srpski english

Dijalog / Srbija litijumska i daleko bilo Papua litijumska

Sa iskopavanjem litijuma na Papui davno se prestalo, ima tome barem 30 godina, a Rio Tinto se sada setio ili se samo tako priča, da ispita posledice i moguću sanaciju štete na Papui. Ne znam da li će se ispitivati i svekolike posledice desetogodišnjeg (litijumskog) „građanskog rata“. Pogotovu ne znam kako će to biti kod nas!

Srbija litijumska i daleko bilo Papua litijumska
Foto: Demostat

Dijalog / Srbija litijumska i daleko bilo Papua litijumska

Sa iskopavanjem litijuma na Papui davno se prestalo, ima tome barem 30 godina, a Rio Tinto se sada setio ili se samo tako priča, da ispita posledice i moguću sanaciju štete na Papui. Ne znam da li će se ispitivati i svekolike posledice desetogodišnjeg (litijumskog) „građanskog rata“. Pogotovu ne znam kako će to biti kod nas!

autor teksta
Srećko Mihailović | Demostat | Beograd 3. Jan 2022 | Dijalog

U novogodišnjem broju Nina, Dejan Tiago Stanković na kraju teksta „Portugal, Srbija i Papua Nova Gvineja“ ustvrdi da je „naša zemlja sličnija Papui nego Portugalu“. Nadam se da je pomenuti pisac o sličnosti sa Papuom govorio na osnovu moguće sličnosti sa tragičnim iskustvima Papuanaca sa Rio Tintom, a ne na osnovu svojedobnog kanibalizma koji se pripisuje žiteljima Papue. Nije kanibalizam mera civilitzovanosti zemlje za koju pisac kaže da je „naša“, znatno je primerenija mera - mogući Infanticid kao posledica litijumskog prekopavanja Srbije i već u nas primenjivani lapot u njegovoj današnjoj modernoj varijanti – socijalni lapot - koju donekle usporavaju povremeni pokloni „naše države“ penzionerima („Sad imademo tinaestu pemziju“). 

Bolje bi bilo da se merimo sa Portugalom nego sa Papuom, pogotovo kada je u pitanju kopanje litijuma, valjda je uvek bolje sameravati se sa nekima koji su bolji od nas, nego sa onima koji stoje lošije od nas (a nije da nema i takvih). 

Poređenje je donekle nategnuto jer upoređujem jedan virtuelni distopijski događaj u Portugalu sa jednom realnom distopijom u Srbiji, tj. sa obračunom parapolicijskih i policijskih „snaga“ sa protestantima. U drugoj fazi protestanti bivaju „privođeni“ i kažnjavani zato što se odupiru mogućem infanticidu svoje dece u zemlji koja je formalnopravno njihova, ili kako se to kolokvijalno kaže, „naša zemlja“.  

Rui Zink, portugalski pisac, u svom distopijskom romanu Ugrađivanje straha (Beograd: Clio, 2015) piše kako dva državna službenika dolaze u stan u kojem živi majka sa malim sinom i objašnjavaju joj svoj posao: „Došli smo da ugradimo strah“. Državni službenici su došli sa zadatkom da ostvare naredbu br. 359/13. Dekret 8: „U svim domovima strah treba da bude ugrađen u roku od 120 dana“. Podsećaju majku da je ugrađivanje straha patriotski cilj. „To je važno. Događaj godine. Ključno za dobro funkcionisanje. A ključno za dobrobit svih nas jeste da ugrađivanje straha bude blagovremeno i uredno sprovedeno…To je za dobrobit zemlje… Nemojte mi reći da ste protiv dobrobiti zemlje… Ili protiv napretka… Ili protiv straha.“ (str. 11, 12). „Vi razumete. Razumete, zar ne? Mi samo izvršavamo naređenja. Naravno da razumete. Ugrađivanje straha je za vaše dobro. Za dobrobit svih nas. Onda razumete, zar ne?“ (str 14). „Znate, draga gospođo, proces ugrađivanja straha ima i fizičku i metafizičku stranu. Iliti, nije samo na nama da ugradimo strah, treba i građani da budu u stanju mentalne (rekao bih čak i moralne) dostupnosti za prihvatanje straha. On je kao signal. Nije važno samo da emitovanje signala bude jako, već je poželjno da i prijem bude takav.“ (str. 19). 

Vidimo da je cilj isti i u virtuelnom događaju u Portuglu i u stvarnim događanjima u Srbiji (uoči prodaje Srbije Rio Tintu i uoči aprilskih izbora 2022), dok je tehnologija proizvodnje straha donekle različita. Pema piscu Rui Zinku u Portugalu se strah ugrađuje u stanove svih žitelja dotične zemlje, dok se u nas strah izgrađuje u glavama i srcima svih građana. Barem je tako „bilo predviđeno prvobitnim planovima“. Znači da je tehnologija ipak različita, ali cilj je isti, bilo da se strah ugrađuje bilo da se izgrađuje važno je da građani budu u stanju mentalne dostupnosti za prihvatanje straha. Strah je kao signal, kaže Rui Zink, „Nije važno samo da emitovanje signala bude jako, već je poželjno da i prijem bude takav.“

Na putu ka epilogu ili Dokle se stiglo u izgradnji straha u Srbiji

U jednom od nedavnih istraživanja Demostata, strah kao dominantno raspoloženje utvrđeno je kod 19 posto građana Srbije. Gotovo kod svakog petog među onima koji su upisani u birački spisak. No, ima još dosta vremena do 3. aprila, a pošto su „atmosferske prilike“ pogodne, treba očekivati još uspešnije zastrašivanje naroda!

Srećko Mihailović, sociolog, istraživač u Demostatu

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

Dijalog
Za ovaj režim evropski put je ćorsokak
Za ovaj režim evropski put je ćorsokak

U tom vakuumu postoji samo Vučić, koji za nepunih 50 dana imao 32 nastupa na t...

Objavljen zbornik "Od partijskog monizma do partijskog pluralizma i natrag. Srbija 1990 - 2020"
Objavljen zbornik "Od partijskog monizma do partijskog pluralizma i natrag. Srbija 1990 - 2020"

Zbornik je značajno štivo koje može olakšati razumevanje i anali...

Ishod nedavnih virtuelnih i stvarnih izbornih duela
Ishod nedavnih virtuelnih i stvarnih izbornih duela

Virtuelni i stvarni dueli, a u nekim slučajevima pomešani latentni i man...

Izborna pitanja i nekoliko postizbornih odgovora
Izborna pitanja i nekoliko postizbornih odgovora

Zašto SPS („Srbija protiv straha“) nije postigao bolji rezult...

Ratko Božović - plemeniti mislilac duha vedrine
Ratko Božović - plemeniti mislilac duha vedrine

Brojnim generacijama studenata bio, mentor, moralni uzor, svetionik. Akademsko i...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti