski savet Srbije uz podršku ambasade SAD i medijsko pokroviteljstvo Medija centra Beograd i Demostata.
Beograd - U našoj interpretaciji srpsko-američkih odnosa koji pokrivaju period od 1890. do 1990. godine, postoji kontinuitet i linija koja se proteže u tom, kako ga mnogi nazivaju, "američkom veku" - poručio je novinar i publicista Dragan Bisenić, jedan od govornika na konferenciji "Savezništvo SAD sa Jugoslavijom - Srbijom: Hladni rat; Pozitivni aspekti američko-srpske saradnje kroz istoriju”, koju je organizovao Atlantski savet Srbije uz podršku ambasade SAD i medijsko pokroviteljstvo Medija centra Beograd i Demostata.
Bisenić je skrenuo pažnju na prvog Amerikanca koji je bio u Srbiji, a reč je o generalu Henriju Mekajver, koji je ratovao u osamnaest armija širom sveta i u to vreme bio plaćenik. Prema njegovim rečima, Mekajver je došao u Srbiju iz Egipta preko Italije, gde se 1876. godine priključio bosanskohercegovačkim ustanicima gde je upoznao kralja Petra.
- On je ostao do 1878. godine u Srbiji. Učestvovao je u Drugom srpsko-turskom ratu i bio komandant srpske konjice i vrlo dobro sarađivao sa ruskim generalom Černjajevim. Odlikovan je, a bio je popularan i u narodu. Zabeležene su njegove brojne ljubavne afere. Umro je 1910. godine. Na žalost, ne znamo da li je kasnije imao neku ulogu u odnosima između SAD i Srbije kada je kralj Petar Karađorđević došao na presto - rekao je Bisenić.
On je podelio da svoje interesovanje za srpsko-američke odnose i novi ugao gledanja na iste duguje svom prvom razgovoru sa Henrijem Kisindžerom, koji je vođen u Drezdenu 1994. godine. Prema Bisenićevim rečima, Kisindžer mu je tom prilikom skrenuo pažnju da je Jugoslavija nastajala i rasla zajedno sa američkim usponom u Evropi.
- Ona je bila proizvod shvatanja američke liberalne elite posle Prvog svetskog rata o svetu u kome će vladati mir i narodi živeti u demokratiji. Zato je Jugoslavija imala toliko pristalica u SAD, bez obzira da li je to bila monarhija ili komunistička republika - istakao je Bisenić.
On je govorio i o Nikoli Tesli, kao o najvažnijem Srbinu koji se pojavio u Americi.
- Nikola Tesla je uživao takav društveni status SAD, koji mi danas teško možemo da zamislimo. Ja to volim da upoređujem sa statusom neke rok-zvezde. Tesla je na početku prosto opčinjavao svoje slušaoce. To je bio prvi put da je srpsko ime stiglo do ušiju Amerikanaca. Srbi su do tada imali zanemarljivu emigraciju u Sjedinjenim Državama i tek sa Nikolom Teslom počinje upotreba srpskog svojstva u SAD. Kasnije će Mihajlo Pupin zbog svoje veće društvenosti i određenih okolnosti nastaviti tu liniju - naveo je Bisenić.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Gde ide svet i gde je Srbija u odnosu na taj svet? Šta je doneo globaliza...
Kvalitativni monitoring dve najgledanije emisije Radio-televizije Srbije (RTS), ...
Kao društvo ušli smo u neko stanje paroksizma u kome nismo vi&scar...
Iako su studentski protesti faktički stvorili veliki narodni pokret, ni on se j...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2025. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.