Amerika je zemlja s kojom Srbija ima najlošije trgovinske odnose, što zbog geografskih i istorijskih faktora, što zbog tržišnih razlika (naročito u pogledu veličine). Trgovinska razmena sa SAD-om je prekinuta 90-ih godina prošlog veka usled sankcija uvedenih radi borbe protiv Miloševićevog režima i njegovog učešća u ratu u Bosni i Hercegovini (ukinute su 1996), kao i sankcija koje su ponovo uvedene kao deo aktivnosti protiv Srbije koje je NATO sproveo 1999.
Amerika je zemlja s kojom Srbija ima najlošije trgovinske odnose, što zbog geografskih i istorijskih faktora, što zbog tržišnih razlika (naročito u pogledu veličine). Trgovinska razmena sa SAD-om je prekinuta 90-ih godina prošlog veka usled sankcija uvedenih radi borbe protiv Miloševićevog režima i njegovog učešća u ratu u Bosni i Hercegovini (ukinute su 1996), kao i sankcija koje su ponovo uvedene kao deo aktivnosti protiv Srbije koje je NATO sproveo 1999.
Formalni trgovinski odnosi su u potpunosti ponovo uspostavljeni tek 2003. kada je SAD izvršio izmene ugovora s (tadašnjom) Srbijom i Crnom Gorom dajući joj status povlašćene nacije, uz dalje uključivanje u svoj Generalni sistem preferencija (GSP) 2005. Bez obzira na nepostojanje bilo kakvog formalnog trgovinskog sporazuma, trgovinska razmena po osnovu Generalnog sistema preferencija omogućava da približno 4.650 srpskih proizvoda uđe u SAD bez carina.
U celini uzev, Srbija je jedan od najmanjih trgovinskih partnera Sjedinjenih Američkih Država, zauzevši 115. mesto (prema vrednosti) od 235 s kojima je SAD trgovao u 2016, iza Reuniona, Bocvane i Azerbejdžana, a samo tik ispred Mjanmara i Libije (Slika 6 prikazuje obim trgovinskih veza između Srbije i SAD-a). Trgovinska razmena između dveju zemalja je isto tako visoko koncentrisana, barem kad je reč o izvozu iz Srbije. Prema navodima Tehnološkog instituta u Masačusetsu pod nazivom „Opservatorija ekonomske složenosti” (MIT OEC, projekat koji analizira diversifikaciju privrede neke nacije), izvoz iz Srbije se u najvećoj meri sastoji od automobila (48% u 2015), kao i motora i delova motora (dodatnih 14,4% izvoza u SAD). S druge strane, izvoz SAD-a u Srbiju je mnogo raznovrsniji, pri čemu medicinska oprema (naročito ortopedska pomagala, medicinski instrumenti i uređaji za hemijsku analizu) čini najveću kategoriju izvoza iz SAD-a (13,4% u 2014). Od 2010. trgovinski balans je konstantno u korist Srbije, i u 2016. SAD je uvezao robu čija je vrednost za 165,7 miliona dolara veća od vrednosti robe izvezene u Srbiju (prema podacima američkog biroa za statistiku). Gledajući u budućnost, malo je verovatno da će čak i veliki pomaci ka liberalizaciji na srpskom tržištu, uključujući pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji, dovesti do većeg obima trgovinske razmene sa Sjedinjenim Američkim Državama, uglavnom zbog nejednake veličine tržišta i velike udaljenosti. Bjelić i Mitrović (2012) koristeći uvećan gravitacioni model pokazuju da na trgovinske tokove Srbije utiču relativno obilje, udaljenost, kao i režimi preferencijalnog tretmana, što znači da će dalje kretanje Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji sprečiti da trgovina krene ka SAD-u, čak i pod neverovatno povoljnim okolnostima.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
Prezentaciju osnovnih nalaza istraživanja možete preuzeti ovde (.pdf)...
Prezentaciju osnovnih nalaza istraživanja možete preuzeti ovde (.pdf...
Uvod Izbori su rezultat kontinuiranih političkih aktivnosti, rezultat stalne k...
Kako bi građani glasali da je sledeće nedelje 3. april 2022. Da li je građ...
Nepuna trećina ispitanih Beograđana je da je njihovo najčešće raspolo...
Plate zaposlenih u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
2023. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.
Izrada sajta Creative Web