Beograd – Žao mi je što je francuski predsednik Emanuel Makron otkazao posetu Srbiji, jer bi bilo dobro da se izvini zbog diplomatskog incidenta koji se dogodio na svečanoj ceremoniji obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, 11. novembra u Parizu – istakao je Žan Kristof Buison, istoričar i zamenik direktora francuskog magazina Figaro, koji je bio jedan od govornika drugog dana međunarodne konferencije “Evropska unija i Zapadni Balkan – povratak realpolitike?”, koju je organizovao Istraživačko – izdavački centar Demostat.
Beograd – Žao mi je što je francuski predsednik Emanuel Makron otkazao posetu Srbiji, jer bi bilo dobro da se izvini zbog diplomatskog incidenta koji se dogodio na svečanoj ceremoniji obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, 11. novembra u Parizu – istakao je Žan Kristof Buison, istoričar i zamenik direktora francuskog magazina Figaro, koji je bio jedan od govornika drugog dana međunarodne konferencije “Evropska unija i Zapadni Balkan – povratak realpolitike?”, koju je organizovao Istraživačko – izdavački centar Demostat.
On je ocenio da je nedopustivo to što je predsednik Aleksandar Vučić na ceremoniji bio raspoređen na mesto koje nije dostojno žrtve koju je Srbija podnela u Prvom svetskom ratu i dodao da greška u protokolu ne može biti valjano opravdanje za tako nešto.
- Šef protokola je morao da zna da je Srbija u tom ratu bila na strani zemalja pobednica i da je izgubila 1,2 miliona ljudi. Mislim da je posredi sukob kratokorčnog i dugoročnog pamćenja, te razlika između političke i istorijske memorije. Vučić je imao legitimno pravo da ustane i ode, ali nije želeo da na manifestaciji takvog tipa pravi skandal, za šta mu treba odati priznanje – rekao je Buison.
On je naveo da u Francuskoj svaka porodica ima nekog ko je učestvovao u Prvom svetskom ratu, tako da je tamošnji narod itekako svestan uloge Srbije u tom svetskom sukobu i neguje to pamćenje. Buison je analizom tamošnje štampe iz vremena “Velikog rata” zaključio da su Francuzi u to vreme isticali da su “Srbi njihova mala braća, koja se hrabro bore protiv velike Austrugarske, te da je to narod mali po broju, ali veliki po duhu”.
- Generacija Francuza koja je skoro došla na vlast nema dugoročnu memoriju o velikom prijateljstvu između naše dve zemlje. “Žute majice” su sprečile Makrona da dođe u Beograd i da se izvini srpskom narodu. To je takođe još jedan dokaz da neko ko ne poseduje dugoročnu memoriju, ne može voditi jednu veliku zemlju – ukazao je Buison.
Govoreći o lošem imidžu Srbije koji su formirali zapadni mediji, on je naveo da je veliku ulogu u “hitlerizaciji” naše zemlje devedesetih godina imao francuski Mond, dodavši da to ne kaže zbog toga što on radi za Figaro. Prema Buisonovom viđenju, tih godina je vođena velika propaganda usmerena protiv Srbije i Srba, kojoj se ni Francuska nije značajno opirala.
- Srbija je zemlja koja se ne obrađuje u francuskim školama. Mlađi Francuzi su odustali od pokušaja da razumeju šta se to desilo sa Jugoslavijom, jer im je to isuvuiše komplikovano. Lakše im je da sve bude crno ili belo, da postoji podela na “dobre” i “loše” momke. Francuzi su zbunjeni činjenicom da su Srbi, koji su kroz istoriju uvek bili na ispravnoj strani , odjednom postali “monstruozan narod”. Ali, zašto bi čitali knjige kada mogu da imaju dežurnog krivca koji je loš u svakoj situaciji – konstatovao je Buison.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Gde ide svet i gde je Srbija u odnosu na taj svet? Šta je doneo globaliza...
Kvalitativni monitoring dve najgledanije emisije Radio-televizije Srbije (RTS), ...
Kao društvo ušli smo u neko stanje paroksizma u kome nismo vi&scar...
Iako su studentski protesti faktički stvorili veliki narodni pokret, ni on se j...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2025. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.