srpski english

Kolumne / Zoran Panović: Kuda ide srpsko društvo?

Zoran Panović: Kuda ide srpsko društvo?

Kolumne / Zoran Panović: Kuda ide srpsko društvo?

autor teksta
Zoran Panović 12. Apr 2017 | Kolumne

Кuda ide srpsko društvo? Izlaganje Zorana Panovića, programskog direktora Demostata na “Prolećnom Vivaldi forumu” Mokrogorske škole menadžmenta

Ako se oni Asteriksovi Gali (po mnogo čemu slični Srbima), plaše samo da im nebo ne padne na glavu, u Srbiji se tradicionalno plaše geometra i promaje. Više od svih modernih fobija. To oko geometra implicira i strast za suđenjima. Evropa se na čudan način prima u ovdašnji mentalitet. Čak i evroskeptici nisu ravnodušni prema Sudu u Strazburu. Čuli su za njega i po zabačenim selima. Došlo je do čudne sinteze poezije Matije Bećkovića i evropskih standarda po uzrečici „ćeraćemo se do Strazbura“. Razumemo se, valjda. Ako srpsko društvo hoće u Evropu mora mu se naći modus – kao ovaj na primer. Da na taj način ljudi razumeju i pitanja kao što je pečenje rakije.

Pod uslovom da put u EU zbog međunarodnih konstelacija nije odlazak u četnike ’45-e. Da li je validna teza da ako nismo razumeli pad Berlinskog zida, moramo razumeti urušavanje aktuelnog svetskog poretka ili njegove korekcije? Ili je ova teza samo mimikrija revizionističkih snaga u Srbiji koje „patriotsku“ politiku iz devedesetih hoće da predstave kao tada jedinu moguću, maltene kao globalnu avangardu, dok su demokratska „crvena slova“ od Devetog marta do Petog oktobra samo „činovi izdaje“. Кoga danas više zamajava Vučić – revizioniste ili moderniste u Srbiji? I koliko je njegova politika sračunato kontroverzna – pragmatična zarad „viših ciljev“? Da li je naša sadašnjost parodija komedije – odnosno filma „Tri karte za Holivu“? Da li interesi srpskog nacionalizma odgovaraju interesima srpskog naroda i građana Srbije?

U stvari, šta je uspešan primer politikog marketinga u srpskim uslovima? Ne, tu ne mislimo samo na profitabilne slogane i spinove, već na suštinu ponašanja u komunikaciji s građanima. I objašnjavanjima kuda srpsko društvo treba da ide? Pa, evo primera: Slobodan Gavrilović, dugogodišnji bliski saradnik Zorana Đinđića pričao mi je da je lider DS (u to vreme nije bio premijer, a još ni gradonačelnik Beograda), voleo da sasluša savet u vezi s onim u šta nije bio siguran. I da taj savet prihvati ako misli da je pametniji od njegovog mišljenja. I tako ti njih dvojica krenu na osveštavanje crkve u selu Prijevor kod Čačka. Đinđić je bio svestan da ne poznaje dobro Srbiju i hteo je da je upozna. Pored crkve u Prijevoru još i vašar.

Đinđić pita kako da se ponašamo? Gavrilović mu kaže: Dolazimo, pitamo se sa ljudima, budemo na službi, pozdravimo se sa ljudima i odlazimo. Jer, šta god drugo da uradimo pogrešili smo. Ako posle službe ostanemo i počnemo da pričamo sa narodom, ovi će reći – gle, došli i na ovaj dan da agituju. Ostanemo li, a ćutimo, narod će reći – gledaj ih, ćute ko mule. Đinđić je prihvatio savet. Prisustvovao sam njegovom poslednjem predavanju u životu koje je održao studentima Filozofskog fakulteta u Banjaluci. Predavanje je naslovio – „Od nacionalizma ka patriotizmu“. Možda je to simbolički put kojim treba da se kreće srpsko društvo i kako razumeti Vučićeve pokušaje da uspostavi kontinuitet s Đinđićem?

Bitan je senzibilitet. Mesto i način kako nešto reći građanima realne Srbije: Jednom u vreme protesta opozicije, istoričar, tada političar ali ne još ambasador, Milan St. Protić želeći da unese svežine u govore iz noći u noć po srpskim varošima, u jednoj jagodinskoj noći je počeo da citira čuveni govor Martina Lutera Кinga, pa je tri puta ponovio „ja imam san“, da bi neka čiča u prvim redovima prokomentarisao: „Milanu se priviđa!“.

Mislite li da je Vučićev “Beograd na vodi” realnost, utopija ili distopija? Da vas podsetimo da je u Srba pored nacionalističke megalomanije glumatanja Pruske po Balkanu, bilo i prefinjenih utopija. Na primer, Stojan Novaković je 1911. godine napisao utopiju “Beograd 2011”, gde prestonicu prikazuje kao srećan grad, ali kao grad srećnog jugoslovenstva u kome je centralno mesto Dom kulture “Dositej Obradović”, u kome mnogi umni Jugosloveni vode učene razgovore.

Novaković među prvima ovde piše teorijske studije u kojima priznaje kulturnu vrednost naše narodne poezije, ali njene sadržaje podvragava kritici ne smatrajući ih relevantnim istorijskim izvorima. On 1892. piše knjigu “Selo”, u kojoj pokazuje da je patrijarhalno selo postojani hiljadugodišnji kontinuitet Balkana, od propasti Rimskog do povlačenja Turskog carstva, u nizu dubokih diskontinuiteta. U čuvenoj i kod nas apsolutno potcenjenoj raspravi “Nekolika teža pitanja iz srpske istorije”, iskusni Stojan Novaković, diplomata, ministar, predsednik vlade, istoričar, tvrdi da je naša istorija “istorija loših primera”. Zamislite taj racionalizam i kritički odnos prema istoriji u jednom narodu koji na tragu narodne pesme svoju istoriju vidi kao nešto bajkovito. Novaković tvrdi da se moramo okrenuti budućnosti i ići u korak sa velikim civilizacijama i narodima. Eto, racionalizam i moderan senzibilitet u našu istorijsku svest i sadašnjost ne moramo pod obavezno teorijski uvoziti, već ih možemo naći i u našoj arhivi, ali nažalost pod odrednicom “zaboravljeni umovi Srbije”.

Кamo dalje rođače, što je davno rekao Džoni Štulić?

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Kolumne
BG
BG

Kad bi beogradski izbori bili sad u nedelju 24. marta, opet bi sve zavisilo od p...

Za i protiv
Za i protiv

Nakon što je postao novi predsednik zagrebačkog Dinama, proslavljeni fud...

Kolone - virus za opoziciju
Kolone - virus za opoziciju

Vučićevo javno obraćanje prekinulo je Topalkov nastup u „Šarenic...

Hrvatska i Srbija - ko kome soli pamet
Hrvatska i Srbija - ko kome soli pamet

Njihove relacije i zagrebački susret u jesen 2018. ipak su bili iskreniji od on...

PZND
PZND

Planeta Mars ima dva satelita – Fobos i Deimos – koji su među najma...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti