srpski english

U fokusu / Armakolas: Ideja o razgraničenju može da bude opasna

Iako bi bilo dobro da Beograd i Priština postignu nekakav dogovor, sklapanje sporazuma ne bi automatski značilo da je put Kosova ka EU otvoren, jer ga pojedine članice i dalje ne bi priznavale iz sopstvenih razloga, kao što ni Srbiji niko ne garantuje da će rešavanje kosovskog problema ubrzati njen put ka članstvu u Uniji – ocenio je Joanis Armakolas, šef programa za  jugoistočnu Evropu pri Grčkoj fondaciji za spoljnu i evropsku politiku i vanredni profesor na Univerzitetu  Makedonija u Solunu.

Armakolas: Ideja o razgraničenju može da bude opasna
foto: Medija centar Beograd

U fokusu / Armakolas: Ideja o razgraničenju može da bude opasna

Iako bi bilo dobro da Beograd i Priština postignu nekakav dogovor, sklapanje sporazuma ne bi automatski značilo da je put Kosova ka EU otvoren, jer ga pojedine članice i dalje ne bi priznavale iz sopstvenih razloga, kao što ni Srbiji niko ne garantuje da će rešavanje kosovskog problema ubrzati njen put ka članstvu u Uniji – ocenio je Joanis Armakolas, šef programa za  jugoistočnu Evropu pri Grčkoj fondaciji za spoljnu i evropsku politiku i vanredni profesor na Univerzitetu  Makedonija u Solunu.

autor teksta
Miloš D. Miljković | Demostat | Beograd 8. Dec 2018 | U fokusu

Armakolas, koji je bio jedan od govornika drugog dana međunarodne konferencije “Evropska unija i Zapadni Balkan – povratak realpolitike”, koju je organizovao Istraživačko – izdavački centar Demostat, govoreći o zemljama članicama EU koje jesu, to jest nisu priznale Kosovo, ukazao je da Poljska i Češka sa pomenutom državom nemaju nikakve odnose iako joj priznaju nezavisnost, dok na primer Grčka i Slovačka održavaju veoma konstruktivne odnose sa Prištinom i čak pomažu da se tamo razviju institucije.

- Od pet zemalja EU koje nisu priznale Kosovo, najbolje odnose sa Prištinom ima Grčka. Pomenuta država tamo ima veoma aktivno diplomatsko predstavništvo kao i pravog ambasadora koji je svuda prisutan, i koji se sastaje sa tamošnjim zvaničnicima za razliku od diplomatskih predstavnika zemalja koje su priznale Kosovo. Grčka prihvata i kosovske pasoše, što znači da dve zemlje aktivno sarađuju – rekao je Armakolas.

Prema njegovom viđenju, čelnici Prištine su napravili grešku time što su ključni fokus usmerili isključivo na priznanje,

što je sprečilo Kosovo da se razvija i da se posveti razvoju drugih važnih aspekata, poput izgradnje institucija. Armakolas je ocenio da se Kosovo u međunarodnoj areni isuviše oslanja na pomoć SAD-a i Nemačke, dok se stiče utisak da Priština na unutrašnjem planu ništa ne preduzima.

- Mislim da ni zemlje koje ne priznaju Kosovo ne bi imale ništa protiv da se Beograd i Priština dogovore. Kosovo je “slon u prostoriji” i činjenica je da ta država postoji, hteli mi to da priznamo ili ne. Španija se na primer pretvara da Kosovo ne postoji, za razliku od Grčke. Sporazum između Srbije i Kosova bi pomogao da se taj problem reši – naveo je Armakolas i dodao da je pitanje kakav će to sporazum biti, da li će biti prihvatljiv za obe strane, da li će ga prihvatiti i druge zemlje, te da li on zaista može da se realizuje.

Prema njegovom sudu, ideja o razgraničenju nije najsjajnija i može da bude opasna. Armakolas je ocenio da bi razmena teritorije i crtanje novih granica u regionu kakav je Zapadni Balkan moglo da podigne tenzije, te da donese mnogobrojne probleme.

-  Ne smemo zaboraviti da smo mi temperamenti Balkanci, a ne sistematični Nemci, i da je nama identitet veoma bitno pitanje, zbog čega mi tako nešto ne možemo da izvedemo hladne glave – upozorio je Armakolas.

Prema njegovoj oceni, najavljeno formiranje kosovske vojske će dadatno zakomplikovati situaciju u regionu. Međutim, Armakolas je podsetio da je ta zemlja proglasila svoju samostalnost i da želi da ima sve elemente suverenosti koje ima nezavisna država. Na kraju, on je ukazao da što više Srbija bude propitivala njihovu nezavisnost, Kosovo će sve više želeti da pokaže da poseduje sve elemente državnosti.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

U fokusu
Demostat predstavlja poslaničke grupe u Evropskom parlamentu
Demostat predstavlja poslaničke grupe u Evropskom parlamentu

Glavna uzdanica EPP u izbornoj trci je Ursula fon der Lajen, aktuelna predsednic...

Boris Mijatović: Većina medija pod kontrolom države
Boris Mijatović: Većina medija pod kontrolom države

Mijatović ističe da “ozbiljni poremećaji, kao što su obmane u ve...

Subotić (FakeNews Tragač): Mediji u Srbiji ne prezaju ni od čega
Subotić (FakeNews Tragač): Mediji u Srbiji ne prezaju ni od čega

Zamenik glavnog urednika FakeNews Portala Ivan Subotić je u emisiji Pola sata D...

Koliko je Srbija blizu investicionog kreditnog rejtinga?
Koliko je Srbija blizu investicionog kreditnog rejtinga?

Prema najnovijem izveštaju rejting agencije Standard & Poors, Srbija ...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti