Kada govorimo o srpskom "antiamerikanizmu", on se pre svega može redukovati na "antiklintonovski" stav. Pre devedesetih godina, prema administracijama nije bilo izraženog "anti-amerikanizma", naprotiv - poručio je programski direktor Demostata Zoran Panović, jedan od govornika na konferenciji "Savezništvo SAD sa Jugoslavijom - Srbijom: Hladni rat; Pozitivni aspekti američko-srpske saradnje kroz istoriju”, koju je organizovao Atlantski savet Srbije uz podršku ambasade SAD i medijsko pokroviteljstvo Medija centra Beograd i Demostata.
Kada govorimo o srpskom "antiamerikanizmu", on se pre svega može redukovati na "antiklintonovski" stav. Pre devedesetih godina, prema administracijama nije bilo izraženog "anti-amerikanizma", naprotiv - poručio je programski direktor Demostata Zoran Panović, jedan od govornika na konferenciji "Savezništvo SAD sa Jugoslavijom - Srbijom: Hladni rat; Pozitivni aspekti američko-srpske saradnje kroz istoriju”, koju je organizovao Atlantski savet Srbije uz podršku ambasade SAD i medijsko pokroviteljstvo Medija centra Beograd i Demostata.
Na početku svog izlaganja, Panović je pomenuo 1903. godinu i Majski prevrat, u kontekstu odnosa politike i medija. On je naveo primer kako je Njojork tajms izveštavao o tom istorijskom događaju.
- To je bilo nešto najjezivije. Oni su rekli da su Srbi Sloveni, a da Sloveni dolaze iz dalekih močvara na istoku i da žive u sojenicama koje nemaju prozore, te da su oni, kada su masakrirali svoj kraljevski par, morali da ih bace kroz prozor. Tek tako, ritualno, oni su izvršili čin ubistva. Ta medijska slika koja se doduše nije mnogo razlikovala od istine je bila dominantna u američkom javnom mnjenju. To pokazuje koliko je Srbija za vrlo kratko vreme, pre svega zahvaljujući velikim žrtvama i velikim uspesima u Prvom svetskom ratu, suštinski popravila imidž na zapadu, a samim tim i u SAD i postala uvažena i bitna članica međunarodne zajednice - istakao je Panović.
On je dodao da je Srbija isto tako ekspresno upropastila svoj imidž i kapital tokom poznih osamdesetih i tokom devedesetih godina, te da od te autodestrukcije još uvek ne možemo da se oporavimo i da regenerišemo kapital koji smo nekada imali. Panović se osvrnuo na odnose Jugoslavije i SAD tokom hladnog rata, kroz posete američkih predsenika Jugoslaviji.
- Mi u Srbiji stalno imamo potrebu i psihološki momenat da nam ponovo dođe američki predsednik ili britanski premijer, kao što nam je došao francuski predsednik. Izdvojio bih tri bitne posete: dolazak Ričarda Niksona 1970. godine, potom posetu Džordža Forda 1975. i dolazak Džimija Kartera 1981. godine. Niksonova poseta je vrlo bitna. On je došao sa suprugom, a sačekao ga je Tito sa Jovankom u Beogradu. Nikson je zaustavio kola kod Londona, grlio se sa narodom i rekao "živela Jugoslavija". Na večeri je rekao da je "Tito div među svetskim liderima". Međutim, posle Beograda, Nikson odlazi u Zagreb, gde ga isto frenetično dočekuje masa. On u Zagrebu govori "živela Hrvatska". Tito je bio poražen tom činjenicom - istakao je Panović.
Govoreći o aktuelnom trenutku, on je ocenio da je "blanko" poverenje i oduševljenje Donaldom Trampom u Srbiji zapravo pokušaj da se antiamerički stav sanira.
- Tu se otkriva vrsta naše infantilnosti da uvek željno očekujemo nekog spasioca. Te nade koje se ulažu u Trampa su vrsta srpske želje političkih i intelektualnih elita kao i naroda da se ti odnosi poprava, a da to ne mora da znači pogoršanje tradicionalno dobrih i veoma bitnih odnosa sa Rusijom - zaključio je Panović.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Gde ide svet i gde je Srbija u odnosu na taj svet? Šta je doneo globaliza...
Kvalitativni monitoring dve najgledanije emisije Radio-televizije Srbije (RTS), ...
Kao društvo ušli smo u neko stanje paroksizma u kome nismo vi&scar...
Iako su studentski protesti faktički stvorili veliki narodni pokret, ni on se j...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2025. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.