srpski english

Dijalog / Savet Mladih LDP: Program Mladih LDP

Savet Mladih LDP: Program Mladih LDP

Dijalog / Savet Mladih LDP: Program Mladih LDP

autor teksta
12. Apr 2017 | Dijalog

Uzroci nezaposlenosti mladih

  1. Nedovoljne veštine – rigidan sistem obrazovanja
  2. Državna regulacija – firmama je skupo da unajme radnike

 

REFORMA SREDNJIH ŠKOLA

Reforma visokog obrazovanja mora početi od reforme srednjoškolskog obrazovanja. Ukoliko postoji sloboda osnovaca da izaberu srednju školu, tako isto mora da postoji sloboda „kreiranja“ obrazovnog profila u srednjoj školi, to jest mogućnost izbora predmeta, odnosno obrazovnih modula.

Srednja škola mora biti ta koja će učenike spremiti za dalje školovanje ili za posao, kada je reč o srednjim stručnim školama. Nedovoljno se u Srbiji radilo na uspostavljanju dobrih modela srednjih stručnih škola. Srednje stručne škole prvenstveno moraju proći kroz procenu efikasnosti obrazovnih profila koji postoje. Mnogobrojni obrazovni profili nisu potrebni na današnjem, niti na budućem tržištu rada. Dok za određene profile nije potrebno trogodišnje ili četvorogodišnje školovanje, već kurs preko koga bi se naučio određeni zanat.

Pored slobode neophodan je princip odgovornosti. Svako mora biti odgovoran za srednju školu koju upiše, a samim tim i za kasniji izbor fakulteta. Slobodni smo da biramo, ali i da budemo odgovorni za svoje izbore. Zato je neophodno pružiti i dodatnu savetodavnu podršku učenicima pre ulaska i pri izasku iz srednjih škola.

Neophodno je izvršiti promenu nastavnog plana i programa. Novi nastavni plan i program mora da omogući veći individualni izbor predmeta koje će učenici slušati i polagati, kako bi se fokusirali na ono u čemu mogu da budu najbolji. Sećamo se primera da se u Subotici desilo da su iz tehničke škole izbačena dva učenika koja su osvojila prvo mesto na međunarodnom takmičenju u pravljenju android aplikacija, zato što su imali previše izostanaka. Baš zbog toga prijemni ispiti za fakultete moraju dati na značaju neformalnom obrazovanju i angažovanju. Pored promene nastavnog plana i programo povećati akcenat na savremene metode obrazovanja kao što su flipped-classroom, blended lerning, online learning, ali i učenje kroz debatu. Obezbediti tehničku edukaciju svih nastavnika/profesora. Obezbediti trajnu edukaciju i saradnju na teme metodologija rada, sa akcentom na moderne metodologije zasnovane na informacionim tehnologijama.

Reforma programa je samo prvi deo problema, i to onaj manji. Implementacija je mnogo veći izazov. Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja organizuje obuke za nastavni kadar.

Treba naći model kojim bi se finansirala njihova obuka (već postoje seminari koji orgnizuje Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, treba njih razviti i smisliti kako će se to finansirati – da li vaučerizacija može to da reši?). Kao što sam već rekao,

 

Srednjoškolci koji se odluče da nastave školovanje susreću se sa dva velika problema. Prvi je da u srednjoj školi nisu dovoljno pripremljeni i nisu napravili osnovu koju će nadograđivati i usavršavati. Drugi je da plan i program koji ih je sačekao na fakultetu nije spreman da odgovori na izazove sa kojima će se susresti posle završenog fakulteta.

Zato je cilj reforme programa, a posebno metod njegove implementacije treba da bude zamena činjenički orijentisanog sistema na onaj koji razvija kritičko razmišljanje.

Sa principa usvajanja znanja mora se preći na princip osvajanja znanja.

REFORMA VISOKOG OBRAZOVANJA

Imitacija Bolonjske deklaracije dovela je do nezadovoljstva studenata, a nema vidnih rezultata poboljšanja njihovog uspeha. Bolonjska deklaracija nije u potpunosti primenjene zbog nesposobnosti profesora i fakulteta da se prilagode novom okruženju, već određeni broj profesora radi sa nastavnim planovima, načinima predavanja i evaluacija kao i pre 30 godina.

U Srbiji trenutno fakulteti dobijaju od države 27 milijardi dinara, a oni sami prihoduju 8 milijardi. Srbija danas ima 231.661 studenata ukupno. Na državnim fakultetima se ukupno školuje 197.576 hiljada studenata. Od njih je 102.102 hiljade na budžetu.

Izdatak po budžetskom studentu je 2350 evra. Dok svi studenti zajedno (i budžetski i samofinansirajući) iznose po 1235 evra. Zbog novca koji samofinansirajući plaćaju, konačan iznos po studentu godišnje iznosi 1600 evra.

Konstatovanje lošeg stanja u sistemu visokog obrazovanja u Srbiji danas je postalo opšte mesto. Moramo se pomeriti sa tog opšteg mesta i otpočeti dublje reforme. Centralnoplansko planiranje „koliko pravnika, lekara, inženjera, politikologa je Srbiji potrebno“ veoma je neefikasno. Država nikada ne može da zna koje su realne potrebe tržišta. Realne potrebe i želje svakog pojedinca može da zna samo on lično. Neophodno je uspostaviti dijalog sa privatnim sektorom i iz njega izvući potrebe za kadrom u budućnosti.

Autonomija fakulteta nije samovolja fakulteta. Fakulteti sami moraju da rade na poboljšanju svog kvaliteta, unapređenju kadra i programa koje nude. Fakulteti kakvi jesu danas nisu motivisani da rade tako nešto. Fakulteti dobijaju novac direktno iz budžeta Republike. Moć odlučivanja mora da se da samim roditeljima i učenicima. Tako bi obrazovni sistem bio nateran na konkurenciju. To bi dovelo do obaranja troškova obrazovanja i podigao bi se njegov kvalitet.

Vaučerizacija

Reforma ne iziskuje krajnosti. Reforma traži samo drugačiji način razmišljanja. Promenu forme državnog finansiranja. Moramo preokrenuti sistem. Umesto da fakulteti dobijaju novac, studenti bi trebali da dobijaju novac direktno iz budžeta preko sistema takozvanih „vaučera“. Svaki student po zavšetku srednje škole koji je ispunio uslove za odlazak na fakultet bi od države dobijao vaučer na iznos koji bi bio isti za sve studente, razlikujući se jedino od toga da li je fakultet društveni ili prirodni.

Kako bi ovaj sistem bio delotvoran neophodno je napraviti sistem centralizovanog prijemnog ispita. Poput Američkog SAT testa. Test bi bio podeljen po grupama – matematički predmeti, prirodni predmeti, jezički predmeti i društveni predmeti. Svaki svršeni srednjoškolac se odlučuje za grupu testova koju želi da polaže. Ukoliko srednjoškolac polaže test iz društvenih nauka, on bi obuhvatao društvene predmete iz srednje škole i opštu informisanost. Test iz društvenih nauka bi važio samo za društvene fakultete. Pridodajući rezultatu testa rezultat iz četvorogodišnjeg školovanja, ali i neformalnog obrazovanja on bira fakultete koje želi da upiše. Posle rangiranja po fakultetima, učenik bira jedan od željenih fakulteta.

Uzimajući u obzir da studiranje svih fakulteta ne košta isto, uvođenje nivoa iznosa vaučera je opcija. Pa bi tako iznos vaučera za društvene fakultete, bio niži od iznosa vaučera za prirodne fakultete. Ukinula bi se institucija „budžeta“ i „samofinansiranja“. Zato što se niko na državnim fakultetima ne finansira iz budžeta niti sam, već se finansira o trošku svih poreskih obveznika, čak i onih poreskih obveznika čija deca neće ići na fakultet. S toga je nepravedno, kada već svi plaćaju da svi koji žele da studiraju ne mogu to da učine.

Vaučer koji bi učenik dobio ne bi mogao biti nikako drugačije potrošen, osim na fakultet i bio bi u iznosu od na primer 1000 evra po studentu. Ukoliko je cena godine na željenom fakultetu 900 evra, fakultet bi naplatio tih 900 evra, a ostatak bi ostao u državnoj kasi. Ukoliko je cena godine veća od 1000 evra svaki student koji želi fakultet s većom cenom bi doplatio razliku. Ovo je način da troškovi sistema obrazovanja ostanu isti, a da obrazovanje napreduje. Sistem obrazovanja bi postao konkurentniji i spremniji da pripremi studente za tržište rada koje se nalazi na kraju studiranja, a troškovi obrazovanja bi na srednjoročnom planu pali.

Kao jedina eventualna održiva alternativa vaučerskom sistemu, može se razmisliti o modifikaciji trenutnog sistema prema kojoj bi se budžetsko finansiranje pretvorilo u kredite, odnosno, studenti ne bi plaćali ništa tokom studija ako imaju dovoljan broj bodova, već bi nakon fakulteta, po nalaženju posla, isplaćivali svoju školarinu.

Nostrifikacija diploma

Ne možemo govoriti o mladim ljudima koji bi se posle završenih studija u inostranstvu vratili u zemlju kada ih država u tome sprečava. Za nostrifikaciju diplome potrebno je maltene izdvojiti jednogodišnju školarinu, iznos se kreće i do 108 hiljada dinara. Pored novca potrebno je izdvojiti i vreme. Mnogo vremena za čekanje. Srbija je ratifikovala Lisabonsku konvenciju o priznavanju kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja u Evropi i donela Zakon o visokom obrazovanju kojim je nostrifikacija diploma ukinuta. U praksi, proces nostrifikacije i dalje funkcioniše. Najbolje bi bilo sprovesti ukidanje nostrifikacije. Ukoliko ukidanje nepotrebne nostrifikacije nije moguće odmah. Kao prelazno rešenje mora da se uvede sistem brzog izdavanja diploma sa jedinstvenom cenom. Država mora da prestane da studente podržava usmeno, a da ih pismeno kažnjava.

Evaluacija profesora i njihovih predmeta

Kako i učenici, tako i profesori moraju biti ocenjeni za svoj rad. Evaluacija profesora i njihovih nastavnih kurikuluma mora da se ogleda kroz višestepenu kontrolu. Ne sme se dopustiti da učenici budu jedini koji će vrednovati rad profesora, da se ne bi desilo da zbog subjektivnih razloga dobri profesori budu loše ocenjeni. Pored ocenjivanja i komentara učenika mora se uzeti u obzir i mišljenje stručne fakultetske komisije za vrednovanje kvaliteta rada. Kako evaluacija ne bi bilo mrtvo slovo na papiru neophodno je uvesti i sistem nagrade i kazne. Profesori koji nisu dobili dovoljno dobre ocene moraju biti sankcionisani kroz smanjenje plate. Ukoliko se loši rezultati evaluacija ponavljaju iz godine u godinu moraju se dodatno proceniti uzroci takvih rezultata, koji moraju biti uklonjeni. Nečuveno je da postoje profesori sa više nego minimalnim predavačkim kvalitetima, a više nego normalnim brojem studenata koji ne mogu da polože samo taj jedan ispit. Akademski kvalitet profesora ne mora nužno da znači i predavačke sposobnosti i sposobnosti u prenošenju znanja. Obrazovne ustanove ne postoje zbog profesora, nego zbog učenika i studenata. Akademski kvalitet profesora i istraživača može da se dokaže kroz Odeljenja za istraživanje i razvoj koja bi se osnovala na fakultetima, koja u inostranstvu pored podizanja kvaliteta znanja podižu i profit obrazovne ustanove.

Cilj je veće znanje, kvalitetnije obrazovanje i poslovna mobilnost!

EKONOMIJA

PREDUZETNIŠTVO MLADIH

Poražavajuće je da je danas u Srbiji san mladih ljudi da posle završene škole dobiju posao u državnoj službi. Mladi moraju da shvate da ovo nije vreme u kome su se školovali i zapošljavali njihovi roditelji i da je siguran posao gotovo iluzija. Godine nesigurnosti, ratova i sankcija su dovele do toga da najveći broj fakultetski obrazovanih mladih ljudi ode iz zemlje. Mladi se moraju učiti da preuzmu odgovornost za sopstvene izbore kao i preduzetničkom duhu. Taj duh se ne može roditi preko noći. Preduslov za njegovo stvaranje među mladima je signal države koji bi se ogledao kroz njeno nemešanje u ekonomiju i smanjenje državnog aparata. Smanjenje državnog aparata, giljotina propisa i promena radnog zakonodavsta su preduslov za stvaranje plodnog tla za razvoj preduzetničke inicijative. Međutim, preduzetnička inicijativa neće doći do izražaja sve dok se ne završi drugi krug reformi koji bi se ogledao u smanjenju poreza i spuštanju vlasti na niže nivoe od republičkog.

Podaci govore u prilog tome:

Porez na zarade – 10%;

Doprinos za PIO – 24%;

Doprinos za zdravstveno osiguranje – 12,3%;

Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti – 1,5%.

 

Ukupni troškovi iznose 48% od plate. Ukoliko je nečija plata 500 evra, zaposleni zapravo dobije 260 evra.

 

SMANJENJE NAMETA NA RAD

NUŽNOST REFORME TRŽIŠTA RADA

Zakoni moraju da podstiču preduzetnike da zapošljavaju mlade. Preduzetnicima mora biti omogućeno da primaju mlade ljude na rad na određeno vreme, sa manjim troškovima, kako bi i jedna i druga strana imala od toga korist. Mladi uglavnom nisu visokokvalifikovani radnici, pa su spremni da rade za manje svote novca, a to im doprinosi da se bolje snađu na dinamičnom tržištu rada i da uvećaju iskustvo. Mnogo je veća zaposlenost mladih u Americi, nego u Evropi baš iz tog razloga. Mladi u Americi rade preko leta za 1/3 nadnice za koju radi kvalifikovan radnik, pa je nezaposlenost tamo 3 puta manja nego u Evropi u kojoj nije dozvoljeno tako nešto i gde minimalna nadnica služi kao najveća diskriminatorna mera za ulazak mladih ljudi na tržište i sticanje iskustva.

Smanjenje nameta na rad i opterećenja plate mora da se nadomesti drastičnim smanjenjem administracije i privatizacijom. U Srbiji je usvojen zakon kojim se predviđa izbor direktora javnih preduzeća na konkursu, međutim konkursa retko da je bilo. To potvrđuje tvrdnje ekonomista da je departizacija samo predizborna mantra, a da jedino dugoročnog efekta ima privatizacija. Nestale su daktilografkinje u jednom periodu, ali su se prekvalifikovale. Kao i kada se ugasio određen broj banaka, pa je veliki broj bankara bio nezaposlen. To se kasnije nadomestilo otvaranjem novih banaka i sličnih radnih mesta.

Pored produženja roka za rad na određeno vreme, neophodna je veća fleksibilnost zakona o radu kako bi došlo i fleksibilnosti zapošljavanja. Postoje razni modeli rada na određeno vreme, na primer da dva radnika dele jedno radno mesto, a samim tim i platu, ako im ne odgovra rad sa punim radnim vremenom. Međutim, takođe i omogućavanje jednom radniku da radi dva posla, kao i uvođenje rada na daljinu.

Rad na određeno vreme

Produženje mogućnosti da rad na određeno vreme traje do 36 meseci, pa i duže ukoliko neki projekat traje više od 36 meseci, a ne do 12 meseci. Baš zato što poslodavcima nije omogućeno da zaposle radnika na određeno vreme duže od 12 meseci, taj radnik posle isteka od 12 meseci prelazi u sivu zonu.

Ugovor o radu u paru

Ugovor o radu u paru podrazumeva da dva radnika dele jedno radno mesto, radno vreme, a samim tim i platu. Primera radi, dva studenta bi da se zaposle u nekoj prodavnici, ni jednom ni drugom ne odgovara da rade 8 sati zbog fakultetskih obaveza, te se po sadašnjem zakonu neće zaposliti ni jedan od njih. Uvođenjem ugovora o radu u paru oni bi radno vreme podelili na pola i njih dvoje bi radilo jedan posao uz obostrano zadovoljstvo, i poslodavca i njih dvoje.

Ugovor o radu na daljinu

Mnogi mladi ljudi su kompijuterski pismeni, te postoji velika mogućnost da nađu posao u nekoj drugoj zemlji ili gradu, a da za taj posao ne moraju da odu iz sopstvenog okruženja, već bi posao obavljali preko interneta. Ovo bi smanjilo troškove poslodavcu, tako što ne bi morao da plaća transport tog radnika ili izdavanje stana, kancelarijski prostor i tako dalje. Takođe bi odgovralo i zaposlenom koji bi mogao da prihoduje bez obzira gde se nalazi.

Ukidanje Nacionalne službe za zapošljavanje

Svedoci smo neefikasnosti Nacionalne službe za zapošljavanje čije je zaduženje da 1) beleži broj radnih mesa koje su se otvorila i ljudi koji su bez posla i njihovo upućivanje tamo i 2) da isplaćuje pomoć nezaposlenima. Pomoć nezaposlenima isplaćuje Ministarstvo finansija u iznosu od 7 milijardi dinara, dok Nacionalna služba za tu tranzitnu uslugu svim građanima Srbije naplaćuje 4 milijarde dinara! Bolje je direktno isplaćivati pomoć nezaposlenim radnicima, a da evidenciju o nezaposlenima uspomoć jedinstvenog servera vodi opštinska administracija. Tako bi nestala potreba za Nacionalnom službom za zapošljavanje i budžet Srbije bi uštedeo 4 milijarde dinara koje su išle za izdržavanje partijskih kadrova u NSZ.

Ugovor o privremenom radu preko agencije

Pored delegiranja zaduženja NSZ. Otvoriće se prilika i za nesubvencionisanje privatne agencije za zapošljavanje. Ugovor o privremenom radu preko agencije zaključuje radnik i privatna agencija za zapošljavanje. Ovo je ugovor o upućivanju, jer poslodavac (Agencija za zapošljavanje) šalje radnika na rad u drugu firmu na dogovoreni period. Ove Agencije bi funkcionisale po principu sadašnjih omladinskih zadruga.

Omogućiti diferenciranje zarada

Važeći zakon ograničava poslodavca da na primer, na dva radnika da različitu platu. Mora da se omogući davanje različitih plata, kako bi se nagradio veći, a sankcionisao manji rad. Ovo bi dovelo do veće konkurencije među radnicima, a i do veće produktivnosti same firme, samim time i do njenog boljeg i efikasnijeg poslovanja na tržištu.

 

MLADI I EVROPSKA UNIJA

 

Savet EU je 27.11.2009. godine usvojio Strategiju za mlade koja će se sprovoditi od 2010. godine do 2020. godine. Ona se odnosi prvenstveno na države članice, ali i zemlje u procesu pregovora podnose godišnje izveštaje i prilagođavaju svoje javne politike vezane za mlade prioritetima iz ove strategije. Hrvatska i Crna Gora su već podnosile izveštaje.

S obzirom da Srbiju očekuje početak pregovora sa EU o prisupanju ovaj dokument je za nas jako važan, a za potrebe ovog istraživanja je posebno važno šta proces priključivanja može konkretno doneti mladim ljudima. Iz tog razloga u obzir uzimamo iskustva drugih država, kako visoko razvijenih tako i država iz regiona.

Naravno pregovori, čak ni članstvo, sami po sebi ne garantuju ostvarivanje ciljeva iz Strategije za mlade. Njihova realizacije će zavisiti od naše svesti, našeg zalaganja i naše stručnosti. Ipak, EU je tu da nam pomogne što logistički što finansiranjem određenih grupa projekata koji su važni mladima.

Takođe, u procesu usvajanja pravnih tekovina EU države kandidati preuzimaju određena zakonska rešenja koja su naprednija od trenutno važećih u Srbiji. Neke pravne tekovine su posebno značajne mladima, o čemu će biti reči kasnije.

Delovi strategije posebno važni mladima u Srbiji:

Budući da se temama važnim za mladime bavi više ministarstava neophodno je da se formira koordinaciono telo koje bi uskladilo njihovo delovanje.

Neophodno je ostvariti visok nivo učešća mladih u formiranju javnih politika vezanih za mlade.

Primeri iz prakse evropskih država:

  • U Belarupu u Danskoj lokalna samouprava od 1985. godine finansira lokalni Savet mladih koji utiče na donošenje političkih odluka;
  • U Škotskoj mladi svoje predstavnike u Parlamentu mladih biraju preko interneta.

 

Promocija kulture kod mladih je jedan od prioriteta ove strategije.

  • Savet kulture Velsa koristi sredstva iz evropskih socijalnih fondova da bi finansirao razvoj kulture kod mladih, posebno u lokalnim zajednicama sa visokom stopom kriminala;
  • U Italiji je ulaz u sve muzeje i kulturne centre besplatan mlađima od 18 godina koji su državlajni države članice EU, što je primer dobre prakse i jasan benefit od učlanjenja;
  • U Irskoj vlada u velikoj meri finansira umetničke organizacije mladih.

 

Pomoć mladim porodicama. Praksa drugih evropskih država:

  • U Crnoj Gori vlada sufinansira izgradnju kuća za ugrožene, jedna od ciljnih grupa su bila porodice koje osnivaju mladi;
  • U Velsu postoji program „Leteći start“ koji pomaže finansiranje brige o deci ugroženim porodicama sa malom decom;
  • U Hrvatskoj vlada pomaže zapošljavanje mladih roditelja;
  • Italija obezbeđuje jeftinije kredite za roditelje sa malom decom;
  • U mnogim zemljama EU postoje poreske olakšice za mlade porodice.

 

Neophodna je podrška volontiranju i mobilnosti volontera. Primeri iz prakse evropskih država:

  • Države koje pripadaju istom regionu uspostavljaju dobru saradnju u razmeni volontera i širenju svesti o mogućnostima za volontiranje;
  • U Nemačkoj postoji više programa za dugoročno volontiranje u inostranstvu, kao i program u kome volonteri obavljaju poslove iz okvira delatnosti bivšeg civilnog služenja vojske;
  • U Škotskoj postoji nacionalni portal sa prilikama za volontiranje, planiraju spuštanje donje granice za volontiranje na 12 godina;
  • U Italiji je moguće da, po ugledu na bivše služenje civilnog vojnog roka, mlada osoba volontira 12 meseci u nekoj od zemalja EU, a čak i u zemlji nečlanici.

 

Pravo na korišćenje fondova za mlade.

Postoji izvestan broj fondova koje mogu da koriste kako zemlje članice EU tako i zemlje koje su u procesu ulaska u EU. Međutim, svakako se ulaskom u EU stvara mogućnost dostupnosti fondovima koji su rezervisani samo za članice EU kojih je mnogo više i njihov značaj je mnogo veći. Benefiti koji mladi mogu imati od ovakvih fondova su neporcenjivi i oni se odnose pre svega na polje obrazovanja, kulture i zdravstva.

 

U Bugarskoj se iz fondova EU između ostalih finansiraju sledeći projekti:

  • „Škola u dve blizine“, podrška deci koja sporije savlađuju gradivo;
  • „Novi početak“, projekat zapošljavanja mladih od strane agencije za zapošljavanje;
  • „Mladi farmer“.

U Nemačkoj takođe postoje projekti poput:

  • „Druga šansa za mlade koji su napustili školu“, Evropski socijani fond;
  • „Osnaživanje mladih, aktivni u regionu“.

 

U okviru Strategije za mlade EU važan deo zauzima pomoć mladima pri zapošljavanju i osnivanju sopstvenog biznisa. Smatramo da, iako naša zemlja ima institucionalne okvire za pomoć pri zapošljavanju mladih, kod nas ima dosta prostora za napredak. Ipak, za taj napredak je najvažniji opšti ekonomski razvoj zemlje. Dostupnost fondova EU, kao eksternog tipa finansiranja projekata, kojim bi se ostvarivali navedeni ciljevi može donekle pomoći da se situacija popravi.

Poglavlja pregovora o pristupanju EU koja su posebno bitna za položaj mladih:

Poglavlja broj 1, 2 i 3: Slobodno kretanje roba, Slobodno kretanje radnika i Pravo poslovnog nastanjivanja i pravo pružanja usluga su od ključne važnosti za mlade. Usvajanjem ovih pravnih tekovina EU, a još više punopravnim članstvom, stvaraju se brojne poslovne prilike (sezonski poslovi, rad u inostranstvu) koje će značajno koristiti mladima. Mogućnost ostvarivanja viših zarada u razvijenim zemljama će značajno podići standard mladih. Povećaće se kvalitet dostupne robe i doći će do pada cena.

 

Poglavlje 19. Socijalna politika i zapošljavanje se u značajnom delu odnosi na mlade. EU ima visoke standarde kada je u pitanju pomoć mladima u traženju posla, prakse i pomoći socijalno ugroženim grupama.

 

Poglavlje 24. Pravda, sloboda i sigurnost je važna za društvo u Srbiji zbog izuzetno visokog stepena nasilja. Većina počinilaca i žrtava nasilja su mladi i izgleda da je naša država nesposobna da sama sa tim izađe na kraj.

Poglavlje 28. Zaštita potrošača i zdravlja je važna svim građanima ali je zaštita potrošača tema koja jako interesuje mlade. Mladima je važno da mogu da zamene robu kojom nisu zadovoljni i tim pravom se redovno iznenađuju prilikom putovanja u razvijene države.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Dijalog
Za ovaj režim evropski put je ćorsokak
Za ovaj režim evropski put je ćorsokak

U tom vakuumu postoji samo Vučić, koji za nepunih 50 dana imao 32 nastupa na t...

Objavljen zbornik "Od partijskog monizma do partijskog pluralizma i natrag. Srbija 1990 - 2020"
Objavljen zbornik "Od partijskog monizma do partijskog pluralizma i natrag. Srbija 1990 - 2020"

Zbornik je značajno štivo koje može olakšati razumevanje i anali...

Ishod nedavnih virtuelnih i stvarnih izbornih duela
Ishod nedavnih virtuelnih i stvarnih izbornih duela

Virtuelni i stvarni dueli, a u nekim slučajevima pomešani latentni i man...

Izborna pitanja i nekoliko postizbornih odgovora
Izborna pitanja i nekoliko postizbornih odgovora

Zašto SPS („Srbija protiv straha“) nije postigao bolji rezult...

Ratko Božović - plemeniti mislilac duha vedrine
Ratko Božović - plemeniti mislilac duha vedrine

Brojnim generacijama studenata bio, mentor, moralni uzor, svetionik. Akademsko i...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti