srpski english

U fokusu / Srećko Mihailović: Šanse opozicije u Beogradu velike, ali…

Srećko Mihailović: Šanse opozicije u Beogradu velike, ali…

U fokusu / Srećko Mihailović: Šanse opozicije u Beogradu velike, ali…

autor teksta
Ivana Petronijević Terzić | Demostat | Beograd 3. Jan 2023 | U fokusu

Demostatovo istraživanje javnog mnjenja u Beogradu pokazalo je da je ideološka homogenost Srpske napredne stranke prilično slaba i u trendu opadanja, jer je uočena izvesna distanca glasača i simpatizera u odnosu na partiju, kaže glavni istraživač, sociolog Srećko Mihailović, i dodaje da najvećoj stranci na vlasti potrebna revizija politike i kadrova. 

Terensko istraživanje javnog mnjenja Beograđana urađeno je početkom decembra, a ispitanici su odgovarali na pitanja u vezi sa političkom orijentacijom, mogućim izborima, organizacijom privrede i javnih usluga u glavnom gradu, ali i u vezi sa Kosovom i Metohijom, Evropskom unijom, Rusijom, ratom u Ukrajini.  

Govoreći o rezultatima istraživanja, koje je, između ostalog, pokazalo da bi šanse za pobedu opozicije i vladajućih stranaka na eventualnim prolećnim beogradskim izborima bile izjednačene, Mihailović je rekao da su šanse opozicije velike, ali da zavisi od njihove političke pameti i organizovanosti da li će ih iskoristiti, te dodao da se čini da sada imaju manjak i jednog i drugog.

„Opozicija ima šanse ako bi bila iole jedinstvena, ako bi imala dva, tri zajednička cilja i borila se u prvom koraku sa njihovim ostvarenjem, međutim, opozicione stranke ulaze u koaliciju sa kompletnim programom, očekujući da će njihov program preuzeti druga stranka, a to isto očekuje ta druga partija”, naveo je Mihailović u emisiji Pola sata Demostata i dodao da u takvoj situaciji od dogovora opozicije nema ništa. 

On kaže da je pitanje rezultata bilo kojih izbora u Srbiji zapravo pitanje da li će proces urušavanja SNS biti nastavljen i da li će to opozicija iskoristiti. 

Mihailović, naime, navodi da je istraživanje pokazalo da je ideološka homogenost SNS prilično slaba i da je u trendu opadanja u odnosu na ranije godine. 

„Nailazimo na između jedne petine i jedne četvrtine članova, simpatizera i pristalica stranke koji misle drugačije od većine u toj stranci, što znači da je stranka na putu da se dehomogenizuje. U takvoj situaciji, oni mogu da glasaju za nekog drugog, da naprave otklon prema stranci iz raznoraznih razloga, bilo da su moralni, vezani za neku ličnu korist koju nisu uspeli da realizuju”, naveo je on.

Ističe, međutim, da postoji distanca simpatizera prema samoj stranci, ali manje prema lideru stranke, Aleksandru Vučiću, koji i dalje ostaje čvrst oslonac poštovan od znatnog dela biračkog tela.

On navodi da u opoziciji ne postoji ni iole jedinstva, da je rasturena i da se ne može reći da u jednom trenutku SNS i njeno lidersko telo ne bi mogli da odlome deo opozicionog kolača i privuku ga sebi.

Upitan da li opozicija može da uzme deo kolača SNS, Mihailović odgovara da može, ali pod određenim uslovima koje je teško ostvariti. 

Kako je naveo, u istraživanju je uočena slabost unutar SNS, ali i opozicije, koja nema sposobnost da politički interpretira visoko nezadovoljstvo građana funkcionisanjem Beograda, društvenim i političkim institucijama u Beogradu.

„Opozicija nije u stanju da politički interpretira i koristi kao predizborni argument naspram onih koji vode grad. Više stvari zavisi od sposobnosti opozicije, nego od nivoa urušavanja vodećih stranaka u Beogradu”, rekao je Mihailović.

Sledeća godina može biti prelomna za vlast 

Upitan da li misli da će na proleće biti izbora u Beogradu, Mihailović navodi da je odgovor, kao za mnoge stvari u Srbiji - „može biti, ali i ne mora da znači”. 

On navodi da argument da Vučić ima vlast u Beogradu i da nema razloga da raspisuje izbore nije apsolutno neoboriv, budući da se u Srbiji već dešavalo da se izađe na izbore pre vremena na proveru mandata, pa da se izbori izgube. 

Sociolog Srećko Mihailović ranije je govorio o teoriji vlasti od 12 godina - Milošević je bio na vlasti 12 godina, zatim stranke DOS-a 12 godina. Sada smo u jedanaestoj godini vladavine SNS. 

Upitan da misli da će teorija nastaviti da se pokazuje kao istinita, Mihailović je rekao da ne znači da 2024. godina neće biti prelomna, jer ima indicija da bi to moglo da se desi, dok događaji kojima smo izloženi takođe pokazuju da bi stvari mogle da se obrnu preko noći. 

„Ovde su se promene tako i dešavale, uoči 2000. godine nije bilo mnogo istraživača, sociologa i psihologa koji su predviđali ono što će se desiti, a desilo se. Mnogima je to delovalo iznenada, a nekima i nije”, rekao je Mihailović.

Sukob činjeničnog i emocionalnog odnosa prema EU 

Mihailović objašnjava da živimo u zemlji čiju ukupnu politiku određuju tri društvena fenomena – odnos Srbije prema EU, odnos Srbije prema Rusiji i odnos prema rešavanju kosovskog problema. 

„Ta pitanja nisu spoljnopolitička, nisu ni unutrašnja, ali u velikoj meri determinišu i unutrašnju politiku Srbije, pogotovo u tom pravcu da mogu da okrenu stvari gotovo preko noći”, navodi.

Govoreći o odnosu Srbije prema EU, Mihailović navodi da je po oko 30 odsto ispitanika za i protiv ulaska u EU, dok postoji najveći broj onih koji nisu ni na jednoj strani, bilo da su neodlučni ili imaju jakih argumenata i za jednu i za drugu opciju.

Objašnjava da se u Srbiji ne rade dubinska istraživanja o odnosu građana prema EU i Rusiji, kao i prema toj dvojnoj relaciji, te da se ne uzima u obzir činjenica da se u svim zemljama koje su bile pred prijemom javljalo opadanje pozitivnog stava prema EU. 

On dodaje i da u Srbiji postoji manjak informacija o pozitivnim aspektima pristupanja i učlanjenja u EU, a da se konstatuje sukob činjeničnog i emocionalnog odnosa prema EU.

„Džep nam je na Zapadu, a imaginarno srce na Istoku i u Rusiji. To je razlika između emocionalnog odnosa i racionalnog, između interesnog odnosa i neke imaginarne ljubavi. Mi volimo Ruse, Rusi vole Bugare, mi ne volimo Bugare i to je jedan takav krug ljubavi između naroda koja je čudna”, naveo je on.

Upitan da li bi vlast, odnosno Aleksandar Vučić, mogao da promeni odnos javnog mnjenja, koje je naklonjenije Rusiji, Mihailović kaže da prvo treba on da se okrene ka EU.  

„Ali bi to sigurno bio jedan od mogućih puteva koji ne treba isključiti, uostalom takva je politika Srbije već godinama, ni tamo ni ovamo, retko ko je od vodećih ljudi izričito rekao da je za ovu ili onu stranu, da vodi tu ili onu politiku”, rekao je on.

Upitan zašto je to tako, Mihailović kaže da je odgovor u geografskoj poziciji Srbije, ali i u istoriji i istorijskim odnosima sa Evropom i Rusijom, jer smo i od jednih i od drugih imali i koristi i štete, a previše smo mali da bismo mogli da bismo mogli da imamo samostalnost u sredini. 

Sklonost ka dijalogu, a ne ratovanju 

Odnos Srba i Albanaca na KiM ima dugu predistoriju, o kojoj retko ko piše ili govori, kaže Mihailović. 

„Danas je situacija takva da imamo guslare koji guslaju o srpskom Kosovu i retke objektivne istraživače i naučnike koji realno sagledavaju stranje. Imamo i političare sa obe strane koji pokušavaju da postignu neki rezultat i ciljeve nepolitičkim putevima, bilo da samo njima prete ili preduzimaju korake u tom pravcu”, naveo je on.

Komentarišući rezultate istraživanja po kojem 70 odsto građana nije spremno da ratuje sa Albancima, Mihailović navodi da to nije iznenađujuće.

On kaže da se i u istraživanju vidi distanca prema sabornom opredeljenju „Kosovo je srpsko”, pokazuje se sklonost ka dijalogu, a ne ratovanju. 

„Pokazuje se smirivanje tenzija u javnom mnjenju i razumniji odnos građana prema rešavanju kosovskog problema, s tim što je to tek u začetku. Mi nemamo većinu na razumnoj strani, ali ako se ide tim pravcem, to je dobro.” 

Vučićev srpski blok – SNS ima dosta slabosti  

Mihailović je govorio i o najavi formiranja takozvanog Srpskog bloka, navodeći da to nije bilo obuhvaćeno istraživanjem, a da je glavno pitanje da li najavom neke moguće nove stranke Vučić pokušava da izađe iz ovakvog SNS i napravi jedan novi, koji je prihvatljiviji za građane, čime bi se oslobodio nekog balasta i ideoloških pretpostavki. 

Kako sada stvari stoje, navodi Mihailović, stranka ima dosta slabosti i potrebna joj je revizija politike i kadrova. 

“Kad gledamo ponašanje ljudi koje je ta stranka izabrala u parlamentu, kada gledamo nemoć pojedinih ministara u vladi, onda vidimo da je neophodan neki odlučniji korak unutar stranke da bi se stanje popravilo”, naveo je on.

Devet od deset ispitanika smatra da nijedna politička partija ne može da reši probleme Beograđana

Beograđanima su potrebni čistiji vazduh, veće plate, jeftinija hrana, bezbedniji život, sigurniji posao, kaže Mihailović. 

On navodi da su Beograđani mahom zadovoljni svojim životom, ali nisu Beogradom i Srbijom. 

„Beograđani treba da usklade ta svoja zadovoljstva i da se potrude svojim aktivnostima da dođe do ekspanzije ličnog zadovoljstva i na društveni nivo, da budu zadovoljni i Beogradom i Srbijom”, kaže on.

To će, međutim, biti dosta teško, jer Beograđani misle da ne postoji politička partija koja bi mogla uspešno da reši probleme grada. 

„Od deset ljudi devet misli da nema političke partije koja bi uspešno mogla da reši probleme Beograda. To je jedan od najpesimističnijih nalaza u ovom istraživanju, tolika neverica u političke stranke”, istakao je on.

Mihailović zaključuje da postoji negativan odnos prema političkim partijama, te da građani u tolikoj meri nemaju poverenja u lidere, stranke i političke institucije, da to politički život snižava do mere da u politici može da se radi svašta i da se u taj posao uključe ljudi koji bilo gde drugo ne bi mogli da rade ni iole pristojan posao.

Komentari

Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.

U fokusu
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma
Đukić Dejanović: Vaspitna funkcija škole je ispod optimuma

Od masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", koji se dogodio 3. maja...

Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge
Ambasador Ferguson: Važno je da slušamo i poštujemo jedni druge

Ambasador Ferguson ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mestu i kada ...

Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima
Rusi primoravali građane Ukrajine da glasaju na predsedničkim izborima

Pobedom na predsedničkim izborima, Vladimir Putin je produžio svoju vladavinu ...

Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme
Nataša Miljković: RTS od svojih gledalaca vešto skriva suštinske probleme

Između dva pola medija, onih koji su, kako nezavisni i onih koji su provladini,...

Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima
Nelegitimni i nelegalni izbori u okupiranim oblastima

Vlasti koje je Moskva instalirala na okupiranim teritorijama Ukrajine otvorile s...

demostav
NAJČITANIJE
Ko koliko zarađuje u Evropi
Ko koliko zarađuje u Evropi

Plate  zaposlenih u  Srbiji među najnižima u regionu i Evropi Prose...

NATO od Srbije udaljen tri godine
NATO od Srbije udaljen tri godine

  U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...

Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane
Albanija: Izbori na najvećoj evropskoj plantaži marihuane

Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...

Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat
Predsednik Demokrata Crne Gore ekskluzivno za Demostat

  U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...

Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja
Izgradnja autoputa Pakovraće - Požega do kraja godine pod znakom pitanja

* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...

2024. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.

UŽIVO
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.
Više informacija možete naći na našoj stranici Politika privatnosti