Otprilike četvrt veka nakon pada gvozdene zavese i kasnijeg kolapsa Sovjetskog Saveza, veliko istraživanje javnog mnjenja Pju centra za istraživanje (Pew Research Center), otkriva da se religija ponovo afirmisala kao važan deo individualnog i nacionalnog identiteta u mnogim državama Srednje i Istočne Evrope, gde su komunistički režimi potiskivali religiju i promovisali ateizam.
Otprilike četvrt veka nakon pada gvozdene zavese i kasnijeg kolapsa Sovjetskog Saveza, veliko istraživanje javnog mnjenja Pju centra za istraživanje (Pew Research Center), otkriva da se religija ponovo afirmisala kao važan deo individualnog i nacionalnog identiteta u mnogim državama Srednje i Istočne Evrope, gde su komunistički režimi potiskivali religiju i promovisali ateizam.
Danas, solidna većina odraslih u većem delu regiona kaže da veruju u Boga, a većina se identifikuje sa religijom. Pravoslavno hrišćanstvo i rimokatolicizam su najčešća religiozna pripadnost, kao što su i bili pre više od sto godina, u poznim godinama ruske i austrougarske imperije.
U mnogim zemljama Srednje i Istočne Evrope, religija i nacionalni identitet usko su povezani. To važi i za bivše komunističke države, kao što su Ruska Federacija i Poljska, gde većina kaže da je biti pravoslavac ili katolik važno da bi neko bio „pravi“ Rus ili Poljak . Takođe, to je slučaj i u Grčkoj, gde je crkva imala važnu ulogu u uspešnoj borbi za nezavisnost Grčke od Osmanskog Carstva i gde danas tri četvrtine stanovništva (76%) tvrdi da je pravoslavlje važno da bi neko bio "pravi" Grk .
Mnogi ljudi u regionu gledaju na religiju kao na element nacionalne pripadnosti, iako relativno malo pravoslavnih ili katoličkih odraslih osoba u Srednjoj i Istočnoj Evropi kažu da redovno posećuju crkvu. Na primer, prosečno samo 10% pravoslavnih hrišćana u regionu kaže da idu u crkvu jednom nedeljno.
U poređenju sa mnogim populacijama koje je Pju centar za istraživanje (Pew Research Center) prethodno istraživao - od Sjedinjenih Američkih Država, Latinske Amerike, subsaharske Afrike do Muslimana na Bliskom Istoku i Severne Afrike, Srednja i Istočna Evropa pokazuju relativno nizak nivo verske kulture.
Danas mnogi pravoslavni hrišćani, a ne samo ruski pravoslavci, izražavaju pro-ruske stavove. Većina vidi Rusiju kao važan balans protiv uticaja Zapada, a mnogi kažu da Rusi imaju posebnu obavezu da štite ne samo Ruse, već i pravoslavne hrišćane u drugim zemljama. U većinski katoličkim i verski izmešanim zemljama u regionu, mnogo je manje javne podrške za snažnu Rusiju kao protivtežu Zapadu i zaštitnika bilo etničkih Rusa ili pravoslavnih hrišćana izvan granica Rusije.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Prezentaciju osnovnih nalaza istraživanja možete preuzeti ovde (.pdf)...
Prezentaciju osnovnih nalaza istraživanja možete preuzeti ovde (.pdf...
Uvod Izbori su rezultat kontinuiranih političkih aktivnosti, rezultat stalne k...
Kako bi građani glasali da je sledeće nedelje 3. april 2022. Da li je građ...
Nepuna trećina ispitanih Beograđana je da je njihovo najčešće raspolo...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
2023. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.
Izrada sajta Creative Web