Najčešći odgovor na pitanje koliko često idete u banku, bio je “nekoliko puta mesečno” - tako se izjasnilo 22,4% ispitanih.
Vrlo blizu je i “jednom mesečno” - 21,6% i “nekoliko puta nedeljno” 20,9% a nije zanemarljivo ni 12,3% koliko kaže da svakodnevno ima neki oblik kontakta.
Čak 6,9% građana tvrdi nikada ne ide u banku. Reč je o socijalno isključenim osobama koje nisu obuhvaćene ni jednom od državnih mera za suzbijanje siromaštva, jer i takva pomoć podrazumeva kontakt sa bankom.
Najčešći odgovor na pitanje koliko često idete u banku, bio je “nekoliko puta mesečno” - tako se izjasnilo 22,4% ispitanih.
Vrlo blizu je i “jednom mesečno” - 21,6% i “nekoliko puta nedeljno” 20,9% a nije zanemarljivo ni 12,3% koliko kaže da svakodnevno ima neki oblik kontakta.
Čak 6,9% građana tvrdi nikada ne ide u banku. Reč je o socijalno isključenim osobama koje nisu obuhvaćene ni jednom od državnih mera za suzbijanje siromaštva, jer i takva pomoć podrazumeva kontakt sa bankom.
Možete li da zamislite život bez banke? Da ne svratite u poslovnicu, na šalter ili kod savetnika, da ne otvarate aplikaciju i proveravate stanje na računu ili platite neku obavezu, da ne izađete na sajt banke ili pozovete kol-centar? E pa, neko može.
U velikom istraživanju KonsuMera urađenog uz logistiku Demostata, na uzorku od 1.024 ispitanika koji po polu, starosti, obrazovanju i mestu stanovanja odražavaju strukturu stanovništva Srbije, najčešći odgovor na pitanje koliko često idete u banku, bio je “nekoliko puta mesečno” - tako se izjasnilo 22,4% ispitanih. Vrlo blizu je i “jednom mesečno” - 21,6% i “nekoliko puta nedeljno” 20,9% a nije zanemarljivo ni 12,3% koliko kaže da svakodnevno ima neki oblik kontakta.
Ali, ispostavilo se da 6,9% građana nikada ne ide u banku. Reč je, pokazuju dalje brojke, o socijalno isključenim osobama koje čak nisu obuhvaćene ni jednom od državnih mera za suzbijanje siromaštva, jer se i takva pomoć isplaćuje preko računa, što podrazumeva kontakt sa bankom.
U toj grupi ispitanika, više je žena nego muškaraca (7,1 prema 6,7 procenata), ali najviše je mladih od 18 do 29 godina i to čak 12,5%. Slede ih po brojnosti stariji od 65 godina, jer se iz te kategorije ispitanika 8,8% građana izjasnilo da nema nikakve veze sa bankama.
Naredna grupacija po brojnosti je između 30 i 39 godina gde 6,4% ne odlazi u banku niti je kontaktira, dok ih je u generaciji od 40 do 49 godina 4,1%. Najmanje onih koji nikada ne idu u banku je u populaciji od 50 do 65 godina, tek 3,5%. I to je razumljivo jer je reč o sredovečnoj generaciji, uglavnom zaposlenoj.
Podaci pokazuju da postoje i značajna poklapanja između obrazovanja ispitanika i njihovih finansijskih navika, što je takođe očekivan rezultat. Najbrojniji ispitanici koji ne koriste bankarske usluge su u grupi sa osnovnom školom i manje od toga – 11%. Među srednjoškolcima je to 6,4% a kod višeg i visokog obrazovanja 4,1%. Po regionima u kojim žive, najveći broj stanovnika koji nema kontakte sa bankama je u južnoj i istočnoj Srbiji – 8,6%, što potvrđuje manju ekonomsku snagu tog regiona, dok ih je u razvijenijoj sredini nešto manje - u Vojvodini 6,9% a u Beogradu i zapadnoj Srbiji 6,2%. Najzad, stanovnici sela u većem procentu se nalaze na ovom spisku, 11,1% dok je u gardskim područjima 4,4%.
Nasuprot ovoj kategoriji su građani koji svakodnevno imaju neki vid kontakta sa bankama što ukazuje da su finansijski situiraniji. Najviše ih je u starosnoj grupi od 30 do 39 i od 40 do 49 godina – 15,3% odnosno 15,4% a vrlo blizu je i generacija od 50 do 64 godina, 14,8% - uglavnom segment društva koji je zaposlen i ima stabilna primanja. Ali, među njima je i 12,9% mladih do 29 godina koji svakodnevno kontaktira banku. Rezultati su očekivani jer je to ekonomski najpotentniji deo stanovništva, što potvrđuju i dalji podaci o obrazovanju unutar te grupe ispitanika: Dominiraju osobe sa višom i visokom školom, jer se za taj odgovor opredelilo njih 22,4%, sa srednjom školom 12,3%, dok je svega 1,8% ispitanika koji imaju osnovno ili manje obrazovanja kazalo da svakodnevno ima neki posao sa bankom. Po regionima, ubedljivo najbrojniji po ovim navikama su građani Beograda – 17,5%, zatim Vojvodine – 13,1%, zapadna Srbija i Šumadija – 9,2% i istočna i južna Srbija 9,3%. Po tipu naselja, 15,7% gradskog stanovnišva svakodnevno ima neki oblik kontakta sa bankama dok je u ruralnim područjima procenat takvih tek 6,6%.
Najčešći odgovor, da u banku idu “nekoliko puta mesečno”, dalo je više žena (23,4%) nego muškaraca (21,2%), po starosti - najviše je klijenata (29%) u generaciji od 40 do 49 godina, kao i onih od preko 65 (24,4%) a slede od 50 do 64 godine (21,4%), mladi od 18 do 29 (19,9%) i od 30 do 39 godina (15,65%).
Oko 25% osoba sa srednjom školom takođe se opredelilo za takav odgovor, kao i 19% sa višom i fakultetskom diplomom i 19% sa osnovnim i nižim obrazovanjem. Sa izuzetkom beogradskog regiona gde je 16,5% ispitanika imalo ovaj odgovor (većina iz tog regiona češće koristi finsnsijske usluge) u ostalim regionima prilično je ujednačena slika – Vojvodina ima najveće učešće – 26,3%, sledi istočna i južna Srbija sa 25,6% i zapadna Srbija i Šumadija sa 21,3%. Takođe, ovo je jedina kategorija u kojoj je prilično izjednačeno urbano (21,6%) i ruralno (23,6%) stanovništvo.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Možete li da zamislite život bez banke? Da ne svratite u poslovnicu, na &scaro...
Lord Kulvier Rejndžer, baron od Nortvuda, predsednik je Britansko-srpske privre...
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da nedovoljne isporuke raketa-...
Svaki javni servis bi trebalo da bude oko i uho građana, da im daje blagovrem...
Dva skupa održana na Vidovdan, jedan u organizaciji vlasti, drugi po pozivu stu...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2026. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.