srpski english

Istraživanja / Javnomnenjsko omnibus istraživanje CATI-DEMOSTAT, jesen 2018.

Veruju li građani Srbije u rešenje za Kosovo i bolji život? 

Šta građani Srbije misle o predsedniku Aleksandru Vučiću, a šta o opoziciji?

Javnomnenjsko omnibus istraživanje CATI-DEMOSTAT, jesen 2018.

Istraživanja / Javnomnenjsko omnibus istraživanje CATI-DEMOSTAT, jesen 2018.

Veruju li građani Srbije u rešenje za Kosovo i bolji život? 

Šta građani Srbije misle o predsedniku Aleksandru Vučiću, a šta o opoziciji?

autor teksta
Srećko Mihailović | Demostat | Beograd 2. Nov 2018 | Istraživanja

Bolje ili gore? Optimizam ili pesimizam? Nada ili beznađe?

Samo 13 od 100 ispitanika tvrdi da nam je sada dobro, a čak 87 ima neku primedbu: pri čemu od sto ispitanika čak dve trećine (65%) misli da će nam uskoro biti bolje, a jedna petina (22%) je potpuno pesimistična i tvrdi da nama može da bude samo gore nego što je sada.

Ako kao 100 posto posmatramo samo one ispitanike koji ne misle da sada bog zna kako živimo (a to je gotovo devet od deset ispitanika), onda imamo sledeću sliku: troje od četvoro ispitanika koji sadašnjost vide kao lošu nadaju se skorašnjem boljitku, dok jedan od četiri ispitanik vidi sve crno i tvrdi da nam nema spasa i da nama može biti samo gore nego što je sada. Nada umire poslednja, zar ne?

 

Potraga za dobro plaćenim poslom ili begstvo od ovakve Srbije? Trbuvom za kruvom ili bekstvo iz balkanske krčme?

Svaki deseti među nama misli da nije tačno da mnogi odlazi iz Srbije, ali devet od deset ispitanika misli da iz Srbije mnogi odlaze. (U stvari mi i ne znamo koliko se ljudi do sada iselilo iz Srbije i koliko sada odlazi; ne znamo ni koliko se vraća, ako se uopšte vraća. I upravo to neznanje je pokazatelj naše nebrige o onima koji odlaze.)

Tri četvrtine ispitanika razlog odlaska prvenstveno vezuje za traženje bolje plate, a 13 od 100 misli da je glavni razlog to što se ljudima smučilo sve ovo što se dešava u Srbiji.

Uostalom, ne reče li naš veliki pisac, emigrant i povratnik, „Bilo je seoba i biće ih večno…“.

 

Šta čovek treba da ima da bi se zaposlio? Koje uslove treba da ispuni? Šta je potrebnije: kompetencije ili partijska podobnost?

Polovina ispitanika (48%) smatra da put do radnog mesta vodi preko članstva u nekoj od vladajućih partija, a druga polovina (52%) put vidi u kompetencijama onih koji traže posao. Pritom, četvrtina od ovih ispitanika koji navode kompetencije vezuje ih za dobre ocene tokom školovanja, a tri četvrtine za vrednoću i sposobnost kandidata za zaposlenje. – Treba da zabrine nalaz ovog istraživanja po kojem tek svaki sedmi ispitanik vidi dobre školske ocene kao put do radnog mesta!

Koliko je onih među nama koji ne znaju šta je teže, završiti fakultet ili se učlaniti u političku partiju? Uostalom, šta je od toga veća garancija za dobijanje radnog mesta?

 

Vučić i posle Vučića.

Dva od tri ispitanika procenjuje da će na sledećim parlamentarnim izborima pobediti Vučić i Naprednjaci. Svaki šesti ispitanik smatra da bi Vučića mogla da ugrozi neka nova partija sa nekim novim liderom. (Fama o novom čoveku u politici je i dalje prilično jaka.) Savez za Srbiju i Građanski blok 381 pominje tek svaki stoti ispitanik. Nepuna petina ispitanika nema odgovora na ovo pitanje – ili ih pitane ne interesuje ili ne zna  odgovor.

Ovo nije pitanje o izbornom rejtingu partija na vlasti i partija u opoziciji (za takvo pitanje je prerano) već pitanje o budućem izbornom pobedniku kojim smo merili partijski defetizam ali i partijske iluzije i političke halucinacije. U pobedu opozicije na sledećim izborima veruje 1 od 100 ispitanika!

 

Ima li Saveza za Srbiju?

Početni indikator njegovog postojanja je osnovna obaveštenost potencijalnih izbornih pristalica Saveza za Srbiju ali i političkih protivnika Saveza.

Gotovo tri petine ispitanika (57%) ne zna ništa o Savezu, dok nešto više od dve petine (43%) manje ili više poznaje program i ciljeve Saveza.

Kad posmatramo samo one koji barem nešto znaju o Savezu, onda vidimo da je najviše onih koji malo poznaju (62%), potom onih čija je obaveštenost osrednja (22%), dok je 16% prilično obaveštena. – S obzirom da je važna samo osrednja i prilična obaveštenost, a to je 38% od onih koji su kolko-tolko obavešteni, odn. 16% svih ispitanika.

Možda 16% i nije loš rezultat s obzirom na medijsku isključenost Saveza i njegovu medijsku i političku stigmatizaciju. 

 

Da li Crkva treba ili ne treba da se meša u pitanje Kosova? Možda bi odgovori na ovo pitanje bili bi nešto drukčiji da je pitanje glasilo: da li je problem Kosova politički ili crkveni problem?

Polovina ispitanika (49%) misli da Crkva ne treba da se meša u pitanje Kosova, a tek osam postotaka manje izjašnjava se za suprotno mišljenje - da Crkva treba da se meša u rešavanje pitanja Kosova.

Po popisu iz 2011, 85% popisanih su pravoslavci.

 „Pitanje Kosova i Metohije predstavlja srpsko crkveno, nacionalno i državno pitanje prvog reda“, kaže se u nedavnoj poruci Svetog Arhijerejskog Sabora o Kosovu i Metohiji.

U članu 11 Ustava Srbije piše: „Republika Srbija je svetovna država. Crkva i verske zajednice su odvojene od države.“

 

Razliku između Vučića i Crkve u pogledu rešenja kosovskog pitanja, primećuju dve petine ispitanika (39%), dok jedna trećina (33%) tvrdi da nema razlike. Veliki broj ispitanika (28%) ne zna o čemu se tu radi. 

I Vučić i SPC su institucije u koje građani Srbije imaju veliko poverenje i to je razlog više da se zna koje rešenje  pitanja Kosova zastupa Vučić a koje rešenja zastupa Crkva. A nije zanemariv broj onih koji ne znaju ni jedno ni drugo. 

Pitanje je da li se precenjuje eventualni značaj različite vizure pristupa rešavanju pitanja Kosova. Značaj različitih pogleda uglavnom se iscrpljuje u mogućem uticaju na teško zamisliv referendum o o Kosovu.

 

U haotičim i na činjenicama malo utemeljenim pričama i skaskama o Kosovu, ima mnogo pojmova o čijem značenju malo znamo. Jedan od takvih pojmova je „razgraničenje“. Pa ipak, od pet ispitanika, četvoro misli da mu je taj pojam koliko-toliko jasan, dok jedan „priznaje“ da mu to nije jasno.

Naši ispitanici su jednako podeljeni (po dve petine) na one koji tvrde da im je jasan pojam razgraničenja i one koji izjavljuju da im je donekle jasno šta taj pojam znači – a ipak zbirno ispada da četiri petine ispitanika ima neku predstavu o pojmu razgraničenja.

Bilo kako bilo, možda je najvažnije da u našem pristupu Kosovu „razgraničimo“ prošlost i budućnost i da gledamo od čega se živi!

 

Dobra je ideja da se problem „zamrzne“, tj. da se problematično stanje ne pogoršava, sve dok ne dođu neka vremena kada će nam se problem rešiti onako kako mi želimo. Jeste dobro, ali nije moguće. Hiljadama puta su to Srbi iskusili, ali bi da probaju još jednom. Šta znaš, možda će da se desi!

Možda je ovo prvi put da su Srbi za razgovor i za rešavanje problema, tako kaže četvoro od pet ispitanika. Začuđujuće, osim ako naši ispitanici nisu pomislili na onu vrstu razgovora u kojem bi jedina izlazna opcija bila – potvrda našeg rešenja. 

 

Iako se zna da nije preporučljivo postavljati „ekspertska“ pitanja onima za koje je neizvesno da poseduju znanje potrebno za odgovor, ni mi tome nismo odoleli pa smo pitali za „razgraničenje“, „zamrzavanje“, zamenu Preševske doline za sever Kosova… 

Ispostavilo se, kao što se to inače dešava, da su odgovarali na pitanja i oni koji objektivno gledano ne znaju da odgovore. Pitanje je koliko građana Srbije zna da je Medveđa u Gornjoj Jablanici a ne u Preševskoj dolini i da se i seoskim džadama od Medveđe do Preševa mora preći najmanje 100 km, a nekim nešto boljim putevima i čitavih 160 km. A tek pitanje, šta spada u sever Kosova?

Pa ipak, tri petine ispitanika se protivi trampi Preševske doline za sever Kosova, a trampu prihvata tek 16% ispitanika.

 

„Tante za kukuriku“ ili trampiti nešto što nemaš za nešto što ne možeš da imaš ili: Srbija će priznati nezavisnost Kosova ako Evropska unija primi Srbiju u svoje redove…

Ne verujem da je iko tako nešto ponudio Srbiji, pa ni da iko može tako nešto da ponudi. 

Pa ipak, tri četvrtine ispitanika se ne slaže sa pomenutom hipotetičkom trampom, 8% se slaže, 7% je neodlučno, a 9% nema odgovor na ovo pitanje. 

Replika prethodnog nemogućeg pitanja i nemogućih odgovora, jeste pitanje o još jednoj blago rečeno čudnoj trampi. Tražili smo od ispitanika da nam kažu da li se slažu ili ne slažu sa idejom da Srbija prizna nezavisnost Kosova, a da za uzvrat Republika srpska postane deo Srbije. Ovde je u ponudi pitanje u kojem Srbija daje nešto što od nje ne zavisi, za nešto što joj niko ne nudi. 

 

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je jula 2017. godine pokrenuo unutrašnji dijalog o Kosovu. Šta mislite koji je najvažniji cilj koji je postignuti u ovom dijalogu?

Najveći broj ispitanika (41%) tvrdi da u dijalogu  nije ništa postignuto, a još 19% izjavljuje da ne zna – ova dva odgovora je dalo tri petine ispitanika (60%). 

Dve petine ispitanika misli da su postignuti neki ciljevi: „saglasnost građana Srbije o rešenju pitanja Kosova“ (13%), „utvrđeni su najvažniji interesi Srbije i srpske zajednice na Kosovu“ (13%), „suočili smo se sa realnošću i digli ruke od priče o srpskom Kosovu“ (8%), „otvorili smo vrata Evropske unije“ (6%). 

 

Među dva najvažnija srpska interesa u nastavku dijaloga Prištine i Beograda, gotovo polovina ispitanika (46%) svrstava floskulu „puna normalizacija odnosa potvrđena pravno obavezujućim sporazumom“. 

U nedavnim Preporukama EU i EP naglašava se da „javnost u Srbiji slabo razume šta tačno EU traži kad je u pitanju Kosovo, uključujući razgraničenje poimanja pune normalizacije od priznavanja’…

Potom sledi četvrtina ispitanika (27%) koja među dva najvažnija srpska interesa stavlja „zaštitu i unapređenje ekonomskih interesa Srbije na Kosovu“.

Takođe četvrtina ispitanika među dva najvažnija interesa ubraja tri različite trampe (razgraničenje 14%, priznanje nezavisnosti Kosova u zamenu za RS 6% i priznanje nezavisnosti Kosova u zamenu za članstvo Srbije u EU 5%).

Inače, na pitanje o interesima odgovorilo je četiri petine ispitanika, dok jedna petina nije imala odgovor. 

 

Da li, kao i do sada, i dalje brkamo želje i ono što je realno moguće?

Petina ispitanika (19%) ne zna koja su dva (ili jedno) moguća rešenja u dijalogu Srbije i Kosova. Nešto više od četvrtine ispitanika (27%) smatra da nema rešenja i da će se produžiti sadašnje stanje, tj. problem će se zamrznuti.

Jedno ili dva rešenja kao realna videlo je tek nešto malo više od polovine ispitanika (54%). 

Gotovo svaki treći ispitanik (31%) kao realno moguće rešenje naveo je „normalizaciju odnosa potvrđenu šravno obavezujućim sporazumom“. U realno moguća rešenja 13% ispitanika je ubrojalo trampu pojedinih delova Srbije i Kosova. Ostala dva rešenja kao realna videlo je 4-5% ispitanika. 

Reklo bi se da se ovde radi o optimizmu koji je  u ravni srpskih mitolegema o Kosovu!

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Istraživanja
Demostatovo istraživanje javnog mnjenja Srbije
Demostatovo istraživanje javnog mnjenja Srbije

Istraživanje je usmereno na nekoliko oblasti: „Lice života“ - kak...

Javno mnenje građana u regionu Beograd - Decembar 2022.
Javno mnenje građana u regionu Beograd - Decembar 2022.

Prezentaciju osnovnih nalaza istraživanja možete preuzeti ovde (.pdf)...

Spoljno-političke orijentacije građana Srbije
Spoljno-političke orijentacije građana Srbije

Prezentaciju osnovnih nalaza istraživanja možete preuzeti ovde (.pdf...

Prezentacija istraživanja: Predizborno mnjenje građana Srbije - mart 2022.
Prezentacija istraživanja: Predizborno mnjenje građana Srbije - mart 2022.

Uvod Izbori su rezultat kontinuiranih političkih aktivnosti, rezultat stalne k...

Prezentacija istraživanja: Predizborno mnenje građana Srbije - novembar 2021.
Prezentacija istraživanja: Predizborno mnenje građana Srbije - novembar 2021.

Kako bi građani glasali da je sledeće nedelje 3. april 2022. Da li je građ...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti