srpski english

U fokusu / Milan St. Protić: Srbija u EU, Kosovo u UN, to je jedina slamka spasa za našu zemlju

Jedina slamka spasa za Srbiju i srpski narod je da Kosovo dobije stolicu u Ujedinjenim nacijama, a da Srbija istog trenutka postane članica Evropske unije, rekao je u emisiji „Pola sata Demostata“ istoričar, diplomata i pisac Milan St. Protić. 

Milan St. Protić: Srbija u EU, Kosovo u UN, to je jedina slamka spasa za našu zemlju
Foto: Demostat

U fokusu / Milan St. Protić: Srbija u EU, Kosovo u UN, to je jedina slamka spasa za našu zemlju

Jedina slamka spasa za Srbiju i srpski narod je da Kosovo dobije stolicu u Ujedinjenim nacijama, a da Srbija istog trenutka postane članica Evropske unije, rekao je u emisiji „Pola sata Demostata“ istoričar, diplomata i pisac Milan St. Protić. 

autor teksta
Ivana Petronijević Terzić | Demostat | Beograd 26. Oct 2022 | U fokusu

Srbija danas mora da nađe način da opstane kao država i da Srbi opstanu kao narod, kaže Milan St. Protić. U političkoj praksi to znači da moramo da se dogovorimo da Kosovo dobije „prokletu stolicu” u Ujedinjenim nacijama, a Srbija istovremeno postane članica Evropske unije. To je, prema njegovom mišljenju, jedina slamka spasa za ovu zemlju i narod.

„Sutra bih se pogodio i pokušao da izdejstvujem stolicu u Ujedinjenim nacijama za Kosovo u zamenu za punopravno članstvo Srbije u EU u istom trenutku, istovremeno. I onda bih to predložio narodu i pokušao da ih ubedim da je to jedini način da se iz ove tragične pozicije u kojoj smo izvučemo, a na njima je da odluče, da stave prst na čelo i da se jednom uozbilje i da se manu tog blesavljenja sa jugoslovenstvom, titoizmom, komunizmom, nesvrstanima”, rekao je Protić, upitan šta bi on uradio ukoliko bi mogao da odlučuje u Srbiji.

Protić je rekao i da se evropske i evroatlantske integracije na veštački način razdvajaju, navodeći da je možda samo potrebno vreme da se narod Srbije ubedi da je članstvo u NATO više prednost, nego nedostatak. Članstvo Srbije u EU moglo da se ostvari odmah i da bi to za Srbiju bilo blagotvorno, ističe on. 

Na opasku da bi onda došlo do, za neke, paradoksa da Srbiju u EU uvede Aleksandar Vučić, Protić kaže da ne veruje da će Vučić to učiniti, jer, kako navodi, nema za to ni hrabrosti ni pameti.

„Ne vidim da nam od toga preti velika opasnost, ne vidim ni da ima doboljno ljudi u ovoj zemlji koji razumeju koliko je to u ovom trenutku bitno, kao što nisu razumeli ni oni ranije, jer da jesu, to bi se ostvarilo. Kao što neće da prihvate da je, nažalost, Kosovo izgubljeno i guraju glavu u pesak i govore besmislice i koještarije i to ne samo ovi danas nego i u prošlosti. I to je cena koju plaćamo sve skuplje, jer s jedne strane, ove godine u Srbiji se neće roditi ni 60.000 dece, a umreće 100.000, a možda i više, dok nam najbolja deca odlaze iz Srbije”, naveo je on.

Istovremeno, kako kaže, jeftino se razbacujemo teškim rečima o stvarima koje su, sticajem istorijskih okolnosti, našom nebrigom i olakim shvatanjem stvarnosti, zauvek izgubljene. 

Na pitanje da li je Evropa danas bliža 1939. ili 1989. godini, Protić kaže da mu se čini da se približavamo 1939. godini, budući da, kako ocenjuje, mentalitet koji danas vodi Rusiju podseća na mentalitet koji je te godine vodio Nemačku.

„Mada su sve te istorijske paralele veoma klizave i nesigurne, ali više mi liči i Evropa koja na to reaguje prilično neubedljivo i traži neki kompromis, što samo produbljuje jaz. 1989. godine Zapad, na prvom mestu Amerikanci, nisu želeli ili hteli da stvar završe do kraja, već su pustili da se u tragovima tamo sačuva sovjetski duh. Verovatno su videli neki svoj interes ili je to posledica njihovog poslovičnog neznanja i površnosti. Kako god, danas smo svedoci da se taj neosovjetski vampir povampirio i da ponovo preti Evropi”, rekao je on. 

Dodaje i da Evropa i SAD odavno nemaju velikog lidera i vizionara koji bi mogao dobro da proceni budućnost, ocenjujući da je to zato što ozbiljni ljudi više ne žele da se bave politikom, koja je postala estrada.

Protić je primetio i da je stanovništvo u Srbiji podetinjilo, o čemu, kako kaže, najbolje svedoče istraživanja Demostata jer, između ostalog, pokazuju hipokriziju dela građana koji imaju veru u Putina, ali bi da se školuju, žive i leče u Evropi. 

„Tako razmišljaju deca, hoće sve i hoće sad i ne vide da jedno isključuje drugo… Otuda i koketiranje sa autokratijom, ali kad bi se autokratija razvila u svom punom kapacitetu, kako je u Rusiji ili Kini, gledajte kako bi bilo kuku lele”, rekao je Protić. 

Na pitanje hoće li biti nove gvozdene zavese, Protić kaže da mu se čini da hoće, osim ako u Rusiji ne dođe do temeljne promene do koje nije došlo iznutra 1989. godine. Dodaje da današnji Rusi, kao i Srbi, moraju da se odluče da li su deo Evrope i da li su potomci Tolstoja ili Staljina. 

Govoreći o odnosu Srbije sa SAD, nekadašnji ambasador u toj zemlji je rekao da bi morao da se pronađe neki modalitet u tim odnosima jer Srbija, time što će se inatiti sa toliko velikom državom, može samo rđavo da prođe. 

Dodao je da je razumeti SAD zahtevan zadatak, jer je to kompleksna, višedimenzionalna i protivrečna sredina.

Na pitanje zašto je prozapadna demokratska desnica danas najdeficitarnija roba na srpskom političkom tržištu, Protić odgovara da smo kao narod dugi niz godina odvojeni od svojih intelektualnih, kulturnih korena i da mladi ljudi, u društvu u kojem se propagiraju naopake ideje i pogrešne vrednosti, nemaju više od koga ni da uče. 

„To nije stvar ideološka, to je stvar obrazovanja. Naša deca vrlo malo čitaju, vrlo malo su zainteresovani za ono što se događa oko njih i ono što nauče ne vezuju za poreklo tih dostignuća, otkrića, fenomena, tekovina, nego to prihvataju zdravo za gotovo”, rekao je on. 

Na opasku da smo devedesetih godina imali jaku prozapadnu demokratsku desnicu, kojoj i on pripada, a da je danas skoro cela desnica proputinovska, Protić je rekao da je nekadašnjem DEPOS-u bilo okupljeno sve najvrednije što je Srbija imala i da sa njihovim odlaskom sledeće generacije više nije bilo.

„Ja sam bio među najmlađima tada, većine te ljudi od kojih sam učuo više nema. Sledeće generacije više nisu imale na koga da se ugledaju, nego su tumarale po svetu, ne razumevajući šta se zaista događa i šta vredi, a šta ne vredi”, rekao je Protić. 

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

U fokusu
Demostat predstavlja poslaničke grupe u Evropskom parlamentu
Demostat predstavlja poslaničke grupe u Evropskom parlamentu

Partija evropskih socijalista (PES) pokrenula je kampanju za junske izbore za Ev...

Demostat predstavlja poslaničke grupe u Evropskom parlamentu
Demostat predstavlja poslaničke grupe u Evropskom parlamentu

Glavna uzdanica EPP u izbornoj trci je Ursula fon der Lajen, aktuelna predsednic...

Boris Mijatović: Većina medija pod kontrolom države
Boris Mijatović: Većina medija pod kontrolom države

Mijatović ističe da “ozbiljni poremećaji, kao što su obmane u ve...

Subotić (FakeNews Tragač): Mediji u Srbiji ne prezaju ni od čega
Subotić (FakeNews Tragač): Mediji u Srbiji ne prezaju ni od čega

Zamenik glavnog urednika FakeNews Portala Ivan Subotić je u emisiji Pola sata D...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti