Još četrdesetih godina prošlog veka, Ukrajinci su dali značajan doprinos pobedi nad nacizmom i saveznicima Hitlerove Nemačke. Među proglašenim nacionalnim herojima Jugoslavije našli su se Ukrajinci: Ivan Bulkin, potpukovnik Ratnog vazduhoplovstva, Andrij Vitruk, general-major avijacije, Grigorij Ohrimenko, kontraadmiral flote, Rodion Malinovski, maršal, komandant Drugog ukrajinskog fronta.
Još četrdesetih godina prošlog veka, Ukrajinci su dali značajan doprinos pobedi nad nacizmom i saveznicima Hitlerove Nemačke. Među proglašenim nacionalnim herojima Jugoslavije našli su se Ukrajinci: Ivan Bulkin, potpukovnik Ratnog vazduhoplovstva, Andrij Vitruk, general-major avijacije, Grigorij Ohrimenko, kontraadmiral flote, Rodion Malinovski, maršal, komandant Drugog ukrajinskog fronta.
U Ukrajini se 8. maja obeležava Dan sećanja i primirja, dan kada se odaje počast svim žrtvama Drugog svetskog rata 1939–1945.
Ukrajina se pridružila evropskoj tradiciji obeležavanja pobede u Drugom svetskom ratu, odajući počast svim borcima protiv nacizma i žrtvama rata. Dakle svi zajedno, ujedinjeni, odajemo počast milionima koji su poginuli u ovoj krvavoj globalnoj tragediji.
Ne možemo zaboraviti da je krvavi rat počeo kao rezultat sporazuma između dva krvava diktatora, Hitlera i Staljina. Upravo oni su bili ti koji su odlučili da podele Evropu na „zone svojih interesa“. A današnji režim Kremlja upravo na taj način formuliše svoje hirove. Tada, kao i sada, Ukrajina je postala bojno polje istine protiv zla, borbe protiv tadašnjeg hitlerovskog i sadašnjeg putinskog režima, usled čega je narod Ukrajine pretrpeo i trpi ogromne gubitke, tugu i bol.
Od 2014. godine, simbol sećanja na Drugi svetski rat u Ukrajini, kao i u Evropi, je cvet – mak sećanja. Ukrajina će odati počast svima koji su se borili protiv nacizma, svim žrtvama Drugog svetskog rata, a takođe odaće počast svim ukrajinskim braniocima i žrtvama današnje ruske agresije.
Još četrdesetih godina prošlog veka, Ukrajinci su dali značajan doprinos pobedi nad nacizmom i saveznicima Hitlerove Nemačke. Među proglašenim nacionalnim herojima Jugoslavije našli su se Ukrajinci: Ivan Bulkin, potpukovnik Ratnog vazduhoplovstva, Andrij Vitruk, general-major avijacije, Grigorij Ohrimenko, kontraadmiral flote, Rodion Malinovski, maršal, komandant Drugog ukrajinskog fronta.
Cena ovog doprinosa su životi više od osam miliona naših sunarodnika. Stoga, dobro znamo cenu pobede i shvatamo značenje slogana: „Nikad više...“.
Drugi svetski rat je postao moguć zahvaljujući zaveri antihumanih režima – nacističkog i sovjetskog. Današnja Ruska Federacija se identifikovala kao naslednik ove druge. Pored ideologije „ruskog sveta“, koja je u suštini osmišljena da uzdigne Ruse i Rusiju iznad svih ostalih naroda, ona nastoji da prisvoji našu zajedničku pobedu nad nacizmom kako bi manipulisala i svojim građanima i međunarodnom zajednicom. Ističemo da nijedna zemlja ne može preuzeti izuzetnu ulogu u pobedi nad nacizmom. Pobeda je rezultat herojskih napora svih država i svih naroda.
U Ruskoj Federaciji, proslava pobede nad nacizmom postepeno se pretvorila u kult i ružnu pojavu „pobjedobjesija“, čija je svrha propagiranje rata, uzdizanje sebe nad drugim narodima, prisvajanje statusa „glavnog pobednika“, kao i podsticanje neodgovornog i neosnovanog revanšizma.
Zato je jedan od slogana aktuelnog režima postao „Možemo ponoviti!“ Šta ponoviti? Okupacija Istočne Evrope, čiji se narodi i dalje kriju pod kišobranom zajedničke bezbednosti zbog pretnje Rusije „da može ponoviti“.
Zato je Ukrajina od Revolucije dostojanstva dosledno primenjivala evropski pristup očuvanju sećanja na Drugi svetski rat. Takođe upozorava druge zemlje na posledice podržavanja, širenja ili odobravanja ruskih narativa vezanih za 9. maj jer Kremlj koristi rusko učešće u pobedi nad nacizmom kao moralno opravdanje za zločine današnje Rusije.
Danas je ruska vlada efikasno uništila sistem međunarodnih odnosa uspostavljen posle Drugog svetskog rata. Svojom oružanom agresijom protiv Ukrajine, pokrenula je prvi kontinentalni sveobuhvatni rat u Evropi od Drugog svetskog rata, potkopavajući sistem kolektivne globalne bezbednosti. U tome je Ruska Federacija sledbenik Hitlerove Nemačke iz 1930-ih godina prošlog veka.
Zato imamo pravo da kažemo da se danas na Crvenom trgu u Moskvi proslavlja 80. godišnjica pobede nad fašizmom u zemlji u kojoj je fašizam danas pobedio. Nonsens, ali tako je, ovo ruganje sećanju na naše pretke će se održati 9. maja.
Dan sećanja i primirja ne simbolizuje trijumf pobednika nad pobeđenima, već upozorenje – diktatori uvek nastoje da zadovolje sopstvene imperijalne ambicije kroz agresiju, prisilu i poniženje, ultimatume, i na kraju krv, mnogo krvi, krvi drugih. Najvažniji ishod rata ne bi trebalo da bude kult pobede, već umeće da se ceni mir.
Sada, kao i tokom Drugog svetskog rata, Ukrajina ratuje protiv agresora. Međutim, sada je to putinska Rusija, koja govori o „odlučujućem doprinosu Rusa pobedi nad nacizmom“, jedinstvenosti i bogodanosti ruskog naroda. Danas je upravo Ruska Federacija, koja je apsorbovala sve zločinačke prakse nacizma i komunizma, ta koja zadire u našu zemlju, kulturu, samu egzistenciju Ukrajinaca, kao i u integritet i uništeni mir u Evropi.
Naša borba traje svakog dana od 2014. godine i sigurno ćemo postići pravedan i trajan mir, jer branimo svoju rodnu zemlju, branimo svoje pravo da slobodno biramo svoju budućnost, da živimo u zajedničkom evropskom domu koji sada branimo sopstvenim životima od ludih revanšista koji „žele da ponove“.
Ne želimo tuđe teritoriji, zemlju, tuđu kulturu, niti prisvojenu istoriju. Jedino čemu Ukrajina teži jeste da živi slobodno u porodici slobodnih naroda. Stoga danas niko kao mi ne može biti svestan potrebe da se zaustavi ludi diktator i niko kao mi ne podržava naše zajedničko:„Nikad više...!“
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
“Teško je nabrojati sve promene koje su u ovih šest meseci d...
Bilateralna saradnja Srbije i Bugarske veoma je aktivna a u oblasti odbrane razv...
U Ukrajini se 8. maja obeležava Dan sećanja i primirja, dan kada se odaje poč...
Više od šest meseci prošlo je od prvih studentskih blokada,...
Prosečna plata u Srbiji, koja je u januaru iznosila 107.476 dinara konačno je ...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2025. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.