srpski english

Analize / Nacionalistički patriotizam i korelati

Nacionalistički patriotizam opet u nadiru  – Javno mnjenje Beograđana, decembar 2023. godine

Nacionalistički patriotizam i korelati
Foto: Printscreen Youtube ( GracanicaOnline info)

Analize / Nacionalistički patriotizam i korelati

Nacionalistički patriotizam opet u nadiru  – Javno mnjenje Beograđana, decembar 2023. godine

autor teksta
Srećko Mihailović | Demostat | Beograd 29. Mar 2023 | Analize

Velika analiza glavnog istraživača Demostata, sociologa Srećka Mihailovića, o ideološkom fenomenu nacionalističkog patriotizma u Srbiji, koju objavljujemo u nastavcima. Prvi deo analize možete pročitati ovde , a drugi deo je na ovoj stranici.

U Demostatovom omnibus istraživanju javnog mnenja punoletnih stanovnika beogradskog regiona, početkom decembra 2022. godine (znači pre najnovije eskalacije „teme Kosova“), nacionalistički patriotizam smo ispitivali na osnovu odnosa prema problemu „Kosova“ i „Kosova i Metohije“. U pojednostavljenom pristupu ovaj odnos smo testirali na osnovu šest pokazatelja a na osnovu tri najpogodnija pokazatelja formirali smo indeks nacionalističkog patriotizma (u daljem tekstu skraćeno NP). Od ispitanika smo tražili da iskažu stepena slaganja ili neslaganja sa sledeća tri stava:

  • „Za očuvanje Kosova i Metohije treba biti spreman na dugoročna materijalna odricanja i pogoršanje životnog standarda“,
  • „Važnije je očuvanje Kosova i Metohije u sastavu Srbije nego ulazak Srbije u Evropsku uniju“, i
  • „Ukoliko bi to bila cena za odbranu Kosova i Metohije trebalo bi ponovo ratovati sa Albancima i međunarodnom zajednicom“. 

Dakle, ako je spremnost ispitanika na dugoročna materijalna odricanja i pogoršanje životnog standarda, spremnost ispitanika da radi očuvanju KiM u sastavu Srbije žrtvuju članstvo u Evropskoj uniji i spremnost ispitanika da ratuju „za Kosovo“, numerički veća od odsustva spremnosti, onda govorimo o većem ili manjem stepenu nacionalističkog patriotizma, a ukoliko je odsustvo spremnosti numerički veće od spremnosti na žrtve radi Kosova, onda je u pitanju manje ili veće odbacivanje nacionalističkog patriotizma. Numerički ujednačeno prihvatanje i odbacivanje „žrtve za Kosovo“, upućuje na konfuzan odnos prema nacionalističkom patriotizmu.

Radi Kosova ispitanici bi se najpre odrekli članstva u Evropskoj uniji (49 posto) i životnog standarda (23 posto), dok su najmanje spremni da ratuju radi Kosova (9 posto). Na drugoj strani nalazimo 70 posto ispitanika koja se ne slaže sa mišljenjem da bi trebalo ratovati radi Kosova, 38 posto se ne slaže da bi se radi Kosova trebalo izložiti materijalnim odricanjima i pogoršanju životnog standarda, dok se samo 17 posto ne slaže da sa mišljenjem da je Kosovo u sastavu Srbije važnije od članstva u Evropskoj uniji (videti grafik 1).

Sumiranje odgovora (petostepena skala) na navedena tri stava prema „temi Kosova“ i klasifikovanje prema stepenu slaganja ili neslaganja, daje sledeće distribuciju odnosa naroda prema nacionalističkom patriotizmu (videti grafik 2):

Odbacivanje nacionalističkog patriotizma: potpuno odbacuje 25 posto ispitanika, dok pretežno odbacuje 28 posto; ukupno nacionalistički patriotizam odbacuje 53 posto ispitanika.

Prihvatanje nacionalističkog patriotizma: potpuno prihvata 8 posto ispitanika, a pretežno prihvata 19 posto; ukupno nacionalistički patriotizam prihvata 27 posto ispitanika.

Konfuzan odnos prema nacionalističkom patriotizmu karakteriše 20 posto ispitanika. Najviše nedoumica javilo se u reagovanju na mišljenje da radi Kosova treba pretrpeti materijalna odricanja i pogoršanje standarda (39 posto), a najmanje nedoumica bilo je prema mišljenju da radi Kosova treba ratovati (21 posto) jer je izrazita većina bila protiv rata (70 posto). 

Inače, najviše nedoumica, neodlučnosti i konfuzije ispitanici su ispoljili u slučaju druga tri pitanja koja nisu korišćena u konstrukciji indeksa nacionalističkog patriotizma, a naročito kod stava u kojem je problematizovan sadašnji realni status Kosova: 37 posto ispitanika nije moglo da kaže da li se slaže ili ne slaže sa stavom da je Kosovo i sada nezavisno samo to nećemo da priznamo; s tim stavom  složilo se 30 posto, a nije se složilo 33 posto ispitanika. 

Distribuciju nacionalističkog patriotizma među punoletnim stanovnicima beogradskog regiona, u grubom zaokruživanju,  možemo prema intenzitetu svrstati u tri grupe: polovina ispitanika uglavnom odbacuje, a četvrtina uglavnom prihvata, dok petina ispitanika ima konfuzan odnos prema nacionalističkom patriotizmu.

Nacionalistički patriotizam i socio-demografske varijable

Varijabla nacionalistički patriotizam - odbacivanje ili prihvatanje nije u statistički značajnoj korelaciji sa socio-demografskim varijablama, osim slabe korelacije sa varijablama koje indiciraju socio-klasni status ispitanika: zanimanje, samoocena društvenog statusa i donekle (uglavnom posredno) stepen formalnog obrazovanja.

Prihvatanje ili neprihvatanje nacionalističkog patriotizma je slabo ali statistički značajno, povezano sa zanimanjem ispitanika (koeficijent kontingencije =0,22; Kramerovo V = 0,11; Approximate Significance = 0,001). Nacionalistički patriotizam je najčešći kod ispitanih učenika i studenata (36 posto), a najređi kod ispitanih tehničara, službenika i stručnjaka (po 24 posto). Odsustvo nacionalističkog patriotizma najčešće beležimo kod ispitanih službenika (57 posto) i stručnjaka (60 posto), a najređe u grupi ispitanih učenika i studenata (38 posto).

Samoocena društvenog statusa je u slaboj a statistički značajnoj korelaciji sa NP (koeficijent kontingencije = 0,22; Kramerovo V = 0,12; Approximate Significance = 0,001). NP najčešće karakteriše ispitanike koji su svoj društveni status označili kao viši (35 posto), a najređe kod ispitanika koji svoj status vide kao srednji (21 posto). NP najčešće odbacuju ispitanici koji svoj status vide kao srednji (58 posto) a najređe ispitanici koji svoj društveni status vide kao viši (47 posto).

Nacionalistički patriotizam i ne/zadovoljstvo demokratijom, političkim slobodama i pravdom i pravosuđem u Srbiji

Pretpostavili smo da je zadovoljstvo nekim od osnovnih indicija političkog (i društvenog) karaktera društva u kojem živimo povezano sa većim prihvatanjem, a da je nezadovoljstvo povezano sa većim odbacivanjem nacionalističkog patriotizma.

Našli smo da ispitanici koji su nezadovoljni postojećim stepenom političkih sloboda u Srbiji nešto češće odbacuju (58 posto) i da manje ističu NP (24 posto), nego ispitanici koji su zadovoljni političkim slobodama koji manje odbacuju (48 posto) i češće prihvataju NP (31 posto). Koeficijent kontingencije između ne/prihvatanja NP i ne/zadovoljstva političkim slobodama iznosi 0,21.

Veća je kontingencija između ne/prihvatanja NP i ne/zadovoljstva stanjem demokratije u Srbiji, koeficijent iznosi 0,26. Ispitanici koji su nezadovoljni stanjem demokratije nešto češće (59 posto) odbacuju NP nego oni koji su zadovoljni (48 posto), a nešto manje prihvataju NP (23 posto), dok oni koji su zadovoljni demokratijom češće prihvataju NP (32 posto). Dakle, nezadovoljstvo demokratijom češće ide sa odbacivanjem NP (59 prema 48 posto), a zadovoljstvo sa demokratijom češće ide sa prihvatanjem NP (32 prema 23 posto).

Foto: Printscren Youtube (Insajder video)

Gotovo je isti intenzitet korelacije između ne/zadovoljstva pravosuđem i pravdom u Srbiji i NP, kao i u prethodnom slučaju - koeficijent kontingencije iznosi 0,27.

Kao i u slučaju ne/zadovoljstva političkim slobodama i stanjem demokratije i u slučaju ne/zadovoljstva stanjem pravde, nezadovoljstvo je povezano sa odbacivanjem NP (57 prema 49 posto), a zadovoljstvo sa malo većim prihvatanjem NP (30 prema 26 posto).

Nacionalistički patriotizam i preferencija tipova vladavine

Pomoću odgovora na dva pitanja testirali smo odnos ispitanika prema tipu vladavine. Sa tvrdnjom Za Srbiju je najbolje da postoji tip vladavine u kojoj postoje pošteni izbori i podela vlasti složilo se tri četvrtine ispitanika, nije se složilo 8 posto, dok jedna petina nije znala ili nije mogla da se odluči pa nije ni odgovorila na ovo pitanje. Drugo pitanje je sadržalo tvrdnjuZa Srbiju je najbolje da postoji tip vladavine u kojoj je sva vlast u rukama jakog i poštenog“. Sa ovom tvrdnjom složila se trećina ispitanika, polovina se nije složila, a nepuna petina nije odgovorila na ovo pitanje.

Očito je da je veliki broj odgovora bio protivrečan, odnosno da se u jednom odgovoru izrazito podržava demokratija (73 posto), a da u drugom odgovoru podrška demokratiji spada na nepunu polovinu (48 posto), odnosno da je u prvom odgovoru podrška ne-demokratiji svega 8 posto, a u drugom čak četiri puta više (34 posto). Očito je postojanje istovremene podrške i demokratiji i ne-demokratiji (tj. autokratiji).

Povezivanje odgovora na ova dva pitanja („ukrštanje“ odgovora) omogućava „čistiju“ sliku odnosa ispitanika prema tipu vladavine: dve petine ispitanika (41 posto) u odgovorima na oba pitanja podržava demokratski tip vladavine, tri posto ispitanika u oba odgovora podržava autokratski tip vladavine, nešto više od dve petine ispitanika (44 posto) daje protivrečne odgovore; 11 posto ispitanika ne odgovara na oba pitanja ili kaže da ne zna odgovor. - Zbir konfuznih odgovora i neodgovora obeležava odnos prema tipu vladavine natpolovičnog broja ispitanika (55 posto).

Od ispitanika koji u prvom pitanju podržavaju autokratsku vladavinu 43 posto odbacuje NP, a 36 posto prihvata; u drugom pitanju 35 posto odbacuje, a 37 posto prihvata. Od ispitanika koji u prvom pitanju podržavaju demokratsku vladavinu 62 posto odbacuje NP, a 22 posto prihvata; u drugom pitanju 58 posto odbacuje, a 26 posto prihvata. Ukupno uzev ispitanici koji u oba pitanja iskazuju podršku demokratskoj vladavini dva do tri puta češće odbacuju NP (62 odnosno 58 posto) nego što ga prihvataju (22 odnosno 26 posto). Koeficijent kontingencije za prvo pitanje iznosi 0,26 a za drugo pitanje 0,29.

Sumiranje odgovora na oba pitanja uz uvažavanje intenziteta ne/prihvatanja demokratskog odnosno autokratskog tipa vladavine i povezivanje tako kvantifikovanih odgovora sa prihvatanjem i neprihvatanjem NP (koeficijent kontingencije 0,31), daje sledeću sliku (videti tabelu 1): 

(1) gotovo dve trećine od svih ispitanika koji podržavaju demokratsku vladavinu (64 posto) odbacuje nacionalistički patriotizam, kao i 30 posto ispitanika koji podržavaju autokratsku vladavinu, uključiv i 45 posto od svih ispitanika koji su dali protivrečne i konfuzne odgovore ili nisu odgovorili na ova dva pitanja.

(2) nacionalistički patriotizam prihvata 21 posto od svih ispitanika koji podržavaju demokratsku vladavinu i 39 posto ispitanika koji podržavaju autokratsku vladavinu, kao i 32 posto od svih ispitanika koji su dali protivrečne odgovore ili nisu odgovorili na ova dva pitanja.

Nacionalistički patriotizam i autoritarnost

Gotovo da su uobičajeni nalazi u domaćim i svetskim istraživanjima po kojima je autoritarnost značajan prediktor nacionalizma. Sledi da smo i u naše istraživanje ušli sa hipotezom o korelaciji autoritarnosti i nacionalističkog patriotizma.

Autoritarnost smo utvrdili na osnovu sumiranja odgovora na pet tvrdnji u kojima su iskazani različiti aspekti autoritarnosti. Petostepenu skalu smo sveli na trostepenu tako da imamo sledeću distribuciju ne/prihvatanja autoritarnosti: pretežno autoritarni - 34 posto, konfuzija autoritarnosti i neautoritarnosti - 24 posto i neautoritarni ispitanici - 42 posto.

Pretežno autoritarni ispitanici su podeljeni na dve petine onih koji odbacuju nacionalistički patriotizam i isto toliko onih koji prihvataju (petina ima konfuzni odnos prema autoritarnosti). Dve trećine neautoritarno orijentisanih ispitanika (67 posto) odbacuje nacionalistički patriotizam, a 15 posto prihvata (18 posto je konfuzno) - videti tabelu 2.  Povezanost ove dve varijable je osrednjeg intenziteta (koeficijent kontingencije iznosi 0,32). 

U ovom istraživanju nalazimo izrazito konfuzan odnos prema tipu vladavine (42 posto ispitanika istovremeno prihvata i demokratski i autokratski tip vladavine) i konfuzan odnos prema autoritarnosti (istovremeno 24 posto prihvata i autoritarne i ne-autoritarne tvrdnje). Naspram ovog nalaza imamo podatke po kojima ispitanici koji podržavaju demokratski tip vladavine u 64 posto slučajeva odbacuju nacionalistički patriotizam a u 21 posto slučajeva prihvataju, kao i nalaz po kojem 67 posto neautoritarno orijentisani ispitanika odbacuju nacionalistički patriotizam dok 15 posto prihvata. Vidimo da su ne-autoritarnost (uslovno, pro-demokratija) i podrška demokratskom tipu vladavine, povezani sa neprihvatanjem nacionalističkog patriotizma.  Na drugoj strani nalazimo slabiju povezanost autoritarnosti i podrške autoritarnom tipu vladavine sa prihvatanjem nacionalističkog patriotizma, ali podršku tog smera pružaju i ispitanici koji daju konfuzne odgovore - 32 posto u slučaju konfuzije oko podrške tipovima vladavine i 29 posto u slučaju autoritarnosti. Zaključujemo da je gradivo nacionalističkog patriotizma, pored autoritarnosti i vrednosne podrške autokratskom tipu vladavine i konfuzan odnos kako u slučaju autoritarnosti tako i u slučaju vrednovanja tipova vladavine.  

Nacionalistički patriotizam i stav prema uvođenju sankcija Rusiji

Relativna većina ispitanih Beograđana, početkom decembra prošle godine smatra da ne treba uvoditi sankcije Rusiji - 44 posto. Duplo je manje onih koji imaju suprotno mišljenje - 19 posto je za uvođenje sankcija. Nepuna dve petine Beograđana - čak 37 posto - nema stav, kaže da ne zna ili nije odgovorilo na ovo pitanje.

U odnosu na ukupan broj ispitanika, izdvajaju se po obimu sledeće četiri grupe različitih odgovora na postavljeno pitanje:

  • 21 posto ispitanika ne prihvata nacionalni patriotizam ali nije u stanju da se opredeli u slučaju odnosa prema uvođenju sankcija Rusiji;
  • 18 posto ispitanika ne prihvata nacionalni patriotizam i misli da Srbija treba da zadrži dobre odnose sa Rusijom po cenu odustajanja od Evropske unije;
  • 17 posto ispitanika prihvata nacionalistički patriotizam i misli da Srbija treba da zadrži dobre odnose sa Rusijom po cenu odustajanja od Evropske unije;
  • 14 posto ispitanika ne prihvata nacionalni patriotizam ali misli da Srbija treba da da uskladi svoju politiku sa Evropskom unijom i uvede sankcije Rusiji.

Foto: Printscreen Youtube

Od ukupno devet grupe kombinacije mišljenja o uvođenju sankcija Rusiji i nacionalističkog patriotizma, naveden četiri grupe čine 70 posto od ukupnog broja ispitanika, dok preostalih pet grupa čini 30 posto od ukupnog broja svih ispitanika. 

Vidimo da je najviše nedoumica odnos prema Rusiji izazvao u grupi ispitanika koja odbacuju nacionalistički patriotizam - u toj grupi čak dve petine ispitanika reklo je da ne zna i da ne može da se opredeli oko sankcija, dok se jedna trećina izjasnila protiv sankcija a jedna četvrtina za sankcije. 

Ispitanici koje obeležava nacionalistički patriotizam su se većinski opredelili protiv sankcija Rusiji i po cenu odustajanja od Evropske unije - 63 posto, dok je 28 posto reklo da ne može da se opredeli, a 9 posto se izjasnilo za uvođenje sankcija. 

Nacionalistički patriotizam i glasanje na ev. referendumu o ulasku Srbije u EU

Na pitanje „Kada bi se sada održavao referendum o ulasku naše zemlje u Evropsku uniju, kako biste Vi glasali?“ -  30 posto ispitanika je odgovorilo „ZA“, a 31 posto „PROTIV“. Na drugoj strani dve petine (39 posto) ispitanika nema opredeljenje (konkretno, 16 posto je najavilo apstinenciju, a 23 posto je reklo da ne zna ili nije odgovorilo na ovo pitanje).

U odnosu na ukupan broj ispitanika, izdvajaju se po obimu sledeće četiri grupe različitih odgovora na postavljeno pitanje:

  • 22 posto od ukupnog broja ispitanika odbacuje nacionalistički patriotizam a na eventualnom referendumu glasao bi za ulazak Srbije u Evropsku uniju;
  • 20 posto od ukupnog broja ispitanika odbacuje nacionalistički patriotizam a u ovom trenutku nema opredeljenja prema ulasku u EU (tj. ili najavljuje apstinenciju ili nije odgovorio na pitanje);
  • 14 posto 22 posto od ukupnog broja ispitanika prihvata nacionalistički patriotizam  a glasao bi protiv ulaska Srbije u Evropsku uniju;
  • 11 posto od ukupnog broja ispitanika odbacuje nacionalistički patriotizam a na eventualnom referendumu glasao bi protiv ulaska Srbije u Evropsku uniju;

Od ukupno devet kombinacije mišljenja o uvođenju sankcija Rusiji i nacionalističkog patriotizma, navedene četiri grupe čine 67 posto od ukupnog broja ispitanika, dok preostalih pet grupa čini 33 posto od ukupnog broja svih ispitanika. 

Od ukupnog broja ispitanika koji odbacuju NP 41 posto bi glasao za ulazak Srbije u EU, a 21 posto bio bi protiv (ostali - 38 posto - su neopredeljeni).

Od ukupnog broja ispitanika koji prihvataju NP 52 posto bi glasao protiv ulaska Srbije u EU, a 16 posto bi bio za ulazak (ostali - 32 posto - su neopredeljeni).

Korelacija NP i glasanja na eventualnom referendumu o ulasku Srbije u Evropsku uniju iznosi 0,35 što označava gotovo visoku povezanost ove dve varijable (videti tabelu 3). Od svih ispitanika koji bi glasali za ulazak Srbije u EU čak 71 posto odbacuje NP, a prihvata ga 14 posto. S druge strane od svih ispitanika koji bi glasali protiv ulaska Srbije u EU, 46 posto prihvata NP, a 35 odbacuje. Vidimo da gotovo tročetvrtinska većina ispitanika koji bi glasali za ulazak Srbije u EU, odbacuje NP. U slučaju ispitanika koji bi glasali protiv ulaska Srbije u EU nalazimo malu razliku između onih koji koji prihvataju (46 posto) i onih koju odbacuju između onih (35 posto). Blaga natpolovična većina neopredeljenih ispitanika (52 posto) odbacuje između onih, a prihvata ga 22 posto.

Možemo zaključiti uz dosta uopštavanja da je javno mnenje Beograđana početkom decembra prošle godine gotovo podjednako razdeljeno na trećinu onih koji su za ulazak Srbije u Evropsku uniju, trećinu onih koji su protiv i trećinu onih koji su neopredeljeni. Ispitanici koji su za ulazak Srbije u EU tročetvrtinski su protivnici nacionalističkog patriotizma, dok su ispitanici koji su protiv ulaska Srbije u EU gotovo podjednako podeljeni na protivnike i pristalice nacionalističkog patriotizma. Blaga većina ispitanika koji su neopredeljeni prema ulasku Srbije u EU odbacuje nacionalistički patriotizam, a prihvata ga jedna četvrtine ove grupe ispitanika. Ovakva distribucija odgovora ukazuje na verovatnoću daljeg smanjivanja nacionalističkog patriotizma i na verovatniji trend orijentacije na ulazak Srbije u Evropsku uniju, kada je reč o punoletnim Beograđanima.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Analize
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign
RTS is conducting a sophisticated pro-Russian campaign

The pro-Putin and anti-Western narratives are promoted through all government-co...

Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?
Zašto narod glasa za partije čijim radom je nezadovoljan?

Drukčiji je pak status naroda koji u istraživanjima javnog mnenja iskazuje nez...

Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front
Novi izbori u Beogradu - Pokret vs Front

Trećeg marta je i zvanično istekao rok za konstituisanje Gradske skupšt...

Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni
Vučić nagoveštava da će lokalni izbori u Beogradu biti ponovljeni

Najnoviji prevremeni izbori u Srbiji nikako se ne mogu nazvati “fer i po...

EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji
EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji

Deklaracija usvojena na najnovijem samitu EU-Zapadni Balkan jasno je pokazala da...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti