srpski english

U fokusu / Ekonomski rast u Srbiji usporavaju loše obrazovanje i neefikasno zdravstvo

Visoka stopa nezaposlenosti i neiskoršćen radni vek u zemljama Zapadnog Balkana posledica zanemarivanja investicija u „ljudski kapital“

Ekonomski rast u Srbiji usporavaju loše obrazovanje i neefikasno zdravstvo

U fokusu / Ekonomski rast u Srbiji usporavaju loše obrazovanje i neefikasno zdravstvo

Visoka stopa nezaposlenosti i neiskoršćen radni vek u zemljama Zapadnog Balkana posledica zanemarivanja investicija u „ljudski kapital“

autor teksta
Aleksandra Popović | Demostat | Beograd 17. Apr 2019 | U fokusu

 Šest zemalja regiona se i dalje nalaze među najsiromašnijima u Evropi a proces dostizanja evropskih standarda u prihodima je usporen

* Prosečan radno sposoban muškarac na Zapadnom Balkanu gubi više od 20 godina produktivnog perioda života zbog nezaposlenosti i neaktivnosti. Za žene, taj gubitak je gotovo 30 godina

* Čak i u Srbiji koja prednjači u regionu, 40 odsto studenata su funkcionalno nepismeni za matematiku i nauku a 30 odsto njih je književno funkcionalno nepismeno

* Najgora situacija u zdravstvu je, pokazuju podaci, u Srbiji, gde je broj novoobolelih od nezaraznih bolesti bio između 30.000 i 35.000 na godišnjem nivou, što je značajno više od EU proseka od 25.000 obolelih 

Za visoku stopu nezaposlenosti i veliki procenat neiskorišćenog radnog veka stanovništva u Srbiji, kao i ostalim zemljama Zapadnog Balkana, glavni uzrok je nedovoljno ulaganje države u „ljudski kapital“, odnosno loš kvalitet obrazovanja koje ne sprema građane za tržište rada i skupo a neefikasno zdravstvo koje ne omogućava duži životni vek nacije.

Ovo su neki od zaključaka Redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan u 2018. godini koji je sačinila grupacija Svetske banke.  U ovom izveštaju poseban fokus stavljen je na odeljak o „ljudskom kapitalu“ na Zapadnom Balkanu – gde je ljudski kapital naznačen kao „nedostajuća veza“ za razvoj i inkluziju ekonomije.

U većini slučajeva države regiona ne posvećuju dovoljno pažnje investicijama u ljudski kapital, ukazuju eksperti Svetske banke, zato što se takve investicije ne isplaćuju odmah, nema svečanih ceremonija otvaranja i presecanja crvene vrpce ili kratkoročnih dostignuća. Surova realnost je da zanemarivanje ulaganja u ljudski kapital dramatično narušava konkurentnost jedne države i šanse za ekonomski rast.

Usavršavanje obrazovnog i zdravstvenog sistema je ključan preduslov da ljudi iskoriste poslovne šanse sada i u budućnosti, podseća se u izveštaju. To omogućava da se radnici uspešno takmiče na dinamičnom tržištu rada u ekonomijama koje se tehnološki brzo menjaju i omogućava kompanijama da unajmljuju radnike sa veštinama neophodnim za savladavanje sve kompleksnijih procesa proizvodnje.

Država koja zanemaruje investicije u ljudski kapital – zanemaruje svoje građane, upozorava ovaj izveštaj.

Među nalazima stoji da su zemlje Zapadnog Balkana, od 1995. do 2017. godine, uspele da ostvare značajan ekonomski rast i smanje stopu siromaštva. Nivo životnog standarda u tom periodu u Srbiji je skoro udvostručen, dok je recimo u Bosni i Hercegovini uvećan za čak šest puta. Ipak, šest zemalja Zapadnog Balkana se i dalje nalaze među najsiromašnijima u Evropi a proces dostizanja evropskih standarda u prihodima je usporen.

Ovo vodi do stalnih izazova u pronalaženju poslova, što rezultira traćenjem najboljih radnih godina stanovništva.  Poslednji podaci pokazuju da samo 44 odsto radno sposobnog stanovništva Zapadnog Balkana ima stalno zaposlenje.  Nezaposlenost je visoka - oko 17 procenata, a neaktivnost čak i veća - 47 odsto. Šanse na tržištu rada za mlade, pripadnike manjina i ugroženih društvenih grupa su još gore. U svih šest zemalja Zapadnog Balkana većina mladih nije uključena u procese zapošljavanja, edukacije ili obuka (NEET), sa najvišim stopama od 24 do 26 procenata u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, na Kosovu i Albaniji. Strukturni nedostaci tržišta rada takođe uzrokuju značajan gubitak radnih godina. Prosečan radno sposoban muškarac na Zapadnom Balkanu gubi više od 20 godina produktivnog perioda života zbog nezaposlenosti i neaktivnosti. Za žene, taj gubitak je gotovo 30 godina. Ovi izazovi na tržištu rada doprinose i većim stopama migracije – u nekim zemljama udeo populacije koja je emigrirala iznosi blizu trećine stanovništva. Posledice neulaganja u ljudski kapital su usporavanje rasta i smanjenje perspektive za zapošljavanje.

Zemlje Zapadnog Balkana moraju efikasnije da investiraju u ljudski kapital. U oblasti obrazovanja - kvalitet, relevantnost i inkluzija u trenutnom sistemu zahtevaju posebnu pažnju. U zdravstvu, napori bi se trebalo da se fokusiraju na rešavanje posledica lošeg investiranja u razvoj u ranom detinjstvu (ECD) tokom celog života, na porast nezaraznih bolesti (NCD), i izuzetno visoku potrošnju građana iz sopstvenog džepa na zdravstvene usluge. Sistemi socijalne pomoći treba kao prioritet da postave ublažavanje siromaštva i zapošljavanje siromašnih, kroz sistem vođenja svakog pojedinačnog slučaja i pružanje podrške tokom celog životnog ciklusa.

 

Obrazovni sistemi ne daju osnov za tržište rada

 

U oblasti ljudskog razvoja pred zemljama Zapadnog Balkana nalaze se novi izazovi – u ljudski kapital je potrebno ulagati od najranijih perioda života, još na nivou osnovnog obrazovanja, jer se propusti na ovom planu prenose kroz ceo ciklus obrazovanja i radnog veka.

Smanjene investicije u razvoj u ranom detinjstvu (ECD) pretvaraju se u loše performanse u primarnom i srednjem obrazovanju, tako da kasnije studenti nisu spremni da steknu potrebne veštine za efektivno delovanje na današnjem konkurentnom tržištu rada. Kao rezultat toga, mnogi diplomirani studenti ostaju nezaposleni i dugo posle sticanja diplome i ne mogu da steknu radno iskustvo.

Gotovo na svim nivoima, uz nekoliko izuzetaka, obrazovni sistemi na Zapadnom Balkanu ne pružaju veštine koje tržište rada zahteva. Sistemi ne uspevaju da pruže studentima ni veštine koje su im potrebne da uspešno dovrše svaku fazu obrazovanja i pouzdano pređu na sledeću.  Ovi izazovi ponavljaju se kroz celu lestvicu obrazovnog sistema – od predškolskog obrazovanja do diplomskih studija.

Upis u predškolske ustanove na Zapadnom Balkanu je daleko ispod proseka u zemljama EU. Ulaganje u mlađu decu, posebno onu u nepovoljnijem položaju, od suštinskog je značaja za obezbeđivanje pravilnog razvoja mozga i postavljanja čvrstih osnova za učenje. U Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Severnoj Makedoniji, upis u predškolske ustanove je daleko ispod proseka za zemlje sa sličnim prihodima; i u svim zemljama sem Albanije, predškolsko obrazovanje je daleko ispod proseka za zemlje članice EU. Ne zna se dovoljno o kvalitetu ranog školovanja dece iako je to ključno kako bi se ostvario profit od celokupnog obrazovanja. Jedino po čemu Srbija prednjači u ovoj grupi zemalja su pozitivni ishodi od učenja (na nivoima od osnovnog ka višim stepenima obrazovanja). Po skorovima PISA testiranja koji su uzeti u obzir za ovo istraživanje, u ovoj oblasti smo daleko ispred zemalja okruženja koje pokazuju karakteristike država sa niskim prihodima iako ne spadaju u tu grupu, dok su benefiti od obrazovanja po stanovniku u Srbiji bliži standardima razvijenijih zemalja. Ipak, čak i u Srbiji koja je na vrhu ove liste, 40 odsto studenata su funkcionalno nepismeni za matematiku i nauku a 30 odsto njih je književno funkcionalno nepismeno. To je značajno više u odnosu na svetski prosek od 20 odsto.

Potrebno je da sve zemlje Zapadnog Balkana hitno preduzmu mere za poboljšanje kvaliteta obrazovnog sistema jer su procene da će im, sadašnjim tempom, trebati 29 godina da dostignu standarde koji danas postoje u EU, upozorava izveštaj Svetske banke.

 

Zdravstveni sistemi koji osiromašuju ljude i ne bave se novim bolestima

 

Neefikasni zdravstveni sistemi se ne bave dramatičnim porastom nezaraznih bolesti (NCD) i neadekvatno zdravstveno osiguranje povećava rizik od osiromašenja nacije usled ogromnih troškova lečenja. Stopa nezaraznih oboljenja dramatično raste u svim zemljama regije, osim na Kosovu. Porastu broja ovih bolesti  - posebno kardiovaskularnih, dijabetesa i raka, doprinosi i primetnom starenju populacije. Procenat ovih oboljenja na celom Zapadnom Balkanu već je veći od proseka za nivo razvoja država, a u BiH, Crnoj Gori i Srbiji je veći od proseka za EU.  To direktno utiče na sposobnost građana da ekonomski i socijalno doprinose prosperitetu svoje zemlje. Najgora situacija je, pokazuju podaci, u Srbiji, gde je broj novoobolelih od nezaraznih bolesti bio između 30.000 i 35.000 na godišnjem nivou, što je značajno više od EU proseka od 25.000 obolelih.  Zdravstveni sistemi u zemljama regiona su skupi a neefikasni zato što su prevashodno orjentisani na bolničko lečenje, nema razvijenog sistema prevencije u zajednici i radnim sredinama.  Kao veliki problem pominje se i nedovoljan procenat vakcinisane dece, posebno nedovoljna imunizacija protiv malih boginja. 

 

Socijalna pomoć ne ide najsiromašnijima

 

Pored navedenih problema, programi socijalne pomoći ne ublažavaju siromaštvo na adekvatan način i ne daju dovoljnu podršku ugroženim domaćinstvima. Izdvajanja za socijalnu pomoć u regionu su relativno visoka ali nisu usmerena tako da pomažu najsiromašnijima. Programi koji su specijalno osmišljeni da pomognu najsiromašnijima predstavljaju samo malo deo ukupnih socijalnih izdvajanja – od 4 procenta u BiH do 17 procenata ukupnih socijalnih izdataka Srbije. Srbija je na sredini lestvice zemalja u regionu prema postotku socijalnih izdvajanja u odnosu u ukupni bruto domaći proizvod (BDP) sa 2 odsto udela u BDP što je manje u odnosu na evropski prosek koji iznosi oko 2,5 odsto. 

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

U fokusu
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma

Od masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", koji se dogodio 3. maja...

Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge
Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge

Ambasador Ferguson ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mestu i kada ...

Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima
Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima

Pobedom na predsedničkim izborima, Vladimir Putin je produžio svoju vladavinu ...

Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme
Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme

Između dva pola medija, onih koji su, kako nezavisni i onih koji su provladini,...

Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima
Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima

Vlasti koje je Moskva instalirala na okupiranim teritorijama Ukrajine otvorile s...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti