srpski english

Dijalog / Ponavljanje lekcija

Od početka redemokratizacije 1990. godine u Srbiji su prosečno svake druge godine održavani su lokalni, parlamentarni i/ili predsednički izbori. U nepune tri decenije imali smo 15 godina u kojima su građani izlazili na glasanje. 

Ponavljanje lekcija

Dijalog / Ponavljanje lekcija

Od početka redemokratizacije 1990. godine u Srbiji su prosečno svake druge godine održavani su lokalni, parlamentarni i/ili predsednički izbori. U nepune tri decenije imali smo 15 godina u kojima su građani izlazili na glasanje. 

autor teksta
dr Milan Jovanović | Demostat | Beograd 21. Feb 2018 | Dijalog

Birali su 11 puta narodne poslanike, isto toliko, računajući prvi i drugi krug i ponavljanje izbora, predsednika Republike, devet puta odbornike opština i gradova, sedam puta poslanike AP Vojvodine, glasali na tri referenduma, četiri izbora za saveznu skupštinu. Pod uslovom da nisu apstinirali građani su ovom periodu proveli 28 dana na biralištima.

Ovoliki broj izbornih ciklusa i nepromenjeni pravni okvir skoro dve decenije pretpostavlja da su svi akteri obučeni za izborne procedure: da birači znaju svoja prava, kandidati i partije svoje obaveze, mediji izveštavaju objektivno, izborni organi deluju uigrano rutinski i profesionalno. Međutim praksa to demantuje. Praktično da nije bilo izbora u kojima nisu zabeleženi  slučajevi sumnji u regularnost i manjeg ili većeg kršenja izbornih procedura. Posmatračke misije - OEBS, CeSID, CRTA - u svojim izveštajima ukazuju na niz problema u izbornom procesu i na ponašanje svih aktera - birača, kandidata i partija, medija i izbornih organa.             

Birački spisak je suštinski granica izborne arene: on određuje ko može i ko nemože da donosi izbornu odluku kojom se suverenost građana prenosi na naše predstavnike. Mi nismo imali izbore bez sumnji u ažurnost evidencije birača. Primeri umrlih lica u biračkom spisku, netačnih personalnih podataka, duplo upisanih birača, građana koji nisu menjali adresu, a izostavljenih iz evidencije na biračkim mestima na kojima stalno glasaju i/ili upisani u birački spisak na nekom drugom biračkom mestu, itd.  dokazi su u manjkavosti evidencije birača. Ali i više od toga. One su podloga za sumnju u moguće manipulacije glasovima i regularnost rezulatata. Paradoksalno je da takvo stanje opstaje i posle 2011. godine od kada smo dobili jedinstvenu elektronsku bazu evidencije birača.

Kandidovanje je proces koji reguliše pravo ulaska u izbornu arenu: ko će imati pravo da se takmiči za naklonost i glasove birača. Partije i koalicije na svakim izborima pokušavaju da prođu kroz ta vrata zaobilazeći zakonske uslove. Nominacija i registracija kandidatskih lista je drugi po frekventnosti nepravilnosti. Potencijalni takmičari neuspevaju da ispune uslove za proglašavanje izborne liste: nedostaje potreban broj validnih potpisa, nemaju odgovarajuće dokumente za kandidate, javljaju se problemi legitimacije predstavnika koalicija, manipuliše se sa statusom stranke nacionalne manjine,isl.. Rezultat je "gužva" na terenu, lažna slika dobre izborne ponude, veliki broj rasutih glasova i slučajevi kada liste dobijaju manje glasova nego potpisa podrške za kandidaturu.

Šta nude partije, koalicije i kandidati trebalo bi da bude ključni motiv izlaska i opredeljivanja birača na glasanju. Mediji su ti koji bi trebalo da omoguće biračima da se upoznaju sa izbornim programom onih koji se takmiče u izbornoj utakmici objektivno, celovito i nepristrasno. Takvi primeri su veoma retki, posebno u elektronskim medijima. Favorizovanje i ulepšavanje jednih, odsustvo iz programskih šema i satnaizovanje drugih aktera direktno krši jedno od svetih načela fer i demokratske izborne utakmice - jednakost svih učesnika. Nije ni čudo što su npr. birači od svih izbornih aktera na prošlogodišnjim predsedničkim izborima upravo medije, tačnije televizije, ocenili sa najnižom ocenom.

Naše izborno pravo preferira politički kriterijum za formiranje  izbornih organa. Nije preterano tvrditi da državna uprava i lokalna samouprava sporadično učestvuje u izbornoj administraciji kojom dominiraju partije. To stvara niz problema u radu, indukuje tenzije i često podstiče ponašanje motivisano partijskim interesima, a  ne zakonskim normama. Izborni dan sublimira delovanje celokupne izborne administracije i direktno determiniše ocenu da li su izbori održani prema izbornim pravilima ili uz masovno kršenje izbornih procedura, a upravo u tom segmentu naša praksa beleži najveći broj nepravilnosti.

Pogledajmo kako stavri stoje iz vizure izbora za skupštinu Grada Beograda. Pre nego što su izbori raspisani počela su sumnjičenja u promenu sastava biračkog tela omogućavanjem promene prebivališta, tačnije fiktivnim prijavljivanjem birača iz unutrašnjosti u neku od beogradskih opština. U procesu kandidovanja pojedine partije i koalicije  uporno ponavljaju da imaju probleme oko prikupljanja potpisa, proganjanja njihovih aktivista, tihom opstrukcijom beležničkih kancelarija isl. Medijiska slika izborne arene posebno iz ugla opozicije je takva da demonstracijama traže pravednije predstavljnje. Počeli su i prigovori na rad izborne komisije, otezanje sa učešćem predstavnika posmatrača isl.

Dakle, sudeći po beogradskim i nizu lokalnih izbora, ponavljaju nam se iste scene kao iz prethodnih izbornih ciklusa. Logično se postavlja pitanje zašto? Odgovor je zbog izbornih pravila i ponašanja izbornih aktera.

Naše izborno pravo suštinski opremljeno je svim mehanizmima za fer i demokratske izbore. Opštu sliku kvari niz nepreciznih, nedorečenih normi koji otvaraju prostor za manipulativno ponašanje izbornih aktera. Procedure izbornog procesa su na snazi skoro dve decenije. Znaju se dobro sve slabosti. Postoji čitav katalog ideja i predloga zasnovanih na uporednim primerima dobre izborne prakse šta bi trebalo menjati i kako, bez zadiranja u proporcionalni izborni model. Izborne reforme nema jer je  ne žele oni koji mogu da je sprovedu - političke partije. Strankama na vlasti koje su se kao opozicija žalili na izborne uslove oni su sada sasvim po meri, kao što su bili sadašnjim opozicionarima dok su bili vlast. Da ne ponavljamo lekcije potreban je jači pritisak civilnog sektora i akademske stručne javnosti u pravcu jedne celovite izborne reforme koja bi unapredila uslove izbornog nadmetanja i doprinela konsolidaciji demokratije.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Dijalog
Za ovaj režim evropski put je ćorsokak
Za ovaj režim evropski put je ćorsokak

U tom vakuumu postoji samo Vučić, koji za nepunih 50 dana imao 32 nastupa na t...

Objavljen zbornik "Od partijskog monizma do partijskog pluralizma i natrag. Srbija 1990 - 2020"
Objavljen zbornik "Od partijskog monizma do partijskog pluralizma i natrag. Srbija 1990 - 2020"

Zbornik je značajno štivo koje može olakšati razumevanje i anali...

Ishod nedavnih virtuelnih i stvarnih izbornih duela
Ishod nedavnih virtuelnih i stvarnih izbornih duela

Virtuelni i stvarni dueli, a u nekim slučajevima pomešani latentni i man...

Izborna pitanja i nekoliko postizbornih odgovora
Izborna pitanja i nekoliko postizbornih odgovora

Zašto SPS („Srbija protiv straha“) nije postigao bolji rezult...

Ratko Božović - plemeniti mislilac duha vedrine
Ratko Božović - plemeniti mislilac duha vedrine

Brojnim generacijama studenata bio, mentor, moralni uzor, svetionik. Akademsko i...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti