"Nećemo dozvoliti da Evropa krene putem surovosti i socijalne represije kao što se to dogodilo tokom finansijskih kriza“, izjavio je Nikolas Šmit, kandidat PES za predsednika Evropske komisije na predstojećim izborima. Šmit će sa sadašnjeg mesta komesara za radna mesta i socijalna prava ući u trku za jednu od najvažnijih pozicija, kao protivkandidat sadašnjoj predsednici EK Ursuli fon der Lajen.
"Nećemo dozvoliti da Evropa krene putem surovosti i socijalne represije kao što se to dogodilo tokom finansijskih kriza“, izjavio je Nikolas Šmit, kandidat PES za predsednika Evropske komisije na predstojećim izborima. Šmit će sa sadašnjeg mesta komesara za radna mesta i socijalna prava ući u trku za jednu od najvažnijih pozicija, kao protivkandidat sadašnjoj predsednici EK Ursuli fon der Lajen.
Partija evropskih socijalista (PES) pokrenula je kampanju za junske izbore za Evropski parlament izražavajući zabrinutost zbog jačanja krajnje desnice u Evropi. Na kongresu, održanom u martu mesecu ove godine u Rimu, socijalisti su izabrali Nikolasa Šmita, političara iz Luksemburga, za kandidata za predsednika Evropske komisije na predstojećim izborima.
Šmit je istakao „Krajnja desnica je otrov za demokratiju. Oni nemaju nikakav projekat osim da unište demokratiju i našu zajedničku društvenu Evropu“. Pozvao je partije desnog centra i liberala da se drže centra političkog spektra, da ostanu verni svojoj istoriji i svom evropskom opredeljenju. Tom prilikom premijer Španije, Pedro Sančez, u svom govoru naglasio je da je Evropa ugrožena i da je socijaldemokratija bila inspiracija i glavni politički odgovor na krize u poslednjih nekoliko godina.
Za ovu političku grupaciju najvažnije teme u toku ove izborne kampanje su kupovna moć građana EU, povećavanje minimalnih plata, pristupačni stanovi, penzije.
Partija evropskih socijalista (PES) okuplja socijalističke, socijaldemokratske i laburističke partije EU. Zajednička platforma okuplja članove, aktiviste, omladinske organizacije, poslanike nacionalnih i Evropskog parlamenta, evropske komesare, ministre, predsednike, premijere unutar Evrope, ali i brojne organizacije da istim principima delovanja. Glavni cilj ovakve vrste udruživanja je učešće u političkim kampanjama i međusobna podrška. Iako je kao politički savez osnovan 1992. godine, proizašla je iz Saveza socijalističkih stranaka Evropske zajednice iz 1974. godine. Predsednik PES je Stefan Leven, bivši premijer Švedske.
Poslanička grupa Socijalista i demokrata (S&D) u Evropskom parlamentu formirana je 2009. godine kao protivteža na postojanje Evropske narodne partije (EPP). Ova poslanička grupa je deo Partije evropskih socijalista (PES). U ovom sazivu okuplja 141 od ukupno 705 poslanika EP i druga je po brojnosti. S&D diskusijom unutar grupe usvajaju zajedničke stavove kada je u pitanju glasanje u Evropskom parlamentu. Pre svakog glasanja na plenarnoj sednici razmatraju izveštaje koje sastavljaju parlamentarni odbori i amandmane na njih. Iako u većini slučajeva glasaju jedinstveno, nijedan član ne može biti primoran da glasa na određeni način.
Predstavnici S&D zastupljeni su u svim evropskim institucijama, tako da je Žozep Borelj, visoki prestavnik EU za spoljne poslove i bezbednosnu politku član španske Socijalističke partije Katalonije. Od 27 članova Evropske komisije 9 su iz redova S&D, a u Evropskom savetu 7 od ukupno 27 članova.
Punopravne članice PES su partije iz država članica EU. Pored toga, postoje još dve vrste članstva: pridruženi članovi i posmatrači.
U velikom broju država članica EU političari iz ove grupacije (PES) nalaze se na vodećim pozicijama u svojim zemljama, kao što je nemački kancelar Olaf Šolc (Socijaldemokratska partija Nemačke), premijer Španije Pedro Sančez (Španska socijalistička radnička partija), kao i premijeri Malte, Danske, Rumunije, Portugala, Norveške i Albanije.
Iako su u ovom trenutku opozicija u svojim zemljama partije poput grčkog PASOK, austrijskog SPO, hrvatskog SDP, kao vladajuće partije, imale su značajnu ulogu ne samo u svojim zemljama, već i u Evropskoj uniji.
Iz našeg okruženja status pridruženih članova imaju: Socijalistička partija Albanije (SP), Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), Demokratska partija socijalista Crne Gore (DPS). Iz Srbije status pridruženih članova imaju Stranka slobode i pravde i Demokratska stranka. Partija Samoopredeljenje Aljbina Kurtija ima status posmatrača.
Evropski parlament je jedina neposredno birana parlamentarna institucija Evropske unije. Izborni se održavaju u svakoj državi članici pojedinačno (nezavisno od nacionalnih i lokalnih izbora), tako da 705 poslanika, koliko ima sadašnji saziv, biralo je oko 342 miliona građana što prestavlja jedno od najvećih biračkih tela na svetu. Broj poslanika koji država članica EU ima u EP zavisi od broja birača u toj državi. Poslanici se grupišu, formiraju poslaničke grupe, zavisno od programske ili ideološke bliskosti, a ne na osnovu nacionalne pripadnosti. U ovom sazivu Evropskog parlamenta postoji sedam poslaničkih grupa, a dve najbrojnije su EPP – Evropska narodna partija i S&D – Savez socijalista i demokrata. Ove poslaničke grupe, zajedno sa liberalima čine vladajuću većinu.
Opšti principi i vrednosti koje promoviše Partija evropskih socijalista, a koji mogu varirati u zavisnosti od specifičnih politika i prioriteta pojedinih partija članica, su:
socijalna pravda (zalaže se za stvaranje društva koje promoviše jednakost i pravednost za sve građane. To podrazumeva borbu protiv siromaštva, nejednakosti i diskriminacije),
solidarnost (veruje u solidarnost među državama članicama EU i unutar njih, posebno kada je reč o ekonomskim izazovima, socijalnoj zaštiti i migrantskoj politici),
održivi razvoj (podrazumeva ekološku, ekonomsku i socijanu održivost), demokratija i ljudska prava (zalaže se za promociju demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava u svim državama članicama),
evropske integracije (jačanje uloge EU u rešavanju zajedničkih izazova), društvena inkluzija (teži stvaranju inkluzivnog društva u kojem svaki pojedinac ima priliku da ostvari svoje potencijale bez obzira na socijalni status, poreklo, pol ili bilo koju drugu karakteristiku).
PES je aktivan u organizovanju brojnih foruma, radionica i kampanja koje imaju za cilj podizanje svesti o socijalnoj demokratiji i mobilizaciji građana na evropskom i nacionalnom nivou.
Poltička fondacija FEPS je tink tank PES na nivou EU. Razvija svoje programe u saradnji sa preko 74 organizacije članice organizujući savete o politici, obuke i debate podstičući koherentnost među zainteresovanim stranama iz sveta politike, akademske zajednice i civilnog društva na lokalnom, regionalnom, nacionalnom, evropskom i globalnom nivou. U okviru PES aktivne su i mreže mladih i žena.
Svojim dosadašnjim aktivnostima, ne samo u Evropskom parlamentu, već i u nacionalnim državama PES je pokazao da predstavlja važan faktor u oblikovanju budućnosti Evropske unije.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Gde ide svet i gde je Srbija u odnosu na taj svet? Šta je doneo globaliza...
Kvalitativni monitoring dve najgledanije emisije Radio-televizije Srbije (RTS), ...
Kao društvo ušli smo u neko stanje paroksizma u kome nismo vi&scar...
Iako su studentski protesti faktički stvorili veliki narodni pokret, ni on se j...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2025. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.