Glavni istraživač Demostata, sociolog Srećko Mihailović, kaže da se može očekivati da na eventualnim ponovljenim izborima u Beogradu opozicija nastupi u širem političkom savezu u kojem bi, pored stranaka, mogle biti i organizacije civilnog društva, sindikati, grupe građana.
Glavni istraživač Demostata, sociolog Srećko Mihailović, kaže da se može očekivati da na eventualnim ponovljenim izborima u Beogradu opozicija nastupi u širem političkom savezu u kojem bi, pored stranaka, mogle biti i organizacije civilnog društva, sindikati, grupe građana.
Mihailović kaže da nastup opozicije na eventualnim izborima u Beogradu u istom sastavu kao na prethodnim ne može da donese bitno drugačije rezultate.
“Moguće je nekoliko varijanti, izglednije su barem dve. Jedna je da se opozicija pojavi u jednom širem političkom savezu, koje čine pored političkih opozicionih stranaka, još i organizacije civilnog društva, sindikati, grupe građana, svi oni kojima je stalo do smene postojeće vlasti”, rekao je on.
On kaže da politički savez opozicije - front protiv aktuelne vlasti - ne treba da znači gubljenje ideološkog identiteta postojećih stranaka koje bi ušle u taj savez, već bi bio precizno ograničen na određenu temu.
“Prva je tema skloniti postojeću vlast, a onda kada se dođe na vlast, ako se dođe i ako bude izbora, onda može delovati shodno programima koje te stranke imaju”, rekao je Mihailović.
Na pitanje da li bi taj savez podrazumevao uključivanje i onih partija koje nisu prešle cenzus, Mihailović odgovara da bi svakako mogao, ukoliko prihvataju jedini i osnovni uslov da je cilj saveza smena postojeće vlasti, a ne i detalji u vezi sa budućom politikom na nivou grada.
“To podrazumeva i uključivanje onih partija koje nisu prešle cenzus, to znači široki savez i organizacija civilnog društva i profesionalnih organizacija, ako su tome skloni i sindikati. Svi koji prihvataju tu obavezu i taj jedan cilj, a to je promena postojeće vlasti, u ovom slučaju u Beogradu”, rekao je on.
Na pitanje da li taj pristup može da se zadrži i na redovnim lokalnim izborima, Mihailović navodi da se taj model može preporučiti političkim strankama na lokalu, ali da ne treba postojeće stranke da obavezuju svoje ogranke na lokalu.
“Može se očekivati, iako bi svrsishodnije bilo da se odluka o tome prepusti političkim strankama na lokalu, a da to ne bude odluka po direktivi iz centrale”, naveo je Mihailović.
Dodaje da treba prepustiti onima koji znaju kako stoje stvari na lokalu da odluće s kim mogu zajedno, a s kim ne mogu.
“U istraživanju na Vračaru 2016. godine pokazala se velika razlika između opredeljenja Vračaraca na republičkom niovu gde su naprednjaci imali većinu, a na lokalnom su imale demokrate”, rekao je Mihailović.
Na pitanje da li očekuje da će stranke vladajuće koalicije izaći zajedno na predstojeće izbore u Beogradu, ukoliko do njih dođe, odgovara:
“To je najmanje što se može očekivati. Oni će svakako nastojati da prošire broj stranaka koje su uključene u tu koaliciju, koliko će u tome uspeti, videćemo”, zaključio je Mihailović.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Kako se organizuju protesti, šta studente motiviše da iz dana u da...
Zagrevanje planete mora da se zaustavi pre nego što dostigne tačku posle...
Šta motiviše studente da već nedeljama drže blokirane fakultete ...
U okolini gradića Robstaun, oko 30 kilometara od Korpus Hristija, u Teksasu - p...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2025. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.